GameStop, ili kako je Elon Musk pronicljivo naziva, Gamestonk saga (stonk je namjerna igra riječi koja aludira na stock), potpuno je zasjenila zbivanja na financijskim tržištima tijekom siječnja. Kako to obično biva, površni promatrači zadovoljit će se jednostavnim objašnjenjima, ali u ovoj priči detalji čine razliku
Ako cijene dionica na Wall Streetu već godinama rastu (a rastu!) zbog kontinuiranog pada kamatnih stopa potičući risk-on pristup i masovan lov na prinose, buduća krivulja prinosa u velikoj bi mjeri mogla odrediti izvedbu tržišta kapitala širom svijeta
Ekonomski lab i stranica Kolektivna inteligencija nagrađuju najbolje prognozere u prošloj godini: za razliku od domaćeg tržišta kapitala, koje je još tijekom Velike recesije kod mnogih ulagača ostavilo gorak okus (intenzivne rasprodaje), pitanje vezano u kretanje tečaja kune u prošloj godini nije izazvalo nikakvih prijepora. S druge strane, brojni su korisnici ginuli na drugim pitanjima, i tako ostali bez vrijednih bodova (i nagrada)
Valcer iz naslova odnosi se na izvedbu domaćeg burzovnog indeksa CROBEX, koji je kraj godine dočekao u skupini gubitnika; pored Hrvatske, pandemija koronavirusa je ostavila (negativan) trag i na brojna tržišta kapitala širom svijeta. Unatoč nepovoljnim okolnostima, Wall Street je još jednom zablistao, zaključivši godinu serijom novih rekorda koja se dade objasniti utjecajem hi-tech sektora, ali je taj recept puno teže primijeniti na ostatak svijeta
Makroekonomisti imaju teoriju racionalnih očekivanja, a financijaši hipotezu efikasnog tržišta. Zajednička im je poruka da su prava iznenađenja teška i rijetka. Predviđanje […]
Sukladno teoriji, racionalni investitor bi u lovu na idealan omjer minimalne volatilnosti i maksimalnih prinosa, i uz pretpostavku efikasnih tržišta, trebao replicirati strukturu globalnog portfelja. Niti su investitori (potpuno) racionalni, niti tržišta (sasvim) efikasna, no studija nizozemskog terceta konstrukcijom globalnog portfelja pruža doista fascinantan uvid u kompoziciju i izvedbu globalnog portfelja tijekom proteklih šezdesetak godina
Američki predsjednički izbori donijeli su obilnu količinu drame, no pozornost ulagača na Wall Streetu bila je usmjerena na optimistično intonirane vijesti o (mogućoj) skoroj primjeni cjepiva protiv koronavirusa. Pozitivan predznak na tržištima kapitala nije se mijenjao, iznjedrivši nove rekorde, no protagonisti zato jesu, a premisa je vrlo jednostavna – ako se masovnim cijepljenjem pandemija natjera na uzmak, novo normalno polako će postati stvar prošlosti, a s njim i dominacija izdanja koja su time obilato profitirala
Trump je prijetio iznudom južnih susjeda, obećavao renesansu u proizvodnji ugljena, i još štošta toga, ali niti predsjednik najmoćnije ekonomske sile svijeta nije svemoguć, zbog čega brojne špekulacije oko buduće izvedbe financijskih tržišta treba uzeti u razmatranje s povećom dozom rezerve
Formula za predviđanje ishoda američkih predsjedničkih izbora, s tržištem kapitala kao ključnom varijablom, doista ima napretek, no korelaciju i kauzalnost u ovom je slučaju gotovo nemoguće čvršće povezati. Osobito kada se u priču uključi izvedba tržišta nakon izbora – u tom slučaju ishod je počesto određen vlastitim svjetonazorima
Masayoshi Son, japanski milijarder i guru, nakon fijaska zvanog WeWork (i još nekoliko zapaženih posrtanja), okrenuo se konvencionalnim instrumentima – umjesto da traži idućeg jednoroga, Softbank je agresivno kupovao call opcije na hi-tech dionice; za to vrijeme FED se odlučio pritajiti, a bez jednoga i drugoga, entuzijazam ulagača je naglo – splasnuo.
