U ovotjednom pregledu o: fijasku početka Programa priuštivog stanovanja, prosječnim plaćama u Hrvatskoj (ali ne iz službenih statističkih izvora), novom velikom ugovoru KONČARA u Švedskoj, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Ministar Bačić iznio je detalje o početku Programa priuštivog najma. Podsjetimo, Program priuštivog najma zamišljen je kao model u kojem država preko APN-a preuzima prazne privatne stanove i daje ih u dugoročni najam kućanstvima koja ne mogu riješiti stambeno pitanje po tržišnim uvjetima: najmoprimac plaća „priuštivu najamninu“ (koja ne smije prelaziti 30 posto mjesečnih prihoda kućanstva umanjenih za režije), razliku do tržišne cijene podmiruje država, a vlasnik stana dobiva naknadu u visini lokalne medijalne najamnine u dvije rate (60 posto odmah te ostatak na polovici ugovornog razdoblja). Ministar kaže da je zadovoljan odazivom vlasnika: javilo se 960 vlasnika stanova koji su spremni državi prepustiti upravljanje na 5 do 10 godina. No, nakon provjere stanova i dokumentacije, u program je ušlo samo 385 stanova. Ključni razlozi odbijanja bili su, kaže ministar, to što je dio stanova nedavno korišten (utvrđeno prema potrošnji struje i brojilima), zatim neriješeni imovinsko-pravni odnosi, neodvojena brojila, pojedine zgrade zahtijevaju ozbiljnu konstrukcijsku obnovu itd. Zato će sada ići u zakonsku „relaksaciju uvjeta“ pa će dio odbijenih stanova po tim novim uvjetima navodno biti prihvatljivo. Uglavnom, službena ocjena početka programa glasi: uspješan. Dozvolite mi da ne dijelim to mišljenje, a u kratkim crtama pojasnit ću i zašto.
- Sjećate se one procjene Ministarstva kako u Hrvatskoj postoji oko 600 tisuća praznih nekretnina? Ako je to točno (a osobno sam javno izrazio skepsu oko tog podatka, odnosno smatram da dobar dio tih praznih nekretnina nije poželjan za stanovanje), to znači da je ovim programom na tržište aktiviran tek simboličan dio potencijalnog stambenog fonda. Primjernija ocjena početka ovog programa stoga bi prije bila „fijasko“ nego „uspješan“. Skroman odaziv sugerira i da veliki broj vlasnika očito nema dovoljno povjerenja da će država o njihovoj imovini skrbiti onako kako bi oni htjeli, bilo zbog administracije, rizika oštećenja, sporosti sustava ili neizvjesnosti oko toga u kakvom će im stanju stan biti vraćen nakon višegodišnjeg najma. Ne iznenađuje stoga i da su od tako malog broja prijavljenih stanova (svega 960) čak 60 posto odbili (možemo samo zamisliti kakve se sve stanove pokušalo prijaviti). S druge strane, možda i nije loše što je odaziv zasad ostao skroman, jer bojim se da postoji realna opasnost kako bi masovniji ulazak stanova u ovaj program porezne obveznike stajao puno više nego što se sada pretpostavlja. Kada se zbroje iznosi subvencioniranja najamnina, održavanja te izvjesnih troškova sanacija koji će uslijediti nakon godina iznajmljivanja, to će biti pozamašni iznosi. Ovim programom država riskira preuzeti znatan dio rizika i troška upravljanja privatnim nekretninama, a pitanje je hoće li korist za tržište stanovanja biti razmjerna tako velikim potencijalnim izdacima.
- Prema podacima servisa MojaPlaća, prosječna mjesečna neto plaća u Hrvatskoj u prvom tromjesečju 2026. prvi je put premašila 1.600 eura i iznosila je 1.609 eura, što je 2 posto više nego u prethodnom kvartalu te 9 posto više nego godinu ranije. Medijalna plaća dosegnula je 1.500 eura, uz kvartalni rast od 1 posto i godišnji od 10 posto. Zanimljivo je kako se ovi podaci, koje servis MojaPlaća prikuplja anketom na vrlo velikom uzorku, praktički poklapaju sa službenim podacima DZS kada uključimo i neoporezive primitke. Naime, kada govorimo o službenim prosječnim plaćama, u njihov izračun ne ulaze neoporezivi primici, a radi se o prosječno cca 120 eura mjesečno (u prosincu to bude i preko 500 eura, zbog božićnica i bonusa). Vratimo se na spomenutu analizu. Najviše plaće i dalje isplaćuju privatne kompanije u stranom vlasništvu: zaposlenici tamo zarađuju prosječno 1.749 eura neto, što je 9% iznad državnog prosjeka. S druge strane, radnici u pretežno domaćim kompanijama primaju 1.586 eura, ili 1% ispod prosjeka. Na visinu plaće snažno utječe i veličina kompanije: u najmanjima (s manje od 10 zaposlenih) prosječna plaća iznosi 1.462 eura, odnosno 9% ispod državnog prosjeka, dok u velikim kompanijama zaposlenici u prosjeku zarađuju 1.680 eura neto ili 5% iznad prosjeka. Geografski gledano, najniže plaće bilježe Vukovarsko-srijemska županija s prosječnih 1.382 eura, te Koprivničko-križevačka 1.391 euro. Najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu, 1.732 eura, što je osam posto iznad prosjeka, dok zagrebački medijan iznosi 1.600 eura. Gledano prema stručnoj spremi, zaposlenici s postdiplomskim studijem ili MBA diplomom u prosjeku su u prvom kvartalu ove godine zarađivali 2.368 eura, što je 47 posto više od prosjeka; osobe s visokom stručnom spremom imale su prosječnu plaću od 1.805 eura ili 12 posto iznad prosjeka, dok su radnici sa srednjom stručnom spremom primali 1.424 eura ili 11 posto ispod prosjeka.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX je porastao za 1,8 posto, a CROBEX10 za 2,2 posto. U dosadašnjem dijelu travnja CROBEX je porastao za 4,8 posto, a promatrano od početka godine, CROBEX je u plusu za 3,1 posto.
- KONČAR je potpisao najveći ugovor za izgradnju transformatorske stanice u Švedskoj, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. KONČAR d.d. i švedski operator prijenosnog sustava Svenska Kraftnät potpisali su 15. travnja ugovor za izgradnju nove transformatorske stanice, a vrijednost ugovora iznosi 257,8 milijuna SEK (bez PDV‑a), odnosno približno 24 milijuna eura. Predmet ugovora je izgradnja transformatorske stanice po načelu „ključ u ruke“. Projekt predstavlja prvu greenfield transformatorsku stanicu naponske razine 400 kV ugovorenu u Švedskoj te je, prema ugovorenoj vrijednosti, najveći pojedinačni ugovor KONČARA na području izgradnje transformatorskih stanica. KONČAR je na švedskom tržištu prisutan dugi niz godina kroz isporuku transformatora (mjernih, distributivnih i energetskih) te kroz projekte izgradnje i revitalizacije transformatorskih stanica. Ugovaranjem ovog projekta nastavlja se prisutnost i razvoj poslovanja KONČARA na tržištu Švedske, kažu u KONČARU.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Prosječni povrat poreza u SAD-u ove je godine veći nego lani: prema podacima američke Porezne uprave, prosječan povrat porastao je oko 11 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i sada iznosi približno 3.400 dolara. Podaci se odnose na 114 milijuna Amerikanaca koji su već dobili povrat poreza. Veći povrati uglavnom su posljedica poreznih izmjena uvedenih prošle godine, među ostalim višeg standardnog odbitka, novih poreznih olakšica u pogledu napojnica, prekovremeni rad, odbitak kamata na kredit za kupnju novog automobila (ali samo onih proizvedenih u SAD-u) itd. No, iako su povrati u prosjeku doista veći, njihov stvarni rast ipak je osjetno skromniji od ranijih procjena da bi mnogi porezni obveznici mogli dobiti i više od tisuću dolara dodatno (u stvarnosti će to biti bliže 350 dolara).
- Potrošačko raspoloženje prosječnog Amerikanca nikad nije bilo ovako nisko, barem ako je suditi prema istraživanju Sveučilišta u Michiganu koje se provodi od 1952. University of Michigan Consumer Sentiment Index mjeri raspoloženje američkih potrošača, odnosno kako kućanstva subjektivno procjenjuju vlastitu financijsku situaciju i ukupne gospodarske izglede. Indeks se temelji na anketi među potrošačima i prati pet glavnih stvari: kako ljudi ocjenjuju svoje sadašnje financijsko stanje, očekuju li da će im osobne financije biti bolje ili lošije za godinu dana, kakva su im očekivanja za poslovne uvjete u idućih 12 mjeseci, kakva su im dugoročnija očekivanja za gospodarstvo te smatraju li da je sada dobro ili loše vrijeme za kupnju trajnih dobara poput automobila, namještaja i kućanskih uređaja. Indeks nikada nije ovako nisko, a naročito izvan recesijskih razdoblja.
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni američki dionički indeksi porasli su i treći tjedan zaredom: S&P 500 je porastao za 4,5%, Dow za 3,2%, a Nasdaq za čak 6,8%. S&P 500 i Nasdaq tako su postigli nove rekordne razine (Dow još nije), a k tome je Nasdaq porastao 13 dana zaredom, što je najduži takav pozitivni niz još 1992. Smirivanje tenzija na Bliskom istoku, otvaranje Hormuza i pad cijena nafte podigli su optimizam investitora, ali pomogli su svakako i dobri poslovni rezultati kompanija. Naime, započela je sezona objava poslovnih rezultata za prvo tromjesečje 2026. godine, a sezonu su otvorile najveće američke banke: JPMorgan, Goldman Sachs, Citigroup, Bank of America i Morgan Stanley. Gotovo sve banke nadmašile su očekivanja Wall Streeta zahvaljujući snažnim prihodima od trgovanja, oporavku investicijskog bankarstva te i dalje stabilnoj potrošnji građana i kvaliteti kredita. Iako je zasad tek oko 10% kompanija iz S&P 500 do sada objavilo rezultate, podaci pokazuju dobar trend: oko 88% kompanija objavilo je zaradu po dionici iznad očekivanja, dok je 84% kompanija nadmašilo očekivanja po pitanju prihoda. Oba podatka su iznad i petogodišnjih i desetogodišnjih prosjeka. Za prvo tromjesečje 2026. procijenjena stopa rasta zarada kompanija iz indeksa S&P 500 na godišnjoj razini iznosi 12,6%. Ako se očekivanja potvrde, a hoće, bit će to šesto uzastopno tromjesečje dvoznamenkastog godišnjeg rasta zarada najvećih američkih kompanija. Ukratko, Wall Streetu ide dobro, zarade kompanija rastu i zato su indeksi na rekordnim razinama. No, za prosječnog Amerikanca to baš i ne možemo reći.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih statistika, u utorak očekujemo objavu DZS o broju zaposlenih u ožujku, prosječnim plaćama u veljači (isplate u ožujku) te indeksu građevinskih radova u veljači. U srijedu pak očekujemo objavu revidiranih podataka o BDP-u u 2025., a također se objavljuje i travanjsko izvješće o proceduri proračunskog manjka, što je važno pratiti jer Hrvatska pleše na rubu 3% BDP-a (famozni kriterij iz Maastrichta). U europodručju će se također pratiti izvještaji o proračunskim manjkovima i stanju javnog duga krajem godine, a uz to se objavljuju i indeksi menadžera nabave te potrošačkog sentimenta. U SAD-u su na rasporedu podaci o kretanju maloprodaje u ožujku te preliminarni indeksi menadžera nabave za travanj, a spomenimo i da će kandidat za predsjednika Federalnih rezervi Kevin Warsh svjedočiti pred Kongresom u utorak. Od važnijih korporativnih financijskih izvještaja, sljedeći tjedan su na rasporedu Tesla, Intel, GE Aerospace, UnitedHealth, American Express, P&G i druge „manje“ kompanije.
_____________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Zašto plivajući PDV na goriva ima smisla (Velimir Šonje)
- Prema MMF-u ovo s Hormuzom završit će kao kamilica? (Velimir Šonje)