Zašto je nastala histerija oko cjepiva i kako će završiti pandemija

Pred samo dva mjeseca gotovo nitko izvan kruga najbolje upućenih nije gajio ozbiljnu nadu da bi cjepivo moglo brzo riješiti pandemiju. Međutim, kada su prva cjepiva počela dobivati dozvole regulatora desila se euforija koja je trajala do pred nekoliko dana kada su izbila dva problema. Prvo, postalo je upitno mogu li se proizvesti i distribuirati… Nastavi čitati "%s"

Imunitet, restrikcije i cjepivo: točka preokreta?

Kada su dobitnika nobelove nagrade za fiziku 2020. godine Richarda Penrosea pitali je li njegova teorija ciklički ponavljajućeg svemira spekulativna, kazao je: „Ona je čista fantazija, ali pronađite mi neku drugu koja bolje opisuje podatke.“ Opis podataka nije jedini način kako nastaju teorije. Čest je slučaj da više suprotstavljenih teorija jednako dobro ili „dobro“ opisuje… Nastavi čitati "%s"

Doba znanstvenih križara

Moj prijatelj radi na fakultetu trideset i pet godina. Njegova priča ide otprilike ovako: „Desetljećima ulaziš u predavaonicu. Moćan si. Simboliziraš znanje. Određuješ što je znanje. Prenosiš to. Nezainteresirane si sklon promatrati kao lijene ili idiote. Onaj manji broj zainteresiranih sklon si promatrati kao simpatične spužvice koje širom otvorenih očiju upijaju svaku tvoju riječ. I… Nastavi čitati "%s"

Kratka povijest i budućnost COVID-19

Objavljeno

Slika pokazuje tjedni (7-dnevni) broj slučajeva (plava linija) koji se konstruira kao kumulativ za proteklih sedam dana u odnosu na dan mjerenja. Na primjer, podatak za bilo koji utorak je zbroj pozitivnih testova od prošle srijede do utorka – dana mjerenja. Tako se konstruira podatak za svaki dan i može se pratiti stopa promjene tjednog… Nastavi čitati "%s"

Šuma, drvo i praznina: COVID-19 i interpretacije statističkih podataka

Eurostat se nedavno potrudio i objavio tjedne brojke o ukupnom mortalitetu  za države članice Europske unije i još 9 europskih država. Među članicama EU nedostaju podaci za Rumunjsku, a uključeni su podaci za Ujedinjenu Kraljevinu, Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Crnu Goru, Albaniju, Srbiju, Armeniju i Gruziju. Ukupno 35 zemalja. Statističarima Eurostata EU je cjelina, pa… Nastavi čitati "%s"

Pet jahača apokalipse, šest mjeseci kasnije

Pandemija je socijalni koliko i epidemiološki problem. U tekstovima koje sam objavio od početka pandemije inzistirao sam na sagledavanju svih socijalnih aspekata pandemije. Tako je nastala ideja o pet jahača apokalipse. Ideja je pronašla mjesto i u podnaslovu knjige Koronaekonomika, koju sam napisao s Kristijanom Kotarskim. Postavlja se pitanje jašu li jahači danas, gotovo sedam… Nastavi čitati "%s"

COVID retrospektiva: F.E.A.R. ili smije li strah biti instrument politike?

“Tijekom epidemije ebole u Zapadnoj Africi 2014. više je ljudi umrlo zbog prekida pružanja socijalnih usluga i ekonomskog kolapsa nego od samog virusa.” Ova rečenica je zapisana u UN-ovom dokumentu A UN Framework for Immediate Socio-economic response to COVID-19 iz travnja ove godine. A ako je zapisana u travnju, rečenica je bila poznata mnogo ranije,… Nastavi čitati "%s"

Život s koronom: koncept primjerenog straha

Objavljeno

Samo budala se ne boji. Strah je racionalan kada postoji opasnost. No, strah teži oteti se kontroli. Somatski teži prerasti u paniku, osobito kada smo suočeni s nepoznatom opasnošću. To se dogodilo u ožujku i travnju. Postavlja se pitanje kako spriječiti paniku? Kako strah učiniti primjerenim? Pitanje možemo i drugačije postaviti: kako u uvjetima pandemije… Nastavi čitati "%s"