Osvrt na knjigu Šonje i Kotarskog Koronaekonomika: Pet jahača apokalipse
Za vrijeme karantene u koju se dobar dio nas morao povući primoran javnozdravstvenim uputama i propisima, bili smo stalno izloženi bujici vijesti, […]
Oznaka: covid-19
Znanost i kazna: slučaj Covid-19
Pamtite lektiru? Glavni lik romana Zločin i kazna (1866.), ubojica Raskoljnikov, u početku vjeruje da postoje odabrani ljudi kojima je dozvoljeno činiti […]
Kineski virus autoritarizma i sudbina liberalne demokracije
U trećem tekstu u seriji o Kini nakon pandemije Covid-19 Kotarski raspravlja o odnosu Kine i liberalnih demokracija podsjećajući na rečenicu kineskog vođe: “Kineski sistem nudi nove opcije drugim zemljama i nacijama koje žele ubrzati svoj razvoj uz zadržavanje vlastite nezavisnosti.” Xi Jinping, 2017.
Kineska ranjivost unatoč percepciji snage
Drugi u seriji od četiri teksta o Kini koje je Kristijan Kotarski pripremio za Ekonomski lab
Korona-kriza: bankroti tvrtki i financijska kriza
Krize koje započinju “vanjskim šokom” kao što je korona-šok ne smiruju se nakon prolaska šoka, jer se inicijalni šok neko vrijeme širi ekonomskim sustavom. Jedan od najvažnijih kanala širenja su korporativne bilance – pojava prezaduženosti koja se nekoliko godina rješava kroz stečajeve i restrukturiranja. Stjepan Pavlek Posavec uspoređuje stanje 2007/2008 s današnjim i zaključuje da će tako biti i ovaj put
Postoje li skriveni gubici lockdowna? Nezaposlenost i mortalitet
Šonje raspravlja o mogućnosti koja do sada nije zaslužila dovoljan prostor u javnim raspravama o covid-19: ekonomski gubici uslijed primjene restriktivnih mjera najčešće se gube iz vida jer se percipiraju kao kratkoročni, podnošljivi ili samo financijski – na primjer, koga briga što će nekome profit biti manji dok se vodi borba za živote. Ali, što ako se životi mogu gubiti i zbog ekonomskih gubitaka?
Koronaekonomika (IX): Treći jahač apokalipse – samodostatnost
U tekstu koji objašnjava kako se dinamika pandemije povezuje sa šokom u gospodarstvu identificirao sam pet loših ideja koje je širenje straha od […]
EJS specijal: Koronakriza, paternalizam, liberalizam i rast uloge države
Pri kraju serije Ekonomika javnog sektora Šimović i Deskar-Škrbić objašnjavaju zašto će korona kriza dodatno ojačati i proširiti državne sektore u cijelom svijetu – jer takva strategija ima snažnu potporu građana i jer se nikada u povijesti nakon ovakvih šokova javni sektori nisu smanjivali nego su se povećavali, odnosno ostajali su na povećanim razinama aktivnosti kao u vrijeme šoka
Kako pomiriti nepomirljivo: nadziranje građana i demokratski standardi u doba korona virusa
Predrag Bejaković istražuje je li moguća demokratska kontrola sustava s mnoštvom osobnih podataka koji bi se mogli koristiti u svrhu učinkovitije borbe protiv korona virusa. Ukazuje na manje poznatu stranu “uspješne” karantene iz Wuhana kao što je prokazivanje susjeda vlastima i zaključuje da sve što može koristiti vlasti da nazire građane može služiti i građanima da nadziru vlast
Koronaekonomika (VIII): raspad EU, “konačno”?
U tekstu koji objašnjava kako se dinamika pandemije povezuje sa šokom u gospodarstvu identificirao sam pet ideja koje je širenje straha od koronavirusa […]