Objavom Strategije za start-upove i scale-upove potkraj svibnja 2025. Europska komisija je start-upove, istraživanje i inovacije stavila među prioritete svog mandata. Cilj je u okviru novih geopolitičkih okolnosti i rizika smanjiti razloge za preseljenje uspješnih start-upova izvan EU, uglavnom u SAD. Poznata je stara frustracija pokretača novih poduhvata u EU zbog nedostnog pristupa rizičnom kapitalu u ranim fazama nastanka brzorastućih kompanija, osobito u sektorima novih tehnologija.
Strategija se nastavlja na Lettino izvješće o budućnosti jedinstvenog tržišta EU i Draghijevo izvješće o europskoj konkurentnosti. Povezana je s drugim dokumentima EU-a kao što su Kompas konkurentnosti, Strategija za jedinstveno tržište i Unija vještina.
Cilj je smanjiti inovacijski jaz između EU-a i globalnih konkurenata te potaknuti konkurentnost tako da se Europu učini izvrsnim mjestom za pokretanje i rast globalnih tehnološki vođenih, inovativnih tvrtki. Ključne aktivnosti odnose se na poboljšanje regulatornog okvira za inovacije i olakšanje pristupa financiranju, ubrzanje ulaska novih poduzeća na tržište i poticanja njihovog širenja radi privlačenja i zadržavanja talenata, uz olakšavanje pristupa mrežama, infrastrukturi i uslugama.
Start-upovi i scale-upovi važni su pokretači inovacija jer uvode inovativna rješenja i proizvode. To potiče rast, produktivnost, ulaganja i kvalitetna radna mjesta. Međutim, poslovno i regulatorno okruženje u Europskoj uniji i dalje nije povoljno za inovacije. Zbog toga mnoge inovativne tvrtke traže širenje prilika i rizični kapital izvan Europe: oko 60% svih globalnih tvrtki u brzom rastu ima sjedište u Sjevernoj Americi, a samo 8% u EU-u. A dio ovih u EU kombinira poslovne registracije s obje strane Atlantika.
Najviše zabrinjava to što je udio EU u globalno prikupljenom rizičnom kapitalu tek 5%, dok isti udjeli iznose 52% u SAD-u i 40% u Kini. Stoga EU hitno mora riješiti regulatorne, administrativne i financijske barijere koje usporavaju ili ograničavaju start-upove u širenju u profitabilne tvrtke na jedinstvenom tržištu, te ih zadržati u EU.
Novi početak
Znakovito je da je Komisija ovu strategiju nazvala „Odaberi Europu za početak i rast.“ Strategija nastoji podržati start-upove i scale-upove tijekom cijelog životnog ciklusa, od pokretanja poslovanja do rasta, sazrijevanja i uspjeha. Previše ih se još uvijek bori s prenošenjem ideja iz laboratorija na tržište (start-up faza) i s rastom u velikim razmjerima (scale-up faza) unutar EU.
Dokument ide u smjeru manje fragmentacije tržišta i regulativa, te uvođenja administrativnih rasterećenja i što jednostavnijih pravila na jedinstvenom tržištu. Prvo, Komisija će predložiti 28. europski režim kako bi se pojednostavila pravila i smanjili troškovi neuspjeha rješavanjem insolventnosti, radnog i poreznog prava. Europski režimi ne zamjenjuju nacionalni zakonodavni i institucionalni okvir, ali ih svatko može koristiti po volji i primjenjuju se jednako na cijelom teritoriju EU.
Drugo, takozvani Europski poslovni novčanik omogućit će digitalnu interakciju s javnim tijelima putem jedinstvenog digitalnog identiteta, a Europski Akt o inovacijama dodatno će podržati inovacije.
Treće, poticanje financiranja provodit će se kroz integriranije tržište rizičnog kapitala i veću uključenost europskih institucionalnih investitora. Inicijativa Unije štednje i ulaganja bit će ključna za povećanje mogućnosti financiranja i ulaganja.
Proširit će se i pojednostaviti Europsko vijeće za inovacije; uspostavit će se fond Scaleup Europe kako bi se premostio financijski jaz za tvrtke koje se bave deep tech scale-upom. Razvit će se dobrovoljni Europski pakt za ulaganja u inovacije radi mobiliziranja velikih institucionalnih investitora za ulaganje u fondove rizičnog kapitala. Podrška ulasku na tržište i širenju planira se kroz inicijativu Od laboratorija do jednoroga koja će uključiti europske centre za start-upove i scale-upove radi povezivanja sveučilišno-poduzetničkih ekosustava diljem EU-a.
Privlačenje i zadržavanje vrhunskih talenata planira se kroz inicijativu Plavi tepih s naglaskom na poduzetničko obrazovanje, prekogranično zapošljavanje i porezne poticaje za opcijske dodjele dionica zaposlenicima.
Olakšavanje pristupa infrastrukturi, mrežama i uslugama planira se kroz skraćivanje vremena do izlaska na tržište i komercijalizacije. Planira se usklađivanje i pojednostavljenje uvjeta pristupa za start-upove i scale-upove istraživačkim i tehnološkim infrastrukturama putem Povelje o pristupu za industrijske korisnike.
Europa u središtu globalne inovacijske karte i najbolje mjesto za poslovanje
Stéphane Séjourné, izvršni potpredsjednik Europske komisije za prosperitet i industrijsku strategiju, izjavio je kako tvrtke rođene u Europi moraju rasti u Europi. Stoga se pokretanjem Strategije otključavaju pokretači rasta za najinovativnije i najperspektivnije tvrtke, smanjuje birokracija, olakšava pristup financiranju i poboljšava poslovanje na jedinstvenom tržištu. Europu se želi postaviti u središte globalne inovacijske karte.
Tjedan dana prije objave ove Strategije Komisija je donijela Strategiju za jedinstveno tržište. Često se zaboravlja da je EU drugo najveće gospodarstvo svijeta s BDP-om od 18 bilijuna eura. Jedinstveno tržište već je povećalo BDP EU-a za 3-4% i stvorilo okvir za otvaranje 3,6 milijuna radnih mjesta, a dovršetak jedinstvenog tržišta u smislu otklanjanja preostalih barijera mogao bi udvostručiti te dobitke. Strategija stoga vidi prioritete u micanju barijera, pojednostavljivanju pravila i digitalizaciji, poticanju poduzeća srednje tržišne kapitalizacije te usklađivanju ulaganja i reformi.
Zaključno
Činjenica je da je rast produktivnosti u EU zastao, i upravo je ta činjenica potaknula novi pristup nove Europske komisije. Strategija za start-upove i scale-upove i Strategija za jedinstveno tržište usporedo s inicijativama deregulacije nastoje riješiti taj problem.
Naravno, pitanje je koliko nova Europska komisija koju personificiraju stari ključni ljudi von der Leyen i Dombrovskis može uživati kredibiliteta ako je stara Komisija dobrim dijelom kreirala probleme ili se barem prema njima neutralno postavljala, čime je izgubljeno pet godina razvoja od 2020. do 2024. Dokumenti i strategije su dobri, adresiraju prava pitanja i probleme nakon što je Draghijev izvještaj o konkurentnosti iz rujna 2024. zazvonio na uzbunu, no mogu li stari ljudi učinkovito voditi nove politike?
EU odnosno Komisija sada želi reagirati brzo i taj osjećaj hitnosti nije loš. No možda još nije dovoljno jak jer se možda tek naknadno shvati kako je i veća ambicija u ovoj fazi bila nužna. Drugim riječima, ako političari misle da mogu nešto pomoći u vezi inovacija, zašto oni sami nisu inovativniji, ambiciozniji i brži? „Spuštanje“ proračunskih novaca kroz razne fondove i poticaje direktno, u ranoj fazi, poduzetnicima, nije nikakvo jamstvo da će se sustav promijeniti, postati inovativniji.
Na koncu, sam pojam inovacije suprotan je političko-birokratskom duhu. Priroda inovacije je da budi osjećaj pravne i svake druge neizvjesnosti, što je noćna mora birokrata koji obično misli da se nešto novo, kao i ono postojeće, mora regulirati. Istina je da inovacije, uključujući i umjetnu inteligenciju, mogu donijeti neke nove rizike, no na pitanje kako odmjeriti rizike za javni interes i pritom ne ugušiti inovativnost birokrati ne znaju pronalaziti odgovore. Stoga se razne strategije vezane uz inovacije čine poput oksimorona.
Ipak, moguće su tri koristi zbog kojih ovakve strategije ne treba dočekivati na nož. Prvo, kroz njih sami birokrati uče i nauče da se nekim trendovima treba maknuti s puta. Drugo, kroz njih se afirmira koncept jedinstvenog tržišta i otklanjanja barijera, što je dobro i važno – ako ništa drugo, kao kontrola onog potisnutog birokratsko-administrativnog duha koji samo čeka da iskoči iz boce, a koji bi tržišta zatvarao, sužavao i ometao. Treće, u političko-birokratskom društvenom bloku nalaze se i institucije poput sveučilišta, istraživačkih instituta, medicinskih i inih institucija u kojima rade pametni, inovativni i znatiželjni ljudi. Dio inovacija doći će i od njih, štoviše, dio komercijalnih inovacija o njima će i zavisiti, tako da tu vrste sprege s poduzetništvom i rastom poduzeća treba pozdraviti. Ako uspije preskočiti birokratske prepreke.