U ovotjednom pregledu o: rastu hrvatskog robnog izvoza i uvoza u 2025., povećanju invalidskih mirovina i ukidanju penalizacije za prijevremene mirovine nakon navršenih 70 godina života, izglednoj prodaji PIK-a Vrbovec, udjelu stanovništva u zemljama EU koje živi u vlastitoj nekretnini, potencijalno novom hrvatskom „jednorogu“, golemim ulaganjima u AI, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Od petka je krenula isplata povećanih invalidskih mirovina za preko 218 tisuća umirovljenika, uz prosječan iznos povećanja od 72 eura odnosno oko 10 posto. To je rezultat novog Zakona o mirovinskom osiguranju kojim je mirovinski faktor za izračun invalidske mirovine u slučaju potpunog gubitka radne sposobnosti povećan s 1 na 1,1, a za djelomični gubitak radne sposobnosti s 0,8 na 0,9. Nisam našao službenu procjenu financijskog efekta ove izmjene, no lako okvirno izračunamo kako će ovo državu koštati oko 188 milijuna eura na godišnjoj razini. Nadalje, od 1. siječnja 2026. korisnicima prijevremene starosne mirovina ukida se smanjenje polaznog faktora, tzv. penalizacije za prijevremeno umirovljenje od prvog dana idućeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine navršio 70 godina života. Onima koji su se ranije umirovili, ukidanje penalizacije nakon navršene 70. godine tako će donijeti povećanje mirovina u prosjeku na razini od oko 57 eura. Za provedbu ove mjere u 2026. država će izdvojiti dodatnih oko 79,8 milijuna eura.
- Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u 2025. iznosila je 25,1 milijardu eura, što je 4,4 posto više nego godinu ranije, pokazali su preliminarni podaci Uvoz je pak porastao za 3,3 posto, na 44,3 milijarde eura, pa je vanjskotrgovinski deficit iznosio 19,2 milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom tako je iznosila 56,7 posto (u 2024.: 56,1 posto). Sve više izvozimo u članice EU: u 2025. izvezeno je robe u vrijednosti 16,6 milijardi eura, što je 5,6 posto više u odnosu na 2024. godinu, dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 2,2 posto, na 8,5 milijardi eura. Uvoz iz članica EU-a porastao je pak za 1,3 posto na godišnjoj razini, na 34,1 milijardu eura, dok je uvoz iz nečlanica iznosio 10,1 milijardu eura, što je rast od 10,5 posto.
- Inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u siječnju 2026. usporila na 3,6%, s 3,8% u prosincu. Pritom se temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) u siječnju zadržala na razini od 4,0%, koliko je iznosila i u prosincu. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, u siječnju je iznosila 3,4%. S obzirom na to da se inflacija (HIPC) u europodručju u siječnju 2026. usporila na 1,7%, s 2,0% u prosincu, razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u siječnju se blago povećala na 1,9 postotnih bodova. Usporavanje inflacije u europodručju ponajviše je bilo rezultat smanjenja godišnje stope promjene cijena energije.
Izvor: HNB
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi ponovno su porasli u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom plusu od 0,9 posto te zaključio na 4.021,68 bodova, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni rast od 1,3 posto i završio na 2.591,82 boda. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -1,81 posto koliko bilježi CROBEXturist do +3,76 posto koliko je uvećan CROBEXindustrija. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -6,00 posto (MDKA) do +17,62 posto (ADPL).
- Prema portalu The Recursive, Hrvatska bi u 2026. godini mogla dobiti još jednog tehnološkog „jednoroga“, a kao najizgledniji kandidat navodi se osječka Orqa. Analiza se temelji na anketi 22 fonda rizičnog kapitala iz srednje i istočne Europe (CEE) koji su ocjenjivali perspektive rasta i tržišni potencijal privatnih tehnoloških kompanija. Status „jednoroga“ dodjeljuje se privatnim kompanijama čija procijenjena vrijednost prelazi milijardu dolara, no procjene uvelike ovise o percepciji investitora i očekivanjima budućeg rasta. Hrvatska je do sada imala dva jednoroga, Infobip i Rimac Grupu, a ako Orqa ostvari očekivanja investitora, postala bi treća hrvatska kompanija u tom društvu. Orqa se posljednjih godina profilirala kao jedan od vodećih europskih proizvođača FPV i obrambenih UAS sustava. Krajem prošle godine znatno je proširila proizvodne kapacitete u Osijeku, gdje nova tvornica može godišnje proizvesti do 280.000 dronova usklađenih s NDAA standardima, koristeći vlastite tj. nekineske komponente. Proširenje je potaknuto rastućom potražnjom za pouzdanim europskim rješenjima u obrambenom sektoru. Dodatni iskorak ostvaren je početkom ove godine potpisivanjem sporazuma o suradnji s katarskom obrambenom kompanijom, a iz Orqe su najavili da bi zbog ubrzanog rasta već tijekom ove godine mogli krenuti u novu rundu financiranja.
- Hrvatsko-američki tehnološki startup Daytona, sa sjedištem u New Yorku i razvojnim timom u Hrvatskoj, osigurao je 24 milijuna dolara svježeg kapitala u investicijskoj rundi serije A. Vodeći ulagač je FirstMark Capital, jedan od najuglednijih fondova rizičnog kapitala u SAD-u, poznat po ranim ulaganjima u tvrtke poput Airbnb, Pinterest, Shopify i Discord. Daytonu su osnovali Ivan Burazin, Vedran Jukić i Goran Draganić, a razvijaju novu generaciju računalne infrastrukture namijenjene svijetu autonomnih AI agenata kojima žele omogućiti vlastita, izolirana i sigurna virtualna računala dostupna na zahtjev i uz niži trošak od tradicionalnih cloud rješenja. Njihova platforma koristi tzv. „sandbox” pristup: virtualna računala pokreću se u milisekundama, prilagođavaju se potrebama pojedinog agenta i postoje samo dok traje zadatak, čime se uklanja trošak neiskorištenih resursa. Investitori smatraju da Daytona rješava ključni izazov nadolazeće AI ekonomije u kojoj će infrastruktura biti dizajnirana prvenstveno za umjetnu inteligenciju, a ne za statične aplikacije. Od osnutka prije nešto više od dvije godine, Daytona je prikupila ukupno 31 milijun dolara, a novi kapital usmjerit će u jačanje kapaciteta, razvoj proizvoda i globalnu ekspanziju.
- Franck je u četvrtak izvijestio da je zaključio proces akvizicije tvornice za preradu kave u Posušju te lokalnih brendova kave Branck caffe i Dolce caffe. Ovime zagrebački Franck dodatno jača svoju prisutnost na tržištu BiH te nastavlja razvoj lokalnog poslovanja kroz ulaganja u proizvodne kapacitete, distribuciju i brend portfelj. Svi zaposlenici tvornice u Posušju pridružuju se Francku, uz zadržavanje kontinuiteta poslovanja i unapređenje operativnih procesa, kaže se u priopćenju. Za iznos transakcije kažu da je poslovna tajna.
- Počele su spekulacije kako Fortenova prodaje Jamnicu i PIK Vrbovec. Fortenova očito nastavlja prodaju kompanija iz grupe koje su izvan maloprodajnog biznisa, a dezinvestiranjem poboljšavaju omjere zaduženosti i time kreditne uvjete kod banaka. Službene potvrde o procesu prodaje zasad nema, no s obzirom na to da su iz Fortenove decidirano demantirali potencijalu prodaju Jamnice, vjerojatnije je da se trenutačno samo PIK Vrbovec plus bliži zaključenju transakcije. Kao mogući kupac PIK-a spominje se Bosqar Invest (bivša Meritus ulaganja), a u petak su to iz Bosqara i potvrdili priopćenjem na Zagrebačkoj burzi. Bosqar Invest su inače osnovali supružnici Stjepan Orešković i Manica Pirc Orešković, no kompanija sada u vlasničkoj strukturi okuplja mirovinske fondove, institucionalne investitore, međunarodne private equity fondove, razvojne institucije i privatne ulagače. Kompanija je već imala i IPO i SPO, a iznimno brzo rastu ponajprije zahvaljujući akvizicijama. U segmentu prehrane preuzeli su posljednjih godina dvije velike kompanije, slovensku Panvitu i Mlinar, a od 2016. akvizirali su preko 80 kompanija. U prvih 9 mjeseci prošle godine ostvarili su 449 milijuna eura konsolidiranog prihoda, uz 56 milijuna eura prilagođene EBITDA i 17 milijuna eura neto dobiti.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Eurostat je objavio nove podatke o udjelu stanovništva koji žive u vlastitoj nekretnini naspram onih koji žive „u najmu“. Tako je u 2024. godini više od dvije trećine (68%) stanovništva EU živjelo u vlastitoj nekretnini (što je blagi pad u odnosu na 69% u 2023.), dok je preostalih 32% živjelo u unajmljenim stanovima. Najveći udio vlasništva zabilježen je u Rumunjskoj (94%), zatim u Slovačkoj (93%) pa Mađarskoj (92%). Hrvatska se smjestila na 4. mjesto poretka odnosno 91% stanovništva RH živi u vlastitoj nekretnini, a samo 9% u najmu. Zanimljivo, Njemačka je jedina zemlja EU gdje veći broj ljudi živi u najmu (53%) nego u vlastitoj nekretnini (47%). Relativno nizak postotak stanovništva i u Austriji živi u vlastitoj nekretnini (55%) te u Danskoj i Francuskoj (61%). Vrlo je zanimljiva ova korelacija kako su zemlje višeg životnog standarda na dnu ove ljestvice, a zemlje nižeg standarda na vrhu ljestvice.
Slika 1.
Izvor: Eurostat
Zbivanja na Wall Streetu
- Iza nas je još jedan vrlo hektični trgovinski tjedan na američkim burzama. Glavni dionički indeksi na Wall Streetu imali su mješovitu izvedbu: Dow je porastao za 2,5% i dosegao nove rekordne razine (prvi je put premašio 50 tisuća bodova), Nasdaq je pak pao za osjetnih 1,8%, dok je S&P 500 završio u minimalnom minusu od 0,1%. U petak su svi dionički indeksi snažno porasli, no veći dio tjedna dionice su bilježile izražene minuse, naročito tehnološke dionice, a još preciznije dionice softverske kompanije gdje je nastupila mini panika nakon što je Anthropic izbacio očito odlične AI alate koji automatiziraju zadatke u područjima poput prava, marketinga i financija, funkcija koje tradicionalno obavljaju etablirani pružatelji softvera. Ovakvi AI agenti pojačali su strahove da bi postojeći poslovni modeli mogli biti poremećeni brže nego što se kompanije (proizvođači softvera) mogu prilagoditi, odnosno postoji strah da bi određeni softverski paketi mogli postati zastarjeli ili čak nepotrebni. S druge strane, iako su velike tehnološke kompanije mahom objavile financijske rezultate bolje od očekivanja, zbog najava planova o daljnjem golemom povećanju ulaganja u AI, dionice su im pale po objavi rezultata. Primjerice, Alphabet (Google) planira gotovo udvostručiti investicije u 2026., s 91 na 180 milijardi dolara, dok Amazon najavljuje CAPEX od oko 200 milijardi ili 50% više nego lani. Ipak, sve veće oslanjanje na dug i neizvjesnost oko opravdanosti (isplativosti) tih golemih ulaganja stvaraju nervozu među ulagačima, što je pridonijelo padu tehnoloških dionica odnosno vidljivu rotaciju u neke druge sektore. Primjerice, od početka godine Nasdaq je u minusu oko 1%, dok je Dow u plusu preko 4%, a Russell 2000 (small cap indeks) bilježi rast od oko 8%.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, istaknimo kako DZS u srijedu objavljuje podatke o zaposlenima u obrtu u zadnjem tromjesečju 2025., a u petak podatke o izdanim građevinskim dozvolama u 2025. U europodručju će fokus biti na drugoj procjeni kretanja BDP-a u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju, kao i na podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni u prosincu. U SAD-u će se pažnja usmjeriti na prošlotjedno odgođeno izvješće o zaposlenosti za siječanj (odgođeno je zbog novog, srećom kratkotrajnog i djelomičnog shutdowna početkom tjedna) te na indeks potrošačkih cijena, dva vjerojatno najvažnija makro pokazatelja. Na Wall Streetu će objava financijskih izvještaja ostati u središtu pozornosti, a glavne kompanije koje će izvještavati ovaj tjedan uključuju McDonald’s, Coca-Colu, Cisco Systems, Applied Materials, Shopify, Airbnb, Gilead Sciences, Kraft Heinz, The Trade Desk, Spotify, Modernu, Ford Motor, Cloudflare i Pinterest.
Slika 2. Najvažniji financijski izvještaji kompanija u tjednu pred nama
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Kako institucionalizirati skepticizam kao vrlinu? (Karlo Jurak)
- Bakićeva najava AI-revolucije: veza koja (još) nedostaje (Velimir Šonje)
- Ususret ECB-u: snažno usporavanje inflacije (Velimir Šonje)