U ovotjednom pregledu o: dogovoru Vlade RH i sindikata državnih službi o povećanju plaća, rastu EU gospodarstva u 2025., sporazumu o slobodnoj trgovini drugog i četvrtog najvećeg gospodarstva na svijetu, minimalnim plaćama u zemljama EU, novom budućem guverneru FED-a, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Vlada je postigla dogovor sa sindikatima državnih službi o novom povećanju osnovice za izračun plaća, kao i dodatna poboljšanja određenih materijalnih prava državnih službenika i namještenika. Tako će im se u ovoj godini osnovica povećati u 3 koraka: od 1. travnja za 1 posto, 1. kolovoza za dodatnih 1 posto, te od 1. prosinca za još 1 posto. Osim same osnovice, pregovarački odbori usuglasili su se o povećanju broja dana plaćenog dopusta za sindikalne aktivnosti s dva na tri radna dana, povećanju naknada za rođenje djeteta s pola proračunske osnovice na jednu punu proračunsku osnovicu, dok se terenski dodatak podiže s 26,54 na 30 eura. Iako su samo sindikati državnih službi prihvatili Vladinu ponudu, odnosno pregovori sa sindikatima javnih službi još uvijek traju, Vlada je kazala kako će odlukom osigurati jednako povećanje i zaposlenicima javnih službi ako u međuvremenu ne dođe do dogovora. Zbirno promatrano, riječ je o povećanju materijalnih prava ukupne vrijednosti oko 300 milijuna eura na godišnjoj razini, a koje obuhvaća oko 265 tisuća zaposlenika državnih i javnih službi.
- Prema podacima monetarne statistike, krediti kućanstvima krajem godine iznosili su 27,4 mlrd. eura, što je porast od 13 posto u odnosu na kraj 2024. I dalje najviše rastu stambeni krediti koji su u godinu dana porasli za preko 15 posto. S druge strane, na kraju prosinca 2025. depoziti kućanstava iznosili su 42,3 mlrd. eura, što je 7 posto više nego prije godinu dana. Pri tome su prekonoćni depoziti porasli za 11 posto, dok su se oročeni depoziti smanjili za 6 posto. Dakle, kućanstva uglavnom i dalje „gomilaju“ štednju po tekućim računima; udio oročenih depozita već dulje vremena pada odnosno kućanstva više od tri četvrtine štednje u bankama drže na računima bez oročenja, uz praktički nula posto kamata. Izgleda da im kamatne stope od oko 1,6 posto, koliko trenutačno mogu dobiti na nova oročenja, nisu dovoljno atraktivne da oroče višak štednje.
Slika 1.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi ponovno su porasli u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom plusu od 0,23 posto te zaključio na 3.985,92 boda, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni rast od 0,29 posto i završio na 2.558,12 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -1,93 posto koliko bilježi CROBEXtransport do +1,60 posto koliko je uvećan CROBEXturist. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -3,53 posto (IG) do +4,27 posto (KOEI, koja je ujedno bila i najlikvidnija dionica).
- Telekomi HT i A1 Hrvatska počeli su obavještavati svoje korisnike kako će od 1. ožujka uskladiti cijene s prosječnom godišnjom stopom inflacije za 2025., koja je prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosila 3,7 posto, pa će za toliko i povećati cijene mjesečnih naknada. Ovo je četvrta godina za redom kako se u telekom sektoru primjenjuje indeksna klauzula, odnosno jednom godišnje usklađenje cijena s inflacijom (indeksacija), a s čime su započeli u 2023. kada su za to prvi puta dobili mogućnost od HAKOM-a.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Europska unija i Indija, drugo i četvrto najveće gospodarstvo svijeta, zaključile su povijesni sporazum o slobodnoj trgovini. Ovime se predviđa otvaranje tržišta od gotovo dvije milijarde ljudi te produbljuju političko‑ekonomske veze dviju velikih demokracija (Indija ima 1,45 milijardi ljudi, a EU 450 milijuna). Dogovor, postignut nakon više od deset godina pregovora (isti su započeli još 2007., no u razdoblju 2013.-2022. bili su suspendirani), predviđa ukidanje ili smanjenje carina na 96,6% vrijednosti europskog izvoza u Indiju. To bi europskim poduzećima trebalo donijeti oko 4 milijarde eura godišnjih ušteda i znatno im povećati konkurentnost na ovom najbrže rastućem velikom tržištu na svijetu. Indija će tako EU odobriti smanjenja carina koja nijedan njezin drugi trgovinski partner nije dobio (Indija je tradicionalno zatvorena ekonomija). Na primjer, carine na izvoz automobila postupno će (i uz određenu kvotu) pasti s trenutačnih 110% na samo 10%, dok će carine od 44% na strojeve, 22% na kemikalije i 11% na farmaceutske proizvode također uglavnom biti ukinute. Dakako, i EU otvara svoje tržište indijskim kompanijama, no zasigurno će se o tome puno pisati kada ispregovarani nacrti tekstova budu uskoro objavljeni. Naime, tekstovi tek trebaju proći pravnu reviziju i prijevod na sve službene jezike EU; Komisija će potom iznijeti svoj prijedlog Vijeću na potpisivanje i zaključivanje sporazuma; nakon što ih Vijeće usvoji, EU i Indija mogu potpisati sporazume, ali nakon potpisivanja, sporazum zahtijeva i suglasnost Europskog parlamenta i odluku Vijeća o zaključku da bi stupio na snagu. Dakle, proći će još dosta vremena prije nego ovaj sporazum eventualno stupi na snagu.
- Gospodarski rast u europodručju u prošloj godini iznosio je 1,5 posto, a u čitavoj Europskoj uniji 1,6 posto, pokazuju prvi podaci Eurostata o kretanju BDP-a u 2025. godini. U četvrtom tromjesečju 2025., u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, sezonski prilagođeni BDP porastao je za 0,3% i u europodručju i u EU. U usporedbi pak s istim tromjesečjem prethodne godine, sezonski prilagođeni BDP u Q4 porastao je za 1,3% u europodručju i za 1,4% u EU.
- Eurostat je objavio podatke o minimalnim plaćama u zemljama EU za siječanj 2026., odnosno konkretno za 22 od 27 zemalja EU-a (jer Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska nemaju nacionalno propisane minimalne plaće). Tako 8 zemalja EU ima minimalne bruto plaće ispod 1.000 eura mjesečno: Bugarska (620 €), Latvija (780 €), Rumunjska (795 €), Mađarska (838 €), Estonija (886 €), Slovačka (915 €), Češka (924 €) i Malta (994 €). U 8 država minimalne plaće kretale su se od 1.000 € do 1.500 € mjesečno: Grčka (1.027 €), Hrvatska (1.050 €), Portugal (1.073 €), Cipar (1.088 €), Poljska (1.139 €), Litva (1.153 €), Slovenija (1.278 €) i Španjolska (1.381 €). U preostalih 6 zemalja minimalne plaće bile su iznad 1 500 € mjesečno: Francuska (1 823 €), Belgija (2 112 €), Nizozemska (2 295 €), Njemačka (2 343 €), Irska (2 391 €) i Luksemburg (2 704 €). Međutim, razlike u minimalnim plaćama između zemalja EU znatno su manje kada se uzmu u obzir razlike u razini cijena. Prema izračunima Eurostata, kada se iste izraze u standardu kupovne moći (PPS), minimalne plaće kretale su se od 886 PPS mjesečno u Estoniji do 2.157 PPS mjesečno u Njemačkoj. Hrvatska se, po ovako izračunatoj visini minimalne plaće, smjestila otprilike na sredini ljestvice poretka EU zemalja.
Slika 2. Minimalne plaće u zemljama EU za siječanj 2026., izražene u standardu kupovne moći (PPS)
- Američki predsjednik Donald Trump nominirao je u petak Kevina Warsha za novog čelnika američke središnje banke. Kevin Warsh je bio u igri za čelnika FED-a i za vrijeme prvog Trumpovog mandata, no tada se Trump ipak bio odlučio za Jerome Powella (Trump je kasnije kazao kako je tu odluku požalio). Warsh je, nakon diplome sa Stanforda i Harvard Law School (gdje je doktorirao pravo), karijeru započeo u Morgan Stanleyju, gdje je napredovao do pozicije izvršnog direktora u odjelu za spajanja i preuzimanja. Godine 2002. prelazi u Bushovu administraciju kao posebni pomoćnik predsjednika za ekonomsku politiku i izvršni tajnik Nacionalnog ekonomskog vijeća, gdje je bio zadužen za financijska tržišta, regulaciju i odnose s nadzornim agencijama. U FED ulazi 2006. kao najmlađi guverner u povijesti te institucije (sa samo 35 godina), a tijekom financijske krize 2008. postaje ključna veza FED-a s Wall Streetom i član Bernankeova najužeg kriznog tima. Warsh je bio veliki kritičar programa kvantitativnog popuštanja (počevši od QE2) te je upozoravao na mogućnost razbuktavanja inflacije (do koje ipak nije došlo sve do 2021.), zbog čega ga se može smatrati inflacijskim jastrebom. Trenutačno navodno zagovara niže kamatne stope (to je ono što Trump i želi), ali i smanjivanje FED-ove bilance čime bi se zapravo ublažili inflacijski rizici povezani sa snižavanjem kamatnih stopa. Za više njegovih razmišljanja (i kako kritizira FED te zaziva „regime change“) pogledajte ovaj intervju koji je dao prije pola godine. Kažimo i da iako je čelnik FED-a po definiciji utjecajna osoba, njegov glas je ipak samo 1 od 12 jednako vrijednih glasova na FOMC sastanku. Warsha još treba potvrditi i Senat, a iako se Warshova potvrda u Senatu smatra izglednom, proces bi se mogao odužiti zbog prigovora pojedinih senatora vezanih uz istragu Ministarstva pravosuđa o Powellu. Ako potvrde ne bude prije isteka Powellova mandata u svibnju, Powella će privremeno zamijeniti potpredsjednik Philip Jefferson.
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni dionički indeksi na Wall Streetu imali su mješovitu izvedbu u proteklome tjednu: Dow je pao za 0,4%, Nasdaq je pao za 0,2%, a S&P 500 je porastao za 0,3%. Tjedan je opet bio vrlo volatilan; prva polovica tjedna donijela je rast dioničkih indeksa (S&P 500 je u srijedu postigao novi all time high), no četvrtak i petak donijeli su ozbiljniji pad dionica. Ovaj put FOMC sastanak nije bio uzrok volatilnosti (u FED-u su, kako se i očekivalo, nakon tri prethodna uzastopna smanjenja kamatnih stopa, zadržali kamatne stope nepromijenjenima) već je to bila objava financijskih rezultata poslovanja najvećih svjetskih kompanija. Iako su sve četiri kompanije iz sastava „Veličanstvenih 7“ koje su ovaj tjedan bile na rasporedu (Apple, Meta/Facebook, Microsoft i Tesla) objavile rezultate bolje od očekivanja, reakcija investitora bila je mješovita. Meta i Apple bili su najveći dobitnici tjedna, dok je dionica Microsofta, zbog zabrinutosti oko isplativosti golemih kapitalnih ulaganja i sporijeg rasta računalstva u oblaku, po objavi rezultata zabilježila najveći jednodnevni pad u zadnjih 5-6 godina. U jednom je trenutku dionica Microsofta bila u minusu oko 12%, što djeluje pomalo nestvarno za tako veliku kompaniju. Kako god, zarade kompanija su dobre: očekuje se da će zarada kompanija iz S&P 500 indeksa porasti oko 10% na godišnjoj razini u četvrtom tromjesečju, a bit će predvođene tehnološkim sektorom s rastom dobiti većim od 25%. Prema podacima FactSeta, očekuje se da će rast zarada kompanija u narednim kvartalima biti još snažniji.
Slika 3. Procjene rasta dobiti kompanija iz S&P 500 sastava u narednim kvartalima
Izvor: FactSet
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, istaknimo kako DZS u srijedu objavljuje prvu procjenu o kretanju inflacije u siječnju, a u petak preliminarne podatke o robnoj razmjeni RH s inozemstvom u 2025. U europodručju će fokus također biti na prvoj procjeni inflacije za siječanj (očekuje se kako je inflacija usporila na 1,7% Y/y), ali i na Europsku središnju banku koja u četvrtak donosi odluku o kamatnim stopama (tržišta očekuju kako će iste ostati nepromijenjene, ali će se zato pozorno pratiti poruke predsjednice Christine Lagarde koje bi mogle dati naznake o tome hoće li tijekom 2026. doći do daljnjih spuštanja kamatnih stopa). U SAD-u će fokus biti na stanju tržišta rada, a kalendar se konačno unormalio pa ide standardno prvo JOLTS (utorak), ADP izvještaj o zaposlenosti (srijeda), Challenger job cuts (četvrtak) i najvažniji Jobs report (petak). Na Wall Streetu je vrhunac objave korporativnih financijskih izvještaja, a ovaj su tjedan na rasporedu Amazon, Alphabet, Qualcomm, Palantir, Walt Disney, AMD, Merck, PepsiCo, Amgen, Pfizer, Eli Lilly, AbbVie, Uber i Philip Morris.
Slika 4. Najvažniji financijski izvještaji kompanija u tjednu pred nama
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Vujčić u Frankfurtu? Procjena stvarnog značaja „našeg čovjeka“ u vrhu ECB-a (Velimir Šonje)
- Paradoksi Trumpove ere: TACO – fragmentacija u ovisnosti (Velimir Šonje)