U ovotjednom pregledu o: stagnaciji broja završenih stanova u 2024., stanju državnog proračuna u prvoj polovici tekuće godine, izgledno dobrom turističkom rujnu, kako se mijenja struktura novo prodanih automobila u EU, novim Trumpovim carinama i kako je EU ostala pošteđena, o izglednom „government shutdownu“ u SAD-u, Nvidia – OpenAI strateškom sporazumu te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- DZS je objavio kako je prošle godine ukupno završeno 16654 novih stanova, što je tek 0,6% više nego u 2023. To je još uvijek daleko od vrhunca iz prošlog građevinskog ciklusa (2007.-2008.) kada je godišnje bilo završavano preko 25 tisuća novih stanova. Prosječna korisna površina završenog stana u 2024. iznosila je 95 m2.
- U prvom polugodištu 2025. godine opći proračun RH je, prema nacionalnoj metodologiji, bio u manjku od dvije milijarde eura ili 2,2 posto BDP-a, rekao je u petak ministar financija Marko Primorac predstavljajući polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna. Pritom je manjak državnog proračuna iznosio 1,9 milijardi eura ili 2,1 posto BDP-a; izvanproračunski korisnici državnog proračuna ostvarili su višak od 139 milijuna eura ili 0,2 posto BDP-a, dok su jedinice lokalne i područne samouprave zabilježile manjak od 211 milijuna eura.
- Vlada RH je na sjednici u petak donijela Odluku o isplati 80 milijuna eura namjenske pomoći bolničkim zdravstvenim ustanovama za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova. Preciznije, novac se mora iskoristiti isključivo za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, uzimajući u obzir kriterij ročnosti dospjelih obveza od 120 dana. To je zapravo tek djelić od ukupnog dugovanja prema veledrogerijama, a kao što vidimo, rokovi plaćanja kod hrvatskih bolnica su „boli glava“.
- Ako je suditi prema podacima iz sustava fiskalizacije, čini se kako turistički rujan protječe sjajno. Naročito je prva polovica rujna prošla odlično. Na priloženoj slici možemo pratiti dnevno kretanje odnosno rast broja i iznosa fiskaliziranih računa u ljetnim mjesecima (lipanj-rujan) u djelatnosti I (smještaj i ugostiteljstvo). Vidimo kako su u lipnju i rujnu iznosi fiskaliziranih računa rasli čak i po stopama od preko 20 posto (prema sedmodnevnom prosjeku) u odnosu na lani, a i broj samih izdanih računa je značajno rastao. U srpnju i kolovozu stope rasta su bile osjetno niže odnosno jednoznamenkaste, što ne iznenađuje jer ove godine nije bilo rasta turističkih noćenja na vrhuncu sezone. Ukratko, glavnina ovogodišnjeg turističkog rasta došla je od sjajnog lipnja i (očito) sjajnog rujna, što je vjerojatno najbolji scenarij koji se mogao dogoditi.
Slika 1.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 pali su u proteklome tjednu za 1,2 posto odnosno za 1,0 posto. Nakon odlične prve polovice rujna u kojoj je CROBEX porastao za 4,5 posto, a CROBEX10 za 6,8 posto, druga polovica mjeseca za sad prolazi u blago silaznom trendu.
- Šuška se da Žito kupuje Zvijezdu, sastavnicu Fortenova grupe. Navodno se čeka samo odobrenje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, no službenih informacija nema (Pipunić također nije htio potvrditi).
- Đuro Đaković Specijalna vozila, društvo u sastavu grupacije Đuro Đaković, i njemački naručitelj su ugovorili proizvodnju i isporuku teretnih vagona Slnps. Vrijednost posla je oko 11 milijuna eura, a isporuka vagona planirana je u četvrtom kvartalu ove godine i prvom kvartalu 2026.
- Da je hrvatsko tržište kapitala živnulo, i to ne samo ono dioničko (imali smo dva razmjerno velika IPO-a ove godine, a uskoro ide i treći: HANFA je Tokiću odobrila Prospekt), pokazuje i tržište korporativnih obveznica. Lani se tržište razbudilo s 20-ak novih korporativnih izdanja, a u dosadašnjem dijelu godine ih već imamo 30 (tempo nije usporio ni tijekom ljeta: tijekom srpnja i kolovoza bilo je šest novih izdanja). Ukupno je do sada u 2025. na ovaj način prikupljeno 373 milijuna eura.
- Nakon dva desetljeća na čelu jedne od najznačajnijih tehnoloških kompanija u Hrvatskoj, Gordana Kovačević odlazi s pozicije predsjednice Uprave Ericssona Nikole Tesle. Nadzorni odbor je prihvatio njezinu ostavku, a naslijedit će je Siniša Krajnović. Krajnović, koji će preuzeti dužnost predsjednika Uprave 1. studenoga, dugogodišnji je Ericssonov menadžer s iskustvom na međunarodnim tržištima i u korporativnim strukturama kompanije, a na poziciju predsjednika Uprave ENT-a dolazi s pozicije partnera u McKinsey & Company.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Broj novoregistriranih automobila u EU u prvih 8 mjeseci ove godine bio je gotovo identičan prošlogodišnjem broju, iako je u kolovozu došlo do rasta od 5,3% u odnosu na lanjski kolovoz. Raste prodaja električnih vozila: u prvih 8 ovogodišnjih mjeseci prodaja BEV-a porasla je za gotovo četvrtinu Y/y, te su postigli udio od gotovo 16 posto u novoregistriranim automobilima (za usporedbu, u Hrvatskoj je udio istih 1 posto). Hibridi također rastu (+16,4% Y/y), dok čisti dizelaši i benzinci snažno padaju (pad za četvrtinu odnosno za petinu u odnosu na isto razdoblje lani). U svakom slučaju, dolazi do velike promjene u strukturi prodaje novih automobila: trenutačno je svaki četvrti novoregistrirani automobil BEV ili plug-in hibrid.
Slika 2. Novoregistrirani automobili u EU prema vrsti pogona, od siječnja do kolovoza 2025.
- Europska unija i Indonezija postigle su Sveobuhvatni sporazum o gospodarskom partnerstvu (CEPA) nakon devet godina pregovora. Sporazum gotovo u potpunosti ukida carine na robu iz EU-a, uključujući automobilske dijelove i poljoprivredne proizvode. Postupnim uklanjanjem indonezijske carine na uvoz automobila po stopi od 50 posto, sporazum stvara nove mogućnosti za izvoz automobila iz EU-a te jača strateške trgovinske veze i osigurava pristup ključnim sirovinama. Sporazum još mora odobriti Europski parlament i svih 27 članica. Indonezija je inače članica G20 s preko 280 milijuna stanovnika, i treća je demokracija po veličini (prema broju stanovnika). EU se nada da će do kraja godine finalizirati sporazum o slobodnoj trgovini i s Indijom, najmnogoljudnijom zemljom na svijetu.
- Predsjednik Donald Trump je najavio da će od 1. listopada SAD uvesti 100-postotne carine na uvoz brendiranih i patentiranih lijekova, 25-postotne carine na teške kamione, 50-postotne carine na kuhinjske ormariće, te 30 posto na tapecirani namještaj. Rekao je da nove carine na teške kamione imaju za cilj zaštititi proizvođače od „nepoštene vanjske konkurencije“ te za potrebe nacionalne sigurnosti. Američka gospodarska komora apelirala je da se ne uvode nove carine na kamione, napominjući da su pet zemalja izvoznica – Meksiko, Kanada, Japan, Njemačka i Finska – saveznice ili bliski partneri SAD-a i ne predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Kada je riječ o lijekovima, Trump je rekao da će se nova 100-postotna carina na bilo koji brendirani ili patentirani farmaceutski proizvod primjenjivati na sav uvoz, osim ako kompanija već nije započela izgradnju proizvodnog pogona u SAD-u. Što se tiče nas u EU, prema riječima glasnogovornika Europske komisije, najavljene carine na farmaceutske proizvode neće se odnositi na Europsku uniju jer je ona pokrivena postignutim dogovorom prema kojem carine neće biti više od 15 posto. Sveobuhvatni carinski plafon od 15 posto na izvoz EU-a predstavlja policu osiguranja da se neće pojaviti više carine za europske gospodarske subjekte, a EU je navodno jedini trgovinski partner koji je postigao ovaj ishod sa SAD-om.
- Čini se da SAD-u prijeti novi „government shutdown“ sljedeći tjedan ako se demokrati i republikanci ne dogovore oko proračuna. Štoviše, tržište to smatra izglednim: na Polymarketu se u trenutku pisanja ovih redaka vjerojatnost nastupa shutdowna do 1. listopada procjenjuje na čak 76%. Posljednji shutdown je bio krajem 2018./početkom 2019. (u prvom mandatu Donalda Trumpa), a trajao je čak 35 dana. U Bijeloj kući su već poslali dopise svim vladinim agencijama da naprave plan u slučaju shutdowna, odnosno da podijele otkaze većem broju zaposlenika. Govorimo o više stotina tisuća zaposlenih koji bi sljedeći tjedan mogli ostati bez posla, a upute Bijele kuće su da to budu mahom trajni otkazi gdje god je moguće (najveći broj obično bude tzv. Furlough – radnici su formalno zaposleni, ali ne rade i ne primaju plaću dok traje shutdown).
Slika 3. Kretanje vjerojatnost novog shutdowna do 1. listopada
Izvor: Polymarket
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni američki dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: S&P 500 za 0,3%, Dow za 0,2%, a Nasdaq za 0,7%. Od početka godine svi su ipak u više nego solidnom plusu: S&P 500 je porastao za 13,0%, Dow za 8,7%, a Nasdaq za 16,4%.
- Nvidia je objavila da je s OpenAI, tvorcem ChatGPT-a, sklopila strateško partnerstvo. Nvidia će postupno uložiti do 100 milijardi dolara u OpenAI, odnosno isporučiti 10 gigavata Nvidijinih sustava (prvi gigavat je planiran za drugu polovicu 2026.). Detalje ovog partnerstva će finalizirati u narednim tjednima, kažu. Moram priznati da je meni sve to dosta neobično: OpenAI prije svega nije profitabilan (zapravo, uopće nije klasična kompanija) niti planiraju to postati u narednih x godina. Potreban im je, dakle, kapital za nastavak investiranja – a čiji povrat se očekuje na Sveto Nigdarjevo – koji će im sad dati i sama Nvidia kako bi ovi mogli kupovati – Nvidijine čipove (i do sada je OpenAI bio među najvećim kupcima Nvidijinih čipova). Drugim riječima, Nvidia ulaže milijarde u OpenAI, e da bi najveći dio tih milijardi knjižila nazad kao prihod (ove cirkularne sheme su rijetko kad znak pozitivnog razvoja u sektoru, no moguće je da sam zbog nedovoljnog razumijevanja bezrazložno skeptičan).
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj tjedan su na rasporedu podaci DZS o trgovini na malo u kolovozu (utorak), indeksu obujma industrijske proizvodnje (utorak), prvoj procjeni inflacije u rujnu (srijeda) te podaci o kretanju cijena stambenih nekretnina u drugom tromjesečju (petak). HNB u utorak također objavljuje veći broj kvartalnih i mjesečnih podataka (od kretanja kamatnih stopa, preko platne bilance do javnoga duga). U europodručju će fokus biti preliminarnoj procjeni inflacije za rujan (očekuje se headline stopa od 2,2%, što je ubrzanje u odnosu na 2,0% u kolovozu). U SAD-u se očekuje objava većeg broja makroekonomskih statistika, no najviše će u fokusu biti oni o tržištu rada (ADP, JOLTS, jobs report). U međuvremenu će saga o potencijalnom „government shutdownu“ ipak puniti naslove, naročito ako do njega dođe.
__________________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Ekonomskom labu:
- Prešućeni tragovi pandemije (Velimir Šonje)