U ovotjednom newsletteru – pregledu o: plaćama u Hrvatskoj i kakvim tempom stvarno rastu, usklađivanju mirovina, poslovanju poduzetnika u prošloj godini, Trumpovim carinama (proširenju obuhvata postojećih i najavi novih), zbivanju na burzi te ostalim vijestima iz prošloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Hrvatsko tržište rada i dalje je u znaku rastućih pokazatelja zaposlenosti i razine plaća, ali ipak primjetno sporijim tempom nego u protekle dvije godine. Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku, u srpnju 2025. broj zaposlenih u odnosu na isti mjesec prethodne godine porastao je za 0,3%, što je značajno usporavanje stope rasta u odnosu na zadnjih nekoliko godina. S druge strane, rast prosječnih neto plaća se iz dvoznamenkastih vratio u jednoznamenkasto područje: prosječna neto plaća za lipanj (isplata u srpnju) bila je veća za 9,8 posto nominalno te 5,9 posto realno u odnosu na lanjski lipanj. Na priloženoj slici možemo vidjeti kako su to osjetno niže stope rasta u odnosu na prošlogodišnje, ali su istodobno i otprilike dvostruko više nego u godinama prije pandemije.
Slika 1.
- Kad god pišem o kretanju prosječnih plaća, svaki put (gotovo bez iznimke) se nađe netko tko će komentirati nešto u stilu „Ma kakav prosjek, većina ljudi ima manju plaću od prosjeka, prosječna plaća je kao sarma – netko jede meso, netko kupus, ali u prosjeku jedu sarmu!). Ili „Ja imam tisuću eura plaću, Plenković pet tisuća eura – u prosjeku imamo tri tisuće! Ha ha, kakav prosjek!“. Zabavljaju me i neke nove, kreativnije usporedbe koje ranije nisam čuo, poput „Prosječna plaća je poput bikinija – prekriva ono najvažnije!“. Uglavnom, nemam nekih iluzija da će to uskoro prestati, ma koliko puta ponovio činjenicu kako medijalna plaća raste približno istim tempom kao i prosječna plaća. Štoviše, najniže plaće su rasle najbrže, ali ostavimo za drugi put detaljniju analizu plaća po decilima. Sada samo prilažem grafikon paralelnog kretanja prosječne i medijalne plaće unazad 10 godina.
Slika 2.
- Srpanjsko usklađivanje mirovina umirovljenicima bi trebalo biti isplaćeno u rujnu za kolovoz, zajedno sa zaostatkom za srpanj. Podsjetimo, mirovine se od 1. srpnja usklađuju po novoj formuli 85:15, odnosno prema promjenama indeksa potrošačkih cijena i plaća u proteklom polugodištu u odnosu na prethodno polugodište, a u korist povoljnijeg parametra. S obzirom na to da su plaće osjetno porasle, tako će i stopa srpanjskog usklađivanja iznositi nezanemarivih oko 6,5 posto.
- Državni zavod za statistiku objavio je povijesnu crticu o popisu stanovništva u Hrvatskoj. Ako vas zanima kada je i kako proveden prvi popis stanovništva, ili kada je prvi put korišteno računalo za obradu prikupljenih podataka (iznenadit ćete se s ranom godinom), možete pročitati na sljedećoj poveznici.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 pali su u proteklome tjednu za 1,2 odnosno za 1,0 posto. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -2,30 posto, koliko bilježi CROBEXkonstrukt, do +0,39 posto, koliko je uvećan CROBEXnutris. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -3,14 posto (DLKV) do +0,98 posto (ZITO). Promet veći od sto tisuća eura sakupilo je 14 izdanja uz uvjerljivo vodstvo Končara u pogledu burzovne likvidnosti.
- Neto dobit hrvatskih poduzetnika u 2024. iznosila je 9,9 milijardi eura, a na taj su rezultat najviše utjecali poduzetnici iz privatnog sektora koji su lani ostvarili 8,8 milijardi eura neto dobiti, što je 12,4 posto više nego u godini prije, pokazuje analiza Fine. Naime, poduzetnici iz privatnog sektora, njih preko 160 tisuća, kod kojih je bilo preko 925 tisuća zaposlenih, lani su ostvarili ukupne prihode od 147,6 milijardi eura, 11,2 milijarde eura dobiti razdoblja, 2,4 milijarde eura gubitka razdoblja i 8,8 milijardi eura neto dobiti. Tako su u odnosu na 2023. povećali broj zaposlenih za 4,6 posto, ukupne prihode za 7,7 posto, dobit razdoblja za 10 posto, gubitak razdoblja za dva posto te neto dobit za ranije spomenutih 12,4 posto.
- Grad Zaprešić planira gradnju kompleksa natkrivenih bazena pa traži najbolje arhitektonsko rješenje. Planirana investicija od 20 milijuna eura obuhvaća izgradnju zatvorenog bazena i pratećih sadržaja, a predviđena je realizacija u dvije faze. U prvoj fazi planira se izgradnja zgrade sa zatvorenim bazenima i krajobraznim uređenjem okoliša, a glavni sadržaj bit će veliki sportsko-rekreacijski bazen veličine 50×25 metara. Uz njega će se nalaziti manji edukacijsko-rehabilitacijski bazen (25×12,5 m) te bazen za neplivače (8×6 m), s temperaturom vode prilagođenom djeci i osobama smanjene pokretljivosti. Druga faza predviđa izgradnju vanjskih bazena, uključujući olimpijski bazen 50×25 metara, rekreativne bazene nepravilnog oblika s vodenim atrakcijama, dječje sadržaje te sunčališta i ugostiteljske prostore. Planirane su i dodatne tribine koje bi mogle primiti do 400 gledatelja.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Kompanije u europodručju u kolovozu su ostvarile prvi skok broja novih narudžbi od svibnja 2024., što je potaknulo rast ukupne aktivnosti po najbržoj stopu u proteklih 15 mjeseci, pokazalo je u četvrtak izvješće S&P Globala (tj. HBOC-a koji sastavlja izvješća za S&P Global). Indeks menadžera nabave (PMI) porastao je u kolovozu za 0,2 postotna boda u odnosu na srpanj i iznosio je 51,1 bod (vrijednosti više od 50 bodova pokazuju rast aktivnosti, a one niže pad). Tako je indeks uvećan treći uzastopni mjesec i to na najvišu razinu od svibnja 2024. godine. Industrijski sektor također je zabilježio pozitivni pomak, uz prelazak indeksa u područje rasta po prvi put u više od tri godine.
- Trumpova administracija, ovaj put bez puno pompe, proširila je sektorske carine od 50% na uvoz čelika i aluminija na preko 400 novih proizvoda. Sada praktički sve što ima ikakvih veze s čelikom ili aluminijem, od aparata za gašenje požara, preko raznih strojeva do auto dijelova i bešteka, spada pod derivate čelika i aluminija. Prema izračunu jednog profesora s Michigan State Universityja, sada se carine na čelik i aluminij odnose se na robni uvoz vrijedan čak 320 milijardi dolara (izračunato na temelju vrijednosti uvoza u 2024.).
- Da s novim sektorskim carinama niti izbliza nismo gotovi, potvrdio je Trump u petak. Naime, na društvenim mrežama je objavio kako će za 50 dana, kada se nekakva istraga završi, uvesti carine na uvoz namještaja. Carinska stopa još nije odlučena, kaže.
Zbivanja na Wall Streetu
- Američki dionički indeksi imali su mješovitu izvedbu u proteklome tjednu: Dow je porastao za 1,5%, S&P 500 je porastao za 0,3%, dok je Nasdaq pao za 0,6%. Dionice su veći dio tjedna bile u silaznom trendu, a zapisnik s posljednjeg FOMC sastanka pokazao je kako se većina guvernera slaže da su rizici od povišene inflacije veći od rizika slabljenja tržišta rada (što u prijevodu znači da nisu za spuštanje kamatnih stopa). No, petak je donio veliki rast dionica nakon Powellovog nastupa u Jackson Holeu; naime, predsjednik FED-a je kazao kako se, nakon nedavnih revidiranja podataka (značajno naniže) o broju novootvorenih radnih mjesta, rizici sada možda okreću. Drugim riječima, širom je otvorio vrata za moguće spuštanje kamatnih stopa na sljedećem sastanku, a investitori su to s oduševljenjem dočekali.
- Plaće direktora najvećih američkih kompanija ponovno su zabilježile značajan rast, pokazuje najnovija analiza Farient Advisorsa. Prosječna ukupna kompenzacija šefova kompanija uključenih u indeks S&P 500 porasla je za 7,7 posto u 2024., na 19 milijuna dolara. To je najbrži rast od 2021., kada su plaće skočile 11,5 posto. Za usporedbu, prosječna plaća američkog radnika porasla je 3,6 posto u istom razdoblju, što znači da se razlika između radničkih plaća i plaća izvršnih direktora još više povećala.
- Predsjednik Trump nastavlja s nekonvencionalnim politikama: nakon što je prošli tjedan de facto „izreketario“ Nvidiju i AMD tražeći od njih pristanak za 15% diskrecijskog poreza na prihode ostvarene u Kini, u petak je dobio i 10% vlasništva Intela. To je tražio kao kompenzaciju za subvencije dodjeljivane u sklopu Bidenovog CHIPS Acta, a čija je sredstva Intel koristio. U Intelu sigurno nisu s oduševljenjem dočekali Trumpov prijedlog da državi daju 10% vlasništva, ali valjda su zaključili da je bolje ostati bez 10% kompanije nego biti na piku najmoćnijem čovjeku na svijetu. Nažalost, s ovakvim grubim zadiranjem u privatni sektor, SAD sve više počinje nalikovati Kini (a nadali smo se da će biti obrnuto, da će se Kina približavati SAD-u po pitanju demokracije, vladavine prava i slobodnog tržišta).
- U dugo očekivanom govoru na konferenciji u Jackson Holeu predsjednik FED-a Jay Powell naglasio je koliko je teško voditi monetarnu politiku kada istovremeno postoje rizici rasta inflacije (zbog carina) i rizici rasta nezaposlenosti (u prvoj polovici godine rast je usporio na 1,2% uz sve manji broj otvorenih radnih mjesta i smanjenju ponudu rada zbog restriktivne useljeničke politike). No, u ključnoj rečenici najavio je razrješenje dvojbe: budući da je monetarna politika restriktivna, “promjenjiva ravnoteža rizika” upućuje na mogućnost promjene stava (koji je već dulje vrijeme bio da se kamatne stope neće promijeniti). Dolar je očekivano blago oslabio i tržišta su se učvrstila u uvjerenju da će FED od rujna ponovo pokrenuti manji ciklus spuštanja kamatnih stopa.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj su tjedan na rasporedu podaci DZS o kretanju indeksa građevinskih radova (utorak), prvoj procjeni BDP-a za drugo tromjesečje (srijeda), kretanju trgovine na malo (petak) te prvoj procjeni važnijih ranih usjeva u 2025. (petak). HNB krajem mjeseca također objavljuje hrpu statistika iz njihove nadležnosti. U europodručju će pak fokus biti na prvim procjenama o kretanju inflacije u kolovozu. Na Wall Streetu će sve oči biti uprte u Nvidiju koja objavljuje financijski izvještaj za tromjesečje zaključno sa srpnjem (srijeda, nakon zatvaranja tržišta). Očekuje se da će Nvidia ponovno pokazati novi veliki skok dobiti (+47%), a koji će opravdati status najvrijednije svjetske kompanije.
___________________________
Ako ste propustili, ovaj tjedan na Ekonomskom labu mogli ste čitati:
Ekonomska interpretacija nestanka ustaša i partizana: o stavovima mladih u Hrvatskoj (Velimir Šonje)