Na Labu smo dugo najavljivali BEE Svjetske banke, zamjenu za globalni sustav pokazatelja poslovnog okružja, raniji Doing Business (DB), koji je na kraju po novome nazvan – Business Ready (B-Ready). Kako se radi o iznimno kompleksnom sustavu od oko tisuću pokazatelja, prvo izvješće donosi rezultate za 50 država među kojima je i Hrvatska. U trogodišnjem razdoblju opseg izvještaja će se proširiti na 180 gospodarstava.
U prvom pregledu rezultata objasnili smo da se B-Ready indikatori grupiraju prema tri kriterija: (1) regulativa (kako je zapisana), (2) javne potpore (razni javni servisi koji olakšavaju poštivanje regulative) i (3) operativna efikasnost (kako regulacija i njezino poštivanje funkcioniraju u praksi). Prvi pregled usporedbe s onim europskim državama koje su uključene u prvih 50 i Singapurom koji je zanimljiv za usporedbu kao jedna od svjetskih top poslovnih lokacija, pokazao je da Hrvatska ima prosječnu regulativu, solidne javne potpore i zabrinjavajući zaostatak u operativnoj efikasnosti. Zbog toga smo prvi tekst u naslovu označili upitnikom: jesu li ovi rezultati naznaka da Hrvatska i dalje zaostaje u reformi poslovnog okružja?
U ovom tekstu ćemo prikazati neke detalje novog mjerenja. Usto, u uvodu i zaključku ćemo B-Ready uklopiti u širi globalni ambijent u kojemu, iz raznih razloga, kakvoća poslovne regulacije ponovo počinje zauzimati središnje mjesto nakon što je nekoliko godina bila potisnuta u stranu.
Ponovo „vruća“ tema
Nakon što je izabrani predsjednik SAD-a Donald Trump najavio imenovanje Elona Muska ko-direktorom nove jedinice koja će se baviti rezanjem propisa i državnih programa za koje nije jasno kakvu javnu korist proizvode, i nakon što je jedinici dan rok od godinu i pol dana za dovršetak posla, bit će zanimljivo promatrati kako će poslovni supermen Musk, pored Tesle, svemirskog programa i još par sitnica kojima se bavi, pristupiti novom poslu i kakvi će mu biti rezultati. Mišljenja su očekivano podvojena. S jedne strane, ovo je potez koji treba slaviti jer se birokratskoj hobotnici može stati na kraj jedino odlučnom i brzom akcijom i dubokim rezovima, a to je moguće samo ako takav projekt vodi netko neumrežen tko dolazi izvan administracije i ima veliko iskustvo i menadžerske kapacitete. Za druge ovo je „igračka za milijardere“ i još jedna potvrda da „ljudi napreduju do granice svoje nekompetentnosti“: očekuju se teške pravne i političke bitke, i očekuje se da će pod nožem rezalice propisa stradati brojni korisni javni programi, pa je konačni neto efekt upitan.
Kako god završila priča u SAD-u, dvije stvari treba imati na pameti. Prvo, činjenica je da su SAD zadnjih godina tonule na globalnim ljestvicama kvalitete poslovnog okružja i konkurentnosti. Ako se odmaknemo od Big-Techova iz skupine magnificent 7 (M7) koji, osim što nose spektakularan rast američkih burzovnih indeksa nose i kompletnu javnu percepciju o inovativnoj i produktivnoj Americi, vidjet ćemo da se u dubinama američke poslovne regulacije naziru pukotine. Za mnoge koji vjeruju u crno bijelu sliku svijeta u kojoj je Amerika produktivna, poduzetnička i minimalno regulirana, a EU njezina sušta suprotnost, iznenađujuća je činjenica da po mnogim kriterijima EU ima bolju poslovnu regulaciju od SAD-a. U razdoblju vladavine demokrata 2021.-2024. stvari su pogoršane, i američka poslovna zajednica, tj. jedan njezin dio, logično se okrenula svojim poduzetničkim herojima u pokušaju zaustavljanja trenda kvarenja onoga što je desetljećima bila glavna konkurentska prednost Amerike. Drugo, savez Trump-Musk će barem za kratko vrijeme ovu temu vratiti u središte pažnje širom svijeta, što je dobro nakon dugog razdoblja u kojemu su pitanja konkurencije, konkurentnosti, otklanjanja investicijskih barijera i povećanja administrativne efikasnosti padala u drugi plan pod naletom tema uključivosti i zelene agende.
U biti je ogromna šteta što svijet nije dovoljno uravnotežen da pronađe pomirenje razumnih razmjera uključivosti i zelene agende s potrebom čuvanja poticajnog okružja za investicije i kresanja krakova pretjerano razgranate birokracije koja uvijek prijeti postati svrhom sama sebi. U svakom slučaju, novi globalni sustav mjerenja kakvoće poslovnog okružja B-Ready dolazi u pravom trenutku, kako s gledišta analize rezultata, tako i s gledišta analize same metode mjerenja kakvoće poslovnog okružja. Naime, Svjetska banka je u metodologiji B-Rady pokušala postići upravo ranije spomenuto pomirenje tema uključivosti, zelenog i šire shvaćenog javnog interesa s jedne strane, s klasičnim temama kakvoće poslovnog okružja i regulatornih troškova s druge strane. Metodologija je kompleksna i nova, trebat će godine za utvrđivanje njezine vrijednosti, no ipak je neki novi početak u pravom trenutku.
Kratak pregled metododlogije
U ovom pregledu pokazujemo rezultate u deset područja mjerenja sustava pokazatelja B-Ready.
Kao što pokazuje slika, metodologija pokazatelja prati životni ciklus poduzeća od osnivanja, odabira lokacije poslovanja, priključaka na javnu infrastrukturu i angažiranja radnika, preko dostupnosti financijskih usluga, sudjelovanja u međunarodnoj razmjeni, oporezivanja, rješavanja poslovnih sporova, suočavanja s konkurencijom na tržištu, do zatvaranja poduzeća. Plavi dio slike je zapravo stari Doing Business.
Donji zeleni dio slike pokazuje zašto je B-Ready ambicioznije postavljen sustav mjerenja. Ne gleda se samo lakoća poslovanja u užem smislu, nego su među pokazatelje uključeni i oni koji mjere prihvaćanje digitalnih tehnologija, zaštitu okoliša i ravnopravnost spolova. Drugim riječima, ako neka regulativa otežava poslovanje, ali se time postiže veća održivost i uključivost rasta poslovnog sektora, negativan utjecaj regulatotnog troška bit će umanjen ili otklonjen društvenim koristima koje se očituju na zelenoj crti. To je ta društvena cost-benefit analiza koju treba uzimati u obzir ako se želi ozbiljno analizirati šire društvene učinke rasta poduzeća, ali pri tome uvijek treba paziti da se ne dogodi to da zeleni dio postane sam sebi svrhom i vrednuje pozitivno čak i kada proizvodi jako negativne neto efekte na rast i razvoj poduzeća i društva u cjelini.
U nastavku pregledavamo redom gdje se nalazi Hrvatska vodeći računa da je ove godine u pregled B-Ready uključeno tek prvih 50 država (pa utoliko nema smisla navoditi rang nego su prikazane usporedbe s nekoliko relevantnih zemalja).
Rezultati u deset područja
Pokretanje poslovanja (eng. Business Entry): tu smo kao Rumunjska, ispod Grčke, Singapura, Sjeverne Makedonije, Estonije, Portugala, Slovačke… Metodologija gleda zahtjeve za podacima koje tvrtke moraju dostaviti, trošak i vrijeme za otvaranje tvrtke za domaće i strane osobe, digitalne usluge i njihova interoperabilnost, transparentnost te statistika o novim registriranim tvrtkama. Prema ovom kriteriju smo vrlo loše pozicionirani.
Odabir lokacije poslovanja (eng. Business Location): tu smo među najboljim mjerenim zemljama, ali ispod Singapura i Estonije. Gledaju se standardi transfera vlasništva, mehanizam za rješavanje sporova oko zemljišta, sustav zemljišne administracije, standardi gradnje, energetske učinkovitosti i prostornog uređenja, okolišne dozvole, digitalne usluge i interoperabilnost, transparentnost, trošak i vrijeme za procedure prijenosa vlasništva, te okolišne i građevinske dozvole.
Priključci na infrastrukturu (eng. Utility Services): i tu smo ispod Bugarske, Singapura, Portugala, Slovačke. Gledaju se kvaliteta regulacije usluga električne energije, vode i interneta u smislu nadzora, infrastrukture, sigurnosti i okolišne održivosti, transparentnost, zaštita potrošača i kvaliteta upravljanja digitalnim uslugama, te trošak i vrijeme za procedure u navedena tri područja. Prednost u odnosu na Mađarsku i Estoniju je utješna, ali rezultat poziva na dodatnu pažnju i napredak.
Angažiranje radnika (eng. Labor): tu smo pak među najboljim mjerenim zemljama. Gledaju se radnička prava, uvjeti zapošljavanja i otkaza ugovora, minimalna plaća, naknade za nezaposlenost, pokrivenost zdravstvenim osiguranjem, mirovine, zavodi za zapošljavanje i trening nezaposlenih, inspekcije rada, visina socijalnih doprinosa, zapreke zapošljavanju, te trošak i vrijeme za otpuštanje, trening na poslu te inspekcija zaštite na radu.
Financijske usluge (eng. Financial Services): nisko smo, između Slovačke smo i Crne Gore, ipak iznad Estonije. Gledaju se uvjeti komercijalnog kreditiranja, sigurnost transakcija, upravljanje rizicima, zaštita potrošača i interoperabilnost kod e-plaćanja, dostupnost informacija o kreditima, registri kolaterala, lakoća dobivanja kredita, troškovi i vrijeme u pogledu e-plaćanja i dr. Stječe se dojam da je u ovom indeksu „plaćena cijena“ nedavnih problema jer su ocjene najlošije prema kriteriju customer due dilligence.
Međunarodna razmjena (eng. International Trade): tu smo među najboljim mjerenim zemljama, slično kao Estonija, iznad Slovačke, Mađarske i Gruzije. Gledaju se međunarodna trgovina robama i uslugama, međunarodna trgovinska suradnja i regulatorna ograničenja, digitalna infrastruktura, transparentnost informacija, upravljanje rizicima, obveze usklađivanja sa zahtjevima za izvoz i uvoz u smislu troškova i vremena, prekogranična digitalna trgovina i dr.
Oporezivanje (eng. Taxation): tu smo među najlošijim mjerenim zemljama. Gledaju se jasnoća i transparentnost promjena poreznih pravila, porezna administracija, prijava PDV-a i povrat PDV-a, jednostavnost čuvanja dokumentacije, okolišni porezi, digitalne usluge i portal porezne administracije, upravljanje podacima, rodna raznolikost u poreznoj upravi, vrijeme potrebno za ispunjavanje obrazaca, efektivna stopa oporezivanja dobiti i doprinosa.
Rješavanje poslovnih sporova (eng. Dispute Resolution): tu smo, možda iznenađujuće s obzirom na percepciju, relativno visoko: ispod Gruzije, Estonije, Slovačke i Mađarske, ali kao – Singapur. Gledaju se proceduralna izvjesnost i učinkovitost sudova u rješavanju sporova i integritet pravosuđa, alternativno rješavanje sporova, struktura, digitaliziranost i transparentnost sudova, javne usluge arbitraže i dr.
Tržišno natjecanje (eng. Market Competition): među najviše smo rangiranim mjerenim zemljama, okvirno na istoj razini kao Estonija, Slovačka i Singapur, te (zanimljivo) iznad Novog Zelanda koji je na svim ljestvicama konkurentnosti pri svjetskome vrhu; prema stupu javnih usluga Hrvatska je četvrta među mjerenim zemljama, blago ispred Estonije, a iznad Mađarske i Slovačke. Gledaju se tržišno natjecanje (anti-trust, kontrola spajanja, državna poduzeća i provedba pravila, institucionalni okvir i dinamizam tržišta), inovacijski i tehnološki transfer (zaštita prava intelektualnog vlasništva, pristup inovacijama, suradnja sveučilišta i gospodarstva, digitalizacija, udio visoko inovativnih tvrtki i korištenje međunarodnih certifikata kvalitete) i javna nabava (pristup i participacija tvrtki, najbolja vrijednost za novac, pravednost procedure nabave, transparentnost dokumentacije, e-nabava, vrijeme za provedbu natječaja i plaćanja).
Rješavanje nesolventnosti (eng. Business Insolvency): opet iznenađujuće s obzirom na percepciju i ranije rezultate, tu smo ispred Gruzije, Bugarske, Mađarske i Slovačke, pogotovo Grčke i Hong Konga, a malo ispod Estonije; prema stupu javne usluge Hrvatska je prva među mjerenim zemljama. Gledaju se pravni i proceduralni standardi, zaštita imovine dužnika tijekom likvidacije i restrukturiranja, odabir stečajnog upravitelja, posebna procedura za mala i srednja poduzeća, prekogranični stečajevi, digitalne usluge, interoperabilnost i upravljanje, dostupnost javnih informacija, vrijeme i trošak za provedbu procedura stečaja i restrukturiranja.
U poglavlju 4. izvješća detaljno se opisuje težina bodovanja pojedinih pokazatelja u deset mjerenih područja, a detaljni metodološki priručnik, ako vas zanimaju detalji, možete pronaći ovdje.
Zaključak
Rezultati otkrivaju dva kritična područja u kojima Hrvatska bilježi relativno najslabiji rezultat: pokretanje poduzeća i oporezivanje. Iako rezultate treba tumačiti sa zrnom soli jer je ovo prvo i djelomično mjerenje koje je – po načelu prvi mačići se u vodu bacaju – podložno početnim pogreškama (tako da ne znamo kako zapravo stojimo – u prvo mjerenje nisu ni bile uključene nordijske zemlje, Nizozemska, SAD, Njemačka, Austrija, itd.), ipak imamo prvu naznaku da nas i dalje muče neke od starih administrativnih boljki kada je riječ o regulaciji poslovnog sektora. Nema dvojbe da smo puno bolji nego pred deset ili dvadeset godina, no isto tako nema dvojbe da još uvijek nismo dovoljno dobri da bismo mogli zaključiti kako imamo poslovni okvir koji je izvrstan za poticanje poduzetništva i privatnih poslovnih ulaganja.
Budući da se nalazimo na početku razdoblja usporavanja gospodarskog rasta zbog usporavanja rasta domaće agregatne potražnje koja je obilježila prvu polovinu ovog desetljeća (i donijela za naše pojmove iznimno snažan gospodarski rast), u drugoj polovini 20-ih godina XXI. stoljeća rast će sve više zavisiti o brzini rasta produktivnosti. Rast produktivnosti prvenstveno zavisi o privatnim poslovnim investicijama – njihovoj visini, strukturi i efikasnosti – a visina, struktura i efikasnost privatnih poslovnih investicija zavisi o kakvoći poslovnog okružja. To je činjenica koja poziva na pažljivo praćenje i proučavanje mjera kao što je B-Ready, kao i na postavljanje otklanjanja administrativnih barijera na najviši rang prioriteta djelovanja Vlade. Uostalom, pojednostavljenje propisa više nije samo američka agenda koja globalno „zvoni“ zbog uključenosti zvučnih imena kao što je Elon Musk u tu priču; u nedavnom Draghijevom izvješću o konkurentnosti EU tema je također visoko rangirana. Draghi je predložio da potpredsjednik Europske komisije vodi veliki program revizije propisa na početku svakog novog mandata. Kako je kod nas najlakše kopirati neki europski trend i pozvati se na europske standarde i prakse, eto prilike: pojednostavljenje propisa postaje jedna od glavnih europskih tema.