U ovotjednom pregledu o: nastavku usporavanja rasta broja zaposlenih te i dalje snažnom rastu prosječnih plaća, osvojenoj nominaciji hrvatskog guvernera za potpredsjednika ECB-a, novootvorenoj tvornici KONČARA i Siemensa u Sesvetskom Kraljevcu i daljnjim planovima ulaganja, novom poslu osječke Orqe dogovorenom u Katru, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- DZS je objavio kako je u prosincu 2025. broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 1.717.302, te da je u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj zaposlenih pao za 1 posto. Kao što sam već više puta pisao, to nije točno; DZS radi metodološku grešku i za sada nema pada broja zaposlenih. No, točno je da broj zaposlenih sve sporije raste i u prosincu je bio samo 0,4% veći nego u prosincu 2024. godine. Ovo će svakako biti jedna od top ekonomskih tema u Hrvatskoj ove godine ako se trend koji vidimo na priloženoj slici nastavi.
Slika 1. 
- Plaće s druge strane nastavljaju rasti visokim stopama: prosječna mjesečna neto plaća za studeni 2025. (isplate u prosincu) iznosila je 1.498 eura i u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 9,7%, a realno za 5,7%. Medijalna neto plaća za studeni 2025. iznosila je 1.278 eura i u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 10,0%. U zadnjih deset godina, prosječna neto plaća u RH porasla je za malo više od duplo u nominalnim iznosima: s cca 750 eura na cca 1.500 eura.
Slika 2.
- Hrvatska bi uskoro mogla ostati bez guvernera: ministri financija država članica europodručja nominirali su guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića za potpredsjednika ECB-a. Politico piše o velikom iznenađenju i kako je to bilo suprotno svim očekivanjima i preferencijama Europskog parlamenta. Ministri financija su tako u trećem i konačnom krugu glasanja, nakon što su iz trke prethodno otpali Portugalac Mario Centenno i Latvijac Martinš Kazaks, koje je preferirao Parlament, izabrali Vujčića umjesto navodnog favorita, Finca Ollija Rehna. Vujčić je trebao 16 glasova ministara koji predstavljaju 65 posto stanovništva europodručja, što znači da bez podrške najvećih članica bloka ne bi odnio pobjedu. Zanimljivo je kako će naš guverner, ako odluku potvrdi Europsko vijeće, biti prva osoba iz srednje i istočne Europe koja će obnašati funkciju u Izvršnom odboru ECB-a od njegova osnutka prije više od četvrt stoljeća (ECB je u svojoj povijesti imao samo 4 predsjednika i 4 potpredsjednika, što znači da će Vujčić postati tek 5. potpredsjednik). Uspjeh je tim veći kada znamo da je Hrvatska tek tri godine članica europodručja.
- Hrvatski turizam dobio je još jedno globalno priznanje: hotel i vinarija Meneghetti uvršten je među 101 najboljih hotela svijeta u čuvenom Tatler Travel Guideu 2026. Riječ je o prestižnom godišnjem izboru najboljeg hotela svijeta koji svake godine objavljuje britanski magazin Tatler, jedan od najutjecajnijih luksuznih i lifestyle magazina na svijetu s tradicijom duljom od stotinu godina. Tatler je Meneghetti prepoznao kao jednu od vodećih svjetskih luksuznih adresa: u okviru posjeda Meneghetti nalazi se 59 raskošnih i stiliziranih soba, suiteva, vila i rezidencija. A kad smo već kod turizma, na Ekonomskom labu smo ovaj tjedan napravili kviz o hrvatskom turizmu u kojemu kroz 10 kratkih pitanja možete testirati svoje znanje. Nakon toga obavezno pročitajte i ovaj osvrt na kviz.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom plusu od 0,3 posto, a CROBEX10 u plusu od 0,1 posto. Naizgled minimalni pomaci kriju veliku volatilnost koju smo vidjeli tijekom tjedna: od ponedjeljka do srijede dionički su indeksi solidno pali (oko 2%), slijedeći negativni trend u Europi i SAD-u. No, dovoljan je bio samo jedan dan snažnog rast u četvrtak da dionice sve izgubljeno nadoknade. Od početka godine CROBEX je u plusu 3,3%.
- KONČAR i Siemens otvorili su u Sesvetskom Kraljevcu novu tvornicu, Končar – Transformatorski kotlovi (KTK), investiciju vrijednu gotovo 20 milijuna eura. Tvornica će zapošljavati više od 400 radnika i godišnje proizvoditi oko 160 specijaliziranih transformatorskih kotlova. Predsjednik Uprave KONČARA Gordan Kolak naglasio je kako projekt predstavlja važnu prekretnicu u razvoju Grupe te dodatno učvršćuje partnerstvo sa Siemens Energyjem, dok je član Uprave Siemens Energyja Tim Holt istaknuo snažan rast globalne potražnje za transformatorima i važnost proširenja kapaciteta. KONČAR u iduće tri godine planira uložiti više od pola milijarde eura u razvoj svih svojih proizvodnih pogona, a otvorenje KTK-a nadovezuje se na dugogodišnju suradnju dviju kompanija, uključujući i tvornicu KONČAR – Energetskih transformatora (KPT). Ta tvrtka smještena je na Jankomiru, a u petak su predstavljeni i njezini projekti, pod nazivom KPT1 i KPT2, kojima se planira udvostručiti kapacitete društva do 2031. godine.
- Osječka Orqa dogovorila je veliki posao u Katru. Orqa je time napravila novi iskorak na međunarodnoj obrambenoj sceni potpisivanjem sporazuma o suradnji s katarskim Barzan Holdings, jednom od ključnih kompanija zaduženih za razvoj i jačanje obrambenih kapaciteta te zemlje. Memorandum o razumijevanju potpisan je u Dohi, u sklopu međunarodne izložbe i konferencije o pomorskoj obrani DIMDEX, a sporazumom je potvrđena namjera dviju kompanija da započnu razgovore o strateškom partnerstvu koje bi uključivalo lokaliziranu proizvodnju Orqinih dronova na katarskom tržištu. Suosnivač i izvršni direktor Orqe Srđan Kovačević kazao je kako Orqa želi proširiti proizvodne kapacitete na više od milijun dronova godišnje kroz mrežu pouzdanih partnera diljem svijeta.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Na kraju trećeg tromjesečja 2025. javni dug zemalja europodručja iznosio je 88,5% BDP-a, a svih zemalja EU 82,1%, objavio je Eurostat. To je blagi porast u odnosu na prethodno tromjesečje, kao i u odnosu na isto tromjesečje 2024. Najviši omjeri javnog duga i BDP-u trenutačno su u Grčkoj (149,7%), Italiji (137,8%), Francuskoj (117,7%), Belgiji (107,1%) i Španjolskoj (103,2%), a najniži u Estoniji (22,9%), Luksemburgu (27,9%), Bugarskoj (28,4%) i Danskoj (29,7%). Hrvatska se s omjerom javnog duga od 57,2% BDP-a nalazi u skupini 14 zemalja koje zadovoljavaju poznati mastriški kriterij (javni dug manji od 60% BDP-a).
Slika 3. Javni dug EU zemalja na kraju trećeg tromjesečja 2025., % BDP-a
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni dionički indeksi na Wall Streetu ponovno su blago pali u proteklome tjednu: S&P 500 je pao za 0,4%, Dow je pao za 0,5%, a Nasdaq za 0,1%. Međutim, unatoč skraćenom trgovinskom tjednu, tjedan je zapravo bio vrlo volatilan. Trumpova inicijativa za stjecanje Grenlanda eskalirala je kada je predsjednik SAD-a zaprijetio povećanjem carina na osam europskih trgovinskih partnera za 10% počevši od 1. veljače, a ako se ne postigne dogovor o kupnji otoka, onda bi carine bile povećana na 25% od lipnja. Vijest je snažno pogodila tržišta jer su investitori preispitivali kratkoročne posljedice za gospodarski rast i inflaciju te dugoročne geopolitičke posljedice vezane uz NATO i globalnu sigurnost. S&P 500 zabilježio je najveći jednodnevni pad još od „Dana oslobođenja“ u travnju prošle godine, pri čemu je istovremeno zabilježen i pad američkih državnih obveznica i dolara (to se ne događa često, dakle radilo se o kratkoročnom „Sell America“ narativu koji se povremeno događao i tijekom prošle godine). Ipak, glavni dionički indeksi oporavili su se kasnije tijekom tjedna nakon što je Trump odustao od prijetnji carinama, signalizirajući da je nekakav dogovor oko Grenlanda na vidiku. S druge strane, dolar nije povratio izgubljeno pa mu je prošli tjedan bio najgori od lipnja 2025. (pao je za 1,2% u odnosu na košaricu svjetskih valuta).
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, istaknimo kako DZS krajem tjedna objavljuje podatke o kretanju trgovine na malo i industrijskoj proizvodnji, dok HNB standardno krajem mjeseca objavljuje podatke o kretanju kamatnih stopa, kredita i depozita. U europodručju se očekuje objava preliminarnih podataka o kretanju BDP-a u posljednjem tromjesečju 2025., kao i podaci o kretanju stope nezaposlenosti. Njemačka i Španjolska će biti prve koje će objaviti i prvu procjenu o kretanju inflacije u siječnju. U SAD-u će se pozorno pratiti FOMC sastanak, iako ulagači uglavnom očekuju da će Federalne rezerve zadržati kamatne stope nepromijenjenima na kraju svog dvodnevnog sastanka u srijedu. Nakon što je američka središnja banka na svoja posljednja tri sastanka u 2025. godini smanjila stope za ukupno 75 baznih bodova, tržišta ne očekuju daljnje promjene na naredna 2-3 FOMC sastanka. Sezona objava financijskih izvješća je započela, a ovaj se tjedan očekuje se da će otprilike petina kompanija iz sastava S&P 500 indeksa objaviti svoja kvartalna izvješća, uključujući Apple, Microsoft, Metu i Teslu (četiri od takozvanih “Veličanstvenih sedam” mega kompanija). No tu su još i Boeing, General Motors, UnitedHealth Group, AT&T, ADP, GE Vernova, Starbucks, Blackstone, Caterpillar, Mastercard, Visa, American Express, Verizon, Chevron, Exxon Mobil itd.
Slika 4. Najvažniji financijski izvještaji kompanija u tjednu pred nama
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- KVIZ: Koliko znate o hrvatskom turizmu? (Ivica Brkljača)
- Što znamo, a što ne znamo o hrvatskom turizmu (osvrt na rezultate kviza) (Ivica Brkljača)