Mirovine za 21. stoljeće: mirovinski sustavi, štednja i ulaganja (2. dio)

U četvrtom nastavku serije tekstova Mirovine za 21. stoljeće, ujedno drugom dijelu bloka o mirovinskim sustavima, štednji i ulaganjima, nastavljamo raspravu koju smo započeli u prošlom nastavku. Nakon ljetne stanke u seriji, u prvom dijelu teksta ukratko ćemo podsjetiti na glavne poruke iz prva tri nastavka, za što će poslužiti tri grafička prikaza. Svrha je na jednome mjestu prikazati brojne čimbenike koji utječu na održivost i izdašnost mirovinskih sustava, za koje neki ekonomisti smatraju da su najsloženiji socio-ekonomski pod-sustavi. U sljedećim nastavcima ćemo sve više ulaziti u detalje hrvatskog mirovinskog sustava, pa je važno širu sliku ne izgubiti iz vida.

Starenje (2. dio): pad, prilagodba, rast

Drugi iz serije od deset tekstova pod nazivom Mirovine za 21. stoljeće govori o rastu produktivnosti rada kao mogućem rješenju problema adekvatnosti mirovina u dugom roku u uvjetima kada stanovništvo stari. Razmatraju se i drugi važni faktori: aktivnost i zaposlenost na tržištu rada, migracije s naglaskom na useljavanje, mjere aktivne populacijske politike, nejednakost i siromaštvo u trećoj dobi. Individualna mirovinska štednja je najbolje rješenje kada je zbog spomenutih čimbenika neizvjesno može li prvi stup međugeneracijske solidarnosti osigurati adekvatne mirovine u dugom roku

Starenje (1. dio): pad, prilagodba, rast

Prvi iz serije od deset tekstova pod nazivom Mirovine za 21. stoljeće govori o demografskim promjenama i njihovom utjecaju na izdašnost mirovina. Pogledajte demografske projekcije za Hrvatsku, počitajte o tome kako bi se mogli mijenjati omjeri starijih od 64 i radnosposobnog stanovništva, i koje alternative povećanju mirovinskog doprinosa postoje. Jednom mjesečno u sljedećih deset mjeseci u okviru ove serije proći ćemo bitne makro i mikro aspekte funkcioniranja mirovinskog sustava, a knjiga koja će biti objavljena kada serija završi omogućit će čitateljima lakše snalaženje u ovoj zahtjevnoj temi koja se, prije ili kasnije, tiče svakoga od nas

B2B2 13 Autoput i kreativna destrukcija: John Von Neumann i Joseph Schumpeter

Što se sve može naučiti iz ekonomskih teorija koje ne pripadaju glavnoj struji ekonomske misli, poput von Neumannove i Schumpeterove? Puno toga o maksimalnom rastu i ulozi poduzetništva i inovacija. Ne ograničavajte se samo na glavne struje i standardne udžbenike, poručuju Bićanić i Deskar-Škrbić u novom nastavku serije Povratak osnovama kojoj su se autori vratili nakon dulje pauze