Još do prije koju godinu, pad stope prinosa na desetogodišnje američke državne obveznice na 0,5% zvučao je posve nezamislivo, no era niskih kamatnih stopa, potpomognuta pandemijom, potrajala je puno duže, i intenzitetom otišla puno dalje no što se to očekivalo. Najnoviji razvoj događaja upućuje na mogućnost dramatičnog preokreta koji bi mogao bitno izmijeniti odnos snaga na svjetskim financijskim tržištima
Nakon što smo upoznali ključne aktere priče i neke od bitnih mehanizama pomoću kojih funkcioniraju financijska tržišta, možemo se posvetiti kronologiji događaja i pokušati shvatiti što se zaista dogodilo
GameStop, ili kako je Elon Musk pronicljivo naziva, Gamestonk saga (stonk je namjerna igra riječi koja aludira na stock), potpuno je zasjenila zbivanja na financijskim tržištima tijekom siječnja. Kako to obično biva, površni promatrači zadovoljit će se jednostavnim objašnjenjima, ali u ovoj priči detalji čine razliku
Ako cijene dionica na Wall Streetu već godinama rastu (a rastu!) zbog kontinuiranog pada kamatnih stopa potičući risk-on pristup i masovan lov na prinose, buduća krivulja prinosa u velikoj bi mjeri mogla odrediti izvedbu tržišta kapitala širom svijeta
Valcer iz naslova odnosi se na izvedbu domaćeg burzovnog indeksa CROBEX, koji je kraj godine dočekao u skupini gubitnika; pored Hrvatske, pandemija koronavirusa je ostavila (negativan) trag i na brojna tržišta kapitala širom svijeta. Unatoč nepovoljnim okolnostima, Wall Street je još jednom zablistao, zaključivši godinu serijom novih rekorda koja se dade objasniti utjecajem hi-tech sektora, ali je taj recept puno teže primijeniti na ostatak svijeta
Sukladno teoriji, racionalni investitor bi u lovu na idealan omjer minimalne volatilnosti i maksimalnih prinosa, i uz pretpostavku efikasnih tržišta, trebao replicirati strukturu globalnog portfelja. Niti su investitori (potpuno) racionalni, niti tržišta (sasvim) efikasna, no studija nizozemskog terceta konstrukcijom globalnog portfelja pruža doista fascinantan uvid u kompoziciju i izvedbu globalnog portfelja tijekom proteklih šezdesetak godina
Američki predsjednički izbori donijeli su obilnu količinu drame, no pozornost ulagača na Wall Streetu bila je usmjerena na optimistično intonirane vijesti o (mogućoj) skoroj primjeni cjepiva protiv koronavirusa. Pozitivan predznak na tržištima kapitala nije se mijenjao, iznjedrivši nove rekorde, no protagonisti zato jesu, a premisa je vrlo jednostavna – ako se masovnim cijepljenjem pandemija natjera na uzmak, novo normalno polako će postati stvar prošlosti, a s njim i dominacija izdanja koja su time obilato profitirala
U o ovom tekstu, kopajući duboko po statistici kako bi otkrili nekoliko frapantnih (i onih manje frapantnih) činjenica, cijelu priču o ulaganjima u dionice svodimo na jednostavan zaključak: market timing strategije poželjno je izbjegavati, jer nema kristalne kugle koja će vam pokazati smjer i intenzitet kretanja tržišta.
Trump je prijetio iznudom južnih susjeda, obećavao renesansu u proizvodnji ugljena, i još štošta toga, ali niti predsjednik najmoćnije ekonomske sile svijeta nije svemoguć, zbog čega brojne špekulacije oko buduće izvedbe financijskih tržišta treba uzeti u razmatranje s povećom dozom rezerve
Formula za predviđanje ishoda američkih predsjedničkih izbora, s tržištem kapitala kao ključnom varijablom, doista ima napretek, no korelaciju i kauzalnost u ovom je slučaju gotovo nemoguće čvršće povezati. Osobito kada se u priču uključi izvedba tržišta nakon izbora – u tom slučaju ishod je počesto određen vlastitim svjetonazorima
