U ovotjednom pregledu o: rastu BDP-a, poslovanju banaka u prvoj polovini 2025., najbržem rastu stambenih kredita u preko 15 godina, kretanju kamatnih stopa u srpnju, Fininom preuzimanju Zagrebačke burze, rastu nezaposlenosti u Njemačkoj, nastavku sage oko carina, Nvidijinim rezultatima te ostalim važnijim vijestima iz prošloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Hrvatski BDP je u drugom tromjesečju porastao za 3,4% u odnosu na drugo tromjesečje 2024. (sezonski i kalendarski prilagođeno 3,2%). To je već osamnaest tromjesečja kako se ostvaruje kontinuirani godišnji rast ekonomske aktivnosti. Podsjetimo, Hrvatska je kroz zadnju kovid-recesiju prošla ekstremno brzo: recesija u Hrvatskoj je trajala de facto samo dva tromjesečja, a već u prvom tromjesečju 2021. hrvatski BDP je bio veći nego prije pandemije. U travnju iste godine sam napisao članak naslova „Desetljeće 2021.-2030. bit će najuspješnije razdoblje u novijoj hrvatskoj povijesti“, a kako nam za sada ide možemo vidjeti i na priloženoj slici. Oporavak EU članica nakon pandemije bio je krajnje šarolik: dok je BDP zemalja poput Estonije, Finske i Njemačke i nakon gotovo 6 godina na istoj razini kao neposredno prije pandemije, Hrvatska je u samom vrhu poretka s gotovo 23% većim realnim BDP-om (nominalni BDP je pak porastao puno više). Samo su male otočne države Cipar i Malta (nije prikazana na slici) zabilježile veći rast BDP-a.
Slika 1.
- To ne znači da je sve divno i krasno u hrvatskom gospodarstvu. Struktura rasta nam se pogoršava, izvoz usporava (pogotovo realni izvoz usluga, koji je kvartalima već negativan), a najveći doprinos rastu dolazi od osobne potrošnje. Već neko vrijeme nam se takav rast domaće potražnje u većoj mjeri počeo prelijevati na inflaciju (sjetite se nedavnog grafikona o novom valu inflacije u Hrvatskoj koja je ovoga puta samo „naša“), a što je naglasio i Velimir Šonje u komentaru na vijest o rastu BDP-a u Q2. Šonje prognozira usporavanje rasta BDP-a u drugoj polovini godine, a da je na dobrom tragu potvrđuje objava DZS u petak o srpanjskom rastu trgovine na malo za svega 1,4%. To je najniža realna stopa rasta još od lipnja 2023.
- HNB je objavio podatke o poslovanju banaka u prvoj polovini 2025. Banke su u prvoj polovini godini poslovale s dobiti u iznosu od 795 mil. eura, što je za 1,4% manji iznos u odnosu na dobit ostvarenu u prvoj polovini 2024. godine. Pokazatelji profitabilnosti ostali su na sličnoj razini s kraja 2024.: prinos na imovinu (ROA) iznosio je 1,9%, a prinos na kapital (ROE) 16,7%. Udio neprihodonosnih kredita i predujmova (tzv. „loši krediti“) nastavio se smanjivati te je iznosio 4,0% kod poduzeća i 3,5% kod kućanstava. Na priloženoj slici najbolje možemo vidjeti kako su banke u posljednjih 8-9 godina očistile svoje bilance od „loših kredita“. Pad udjela loših kredita odvijao se kroz dvije faze. U prvoj fazi, koja se odvila uglavnom do pandemije, ključne su bile prodaje portfelja loših kredita. U drugoj pak fazi, u proteklom ciklusu brzog gospodarskog rasta od 2021. naovamo, utjecaj prodaja portfelja bitno je smanjen, a nastavak pada udjela loših kredita uglavnom se objašnjava gospodarskim rastom odnosno pratećim rastom zaposlenosti i realnih plaća.
Slika 2.
- HNB je također objavio monetarne statistike i statistike kamatnih stopa za srpanj. Tako se prosječna efektivna kamatna stopa na stambene kredite u srpnju zaustavila na 3,31%, što predstavlja blagi rast u odnosu na prethodne mjesece. Nasuprot tome, prosječne kamatne stope na kredite poduzećima u srpnju su se nastavile smanjivati u sve tri kategorije kredita te su za manje kredite (one do 250 tis. eura) iznosile 4,12%, za kredite od 250 tis. do milijun eura 3,65%, a za kredite preko milijun eura prosječna kamatna stopa iznosila je 3,13%. Krediti poduzećima i dalje bilježe postojan rast, i to po visokim godišnjim stopama od 18,4% za obrtna sredstva i 12,1% za investicije. Gotovinski krediti stanovništvu pak usporavaju: godišnja stopa rasta je u srpnju iznosila 13,2% (nakon 15-16% potkraj prošle godine), no stambeni krediti ubrzavaju te je njihova godišnja stopa rasta (u odnosu na isti mjesec prošle godine) dosegla 13,9%. Brži rast kredita vjerojatno je povezan s unaprijed najavljenim zaoštravanjem uvjeta kreditiranja (koji su stupili na snagu od 1. srpnja) jer za očekivati je da su neki sugrađani pohitali u banke kako bi preduhitrili nove strože uvjete. Kako god, činjenica je da je ovo najbrži rast stambenih kredita u zadnjih 15 godina, a možda i dulje (podaci HNB-a u tablici D5c dostupni su od 2010.).
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 porasli su u proteklome tjednu za 0,1 odnosno za 0,5 posto. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -3,04 posto, koliko bilježi CROBEXnutris, do +2,26 posto koliko je uvećan CROBEXindustrija. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -6,38 posto (ATGR) do +5,31 posto (KODT).
- Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) u petak je dalo suglasnost Fini za preuzimanje Zagrebačke burze. Fina trenutačno raspolaže s 9,99 posto temeljnog kapitala i glasačkih prava u Zagrebačkoj burzi, a dodatno stjecanje namjerava provesti putem dobrovoljne ponude za preuzimanje. Ostali veći dioničari uglavnom su financijske institucije: RR One Capital ima 9,99 posto udjela, Intercapital vrijednosni papiri ima 8,62 posto, EBRD 5,18 posto, Inspirio ZAIF 4,92 posto, a među deset najvećih su i neki obvezni mirovinski fondovi i banke. Zašto se pak Fina (koja je državna kompanija) zbilja odlučila na kupnju ove privatne kompanije, te kakvi su joj planovi i što zbilja želi postići stjecanjem potencijalno većinskog udjela u Zagrebačkoj burzi, još uvijek ne znamo. Nadajmo se stoga da ćemo najkasnije s objavom ponude za preuzimanje ipak saznati nešto više – jer prvotno priopćenje je bilo krajnje šturo.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Broj nezaposlenih u Njemačkoj prvi je put u više od 10 godina premašio tri milijuna, objavila je u petak Savezna agencija za rad (BA). U kolovozu je broj nezaposlenih porastao za 46.000 u odnosu na mjesec ranije, a u odnosu na lanjski kolovoz nezaposlenih je bilo 153 tisuće više. Stopa nezaposlenosti u najvećem europskom gospodarstvu u kolovozu je tako porasla za 0,1 postotni bod u usporedbi sa srpnjem, na 6,4 posto (prema njemačkoj metodologiji), a u odnosu na isto razdoblje lani veća je za 0,3 postotna boda. Napomenimo kako je prema Eurostatovoj metodologiji stopa nezaposlenosti u Njemačkoj dosta niža (u lipnju 3,7%), no i prema toj metodologiji uočavamo rast nezaposlenosti u Njemačkoj od kraja prošle godine.
- Saga oko američkih carina se nastavlja. Savezni žalbeni sud u petak je presudio da je Donald Trump prekoračio granice svojih ovlasti kada je uveo široke carinske mjere koristeći se zakonom o izvanrednim ekonomskim ovlastima. Sud je naglasio da taj zakon predsjedniku ne daje pravo na jednostrano uvođenje carina, jer je donošenje takvih odluka u isključivoj nadležnosti Kongresa. Postojeće carine ipak ostaju na snazi još nekoliko tjedana kako bi Trumpova administracija imala vremena uložiti žalbu Vrhovnom sudu. Trump je odmah reagirao tvrdeći da je odluka pogrešna te da se carine neće ukidati, čime je nagovijestio daljnju pravnu i političku borbu oko svoje trgovinske politike.
- Trgovinske trzavice između Amerike i Kine se nastavljaju. Donald Trump zaprijetio je uvođenjem 200% carina na kineske proizvode ako Kina nastavi ograničavati izvoz rijetkih zemnih magneta koji su ključni za američku industriju. Kazao je da je zbog kineskog otezanja namjerno obustavio isporuku dijelova za Boeingove avione, što je navodno prizemljilo oko 200 kineskih zrakoplova. Obje strane očito igraju s kartama koje imaju, odnosno sve se dostupne opcije koriste kao poluga pregovorima.
Zbivanja na Wall Streetu
- Američki dionički indeksi dosegli su nove rekordne razine u četvrtak, no zbog pada u petak ipak su tjedan završili u blagom minusu: Dow i Nasdaq su pali za 0,2%, a S&P 500 za 0,1%. Ipak, kolovoz je bio četvrti uzastopni mjesec kako su američke dionice porasle: Dow je u kolovozu narastao za 1,6%, S&P 500 za 1,9%, a Dow za 3,2%.
- Nvidia je u drugom tromjesečju svoje fiskalne godine ostvarila prihod i dobit iznad očekivanja analitičara, najavivši da će rast prihoda i u tekućem tromjesečju ostati iznad 50 posto. U drugom tromjesečju zaključno s 27. srpnja, Nvidijin prihod iznosio je 46,7 milijardi dolara i bio je za 56 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju. Godišnji rast prihoda tako je već deveto uzastopno tromjesečje premašio 50 posto, što se gotovo nikada ne viđa kod kompanija ove veličine. Neto dobit dosegnula je u istom razdoblju 26,4 milijardi dolara, što je za 59 posto više u odnosu na godinu ranije. U odnosu na prethodno tromjesečje prihodi su porasli za 6 posto, a neto dobit za 41 posto. Globalna potražnja za infrastrukturom za umjetnu inteligenciju očito ne pokazuje znakove usporavanja.
- Teslina prodaja automobila u Europi nikako da izađe iz ponora. Unatoč rastu ukupne prodaje električnih vozila u srpnju, Tesla je u Europi suočena s padom tržišnog udjela sedmi uzastopni mjesec. U srpnju su prodali tek 6600 vozila, što je pad veći od 40 posto u odnosu na srpanj prethodne godine, a tržišni udio im je pao s 1,4 na 0,8 posto. S druge strane, kineski proizvođač BYD ostvario je impresivan rast od 225 posto prodavši 13.503 vozila, čime je značajno prestigao Teslu.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika ovaj tjedan su na rasporedu preliminarni podaci o kretanju inflacije u kolovozu (utorak), industrijskoj proizvodnji u srpnju (srijeda) te cijenama prodanih novih stanova u prvoj polovini 2025. (petak). U europodručju će fokus biti na podacima o inflaciji u kolovozu te maloprodaji u srpnju. Na Wall Streetu će se pak najviše diskutirati o stanju američkog tržišta rada jer prvi petak u mjesecu je tradicionalno rezerviran za jobs report – očekuje se kako će stopa nezaposlenosti porasti na 4,3%, što bi bila najviša stopa u zadnje 4 godine. Američke će burze biti zatvorene u ponedjeljak (Praznik rada).
___________________________
Ako ste propustili, ovaj tjedan na Ekonomskom labu mogli ste čitati: