Nakon što su u prvom dijelu teksta pokazali teorijske osnove i rezultate globalnih istraživanja, Bićanić i Deskar Škrbić u nastavku raspravljaju o konvergenciji u EU i Hrvatskoj. Dobili su važan rezultat: na razini EU postignuta je konvergencija nakon 1995. Hrvatska je konvergirala sporije od očekivanja iako je prema klasifikaciji Svjetske banke postala razvijena zemlja, a unutar Hrvatske nije bilo razvojne konvergencije
Ekonomska konvergencija ili sustizanje razvijenih zemalja prema pokazateljima gospodarskog razvitka je kamen mudraca makroekonomske teorije i primijenjenih istraživanja u kontekstu dugog vremenskog roka. Bićanić i Deskar-Škrbić u prvom dijelu eseja o konvergenciji objašnjavaju predviđanja modela i rezultate istraživanja za čitav svijet. U drugom dijelu posebnu pažnju posvećuju konvergenciji u EU i situaciji s Hrvatskom.
Neke zemlje godišnje rastu oko 8% (Kina, Indija), a druge oko 2% (Njemačka, Francuska). Hrvatska u posljednjih nekoliko godina raste godišnje oko […]
Hrvatska je u zadnjih sedam desetljeća rasla po vrlo različitim stopama. Ako se promatra rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP), stope rasta […]
Kakav je dugoročni rast Hrvatske i što ga određuje? Da bismo odgovorili na ovo pitanje potrebno je imati podatke o dugoročnom rastu. […]
Kako pristupiti ekonomskoj analizi dugog roka, što se gleda u dugom, a što se ostavlja u okviru kratkog roka i privremeno ostavlja po strani, tema je najnovijeg nastavka B2B-a Bićanića i Deskara-Škrbića. Ako ste se ikada pitali kako ekonomisti razlikuju kratki i dugi rok, evo jednog mogućeg odgovora: treba gledati razdoblja od barem 30 godina
Bićanić i Deskar-Škrbić nastavljaju svoju seriju Makroekonomika II u sklopu B2B2. Otvaraju temu o tajnama rasta: što neka društva čini bogatima, a druga siromašnima? Što je konvergencija? Sve ovo je samo predtekst za ono što slijedi…
Bićanić i Deskar-Škrbić nastavljaju s uvodom u Makro II, i to na jednoj od najzanimljivijh tema o nejednakosti, raspodjeli, odnosu kapitala i rada. Nakon što su u prvom tekstu pokazali da se udjeli rada i kapitala u dodanoj vrijendosti u Hrvatskoj nisu bitno promijenili, u ovom se bave teorijama u potrazi za mogućim objašnjenjima
Nakon objave Makroekonomike I u kojoj su se bavili pitanjima stabilizacijske politike u kratkom roku, Bićanić i Deskar-Škrbić otvaraju novu seriju B2B2 o makroekonomici dugog roka tekstom o kretanju udjela rada i kapitala u ukupnom dohotku. Vrućoj temi nejednakosti i raspodjele vraćat će se nekoliko puta u seriji, ali uvijek hladno i kroz analizu brojki, kao i ovaj put: kada se u kalkulaciji uzme u obzir udjel dohotka samozaposlenih, makro raspodjela u Hrvatskoj ne pokazuje velike promjene
Zadnji tekst u seriji B2B o kratkoročnim ekonomskim politikama integrira dosadašnja poglavlja i u okviru jednog modela (Mudell-Fleming) tumači promjene i makroekonomske politike u Hrvatskoj u ovom stoljeću. Time se najavljuje knjiga koja izlazi do kraja ove godine, u kojoj ćemo objediniti do sada objavljene tekstove u ovoj seriji
