U ovotjednom pregledu o: rebalansu državnoga proračuna, prvom godišnjem dodatku za umirovljenike na temelju staža, planiranom ukidanju poreza na mirovinu, rastu cijena nekretnina u EU i RH, inflaciji u europodručju i RH, američkom government shutdownu i izostanku službenih statistika, najvrjednijem startupu na svijetu, upozorenju direktora Goldman Sachsa na mogući izraženiji pad dionica te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Vlada RH je predložila rebalans državnoga proračuna za ovu godinu kojim će prihodi ostati na planiranoj razini od 33 milijarde eura, uz povećanje od tek oko 30 milijuna eura u odnosu na izvorni proračun, dok će se rashodi smanjiti za 223 milijuna eura, s 37 na 36,8 milijardi eura. Tako se ukupni manjak na razini državnog proračuna smanjuje s planiranih četiri milijarde eura na 3,8 milijardi eura. Kada je riječ o izvanproračunskim korisnicima, prije rebalansa planiran je bio njihov konsolidirani manjak od 161 milijun eura, dok se rebalansom planira višak od 94 milijuna eura. Na priloženoj slici možemo vidjeti prvi slajd ministrove prezentacije rebalansa proračuna; nažalost, tu otprilike staju dobre vijesti.
Slika 1.
- Za cjelovitu sliku nam još nedostaje lokalna država, a tu se stvari očito jako pogoršavaju. Umjesto planiranog viška od 520 milijuna eura, rebalansom se predviđa manjak lokalne države od 333 milijuna eura! Otkud i zbog čega ovakvo pogoršanje (u 2024. su jedinice lokalne i regionalne samouprave ostvarile višak od 209 milijuna eura), nismo saznali, osim što je ministar „apelirao na jedinice lokalne i regionalne samouprave na odgovorno upravljanje financijama“. Kako god, najvažnija vijest glasi kako se deficit konsolidirane opće države planira na razini od 2,9 posto BDP-a, dok je izvorni plan bio da bude na prošlogodišnjoj razini od 2,4 post BDP-a. Ovih 2,9% je najveći manjak još od krizne 2020. godine, i to je nešto nad čime bi se trebali zamisliti. Pozitivna vijest ipak glasi kako se s obzirom na prognoziranu stopu realnog gospodarskog rasta u ovoj godini od 3,3 posto, očekuje daljnje smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u, s 57,6 u 2024. na 56,9 posto BDP-a u ovoj godini.
Slika 2.
- Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj je procjeni u rujnu 2025. iznosila 4,6%. Godišnji rast cijena energije je u rujnu znatno ubrzao, ali je učinak toga poništen usporavanjem rasta cijena hrane. Osim toga, blago se usporio rast cijena usluga pa je, uz nepromijenjenu inflaciju cijena industrijskih proizvoda, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) u rujnu blago usporila na 4,0% (s 4,1% u kolovozu). Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju, u rujnu se blago ubrzala, na 4,2%, nakon što je u srpnju i kolovozu iznosila 4,1%. Unatoč usporavanju rasta cijena hrane u rujnu, i dalje cijene hrane najviše pridonose ukupnoj inflaciji mjerenoj nacionalnim pokazateljem. Prema izračunima HNB-a, ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena od 4,2% hrana pridonosi s 1,8 postotnih bodova, a usluge s 1,6 postotnih bodova.
Izvor: HNB
- HNB je bankama najavio obvezu povećanja stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala. Protuciklički zaštitni sloj kapitala je kapitalni zahtjev kojim se nastoji ublažiti procikličnost bankovnoga kreditiranja i tako smanjiti rizike za stabilnost financijskog sustava. Naime, tijekom uzlazne faze financijskog ciklusa raste i izloženost cikličkim sistemskim rizicima, koji obično postanu vidljivi tek kada se ciklus preokrene. Izgradnja protucikličkoga zaštitnog sloja u uzlaznoj fazi ciklusa zato osigurava pravodobno izdvajanje dodatnoga kapitala koji tijekom silazne faze ciklusa ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize olakšava kreditnim institucijama apsorpciju gubitaka i očuvanje kreditne aktivnosti. Protuciklički zaštitni sloj kapitala uređuje se Zakonom o kreditnim institucijama u rasponu između 0% i 2,5%. HNB tromjesečno procjenjuje cikličke sistemske rizike i utvrđuje potrebnu stopu za ZS (pck). Od 30. lipnja 2024. protuciklički zaštitni sloj primjenjuje se sa stopom od 1,5%, a priopćenjem od 30. rujna 2025. najavljeno je njezino povećanje na 2%., s planiranom primjenom od 1. siječnja 2027. Drugim riječima: HNB pomalo brine snažna i široko rasprostranjena kreditna aktivnost prema stanovništvu o poduzećima. Kreditiranje stanovništva u drugom tromjesečju 2025. dodatno se ubrzalo te je u srpnju godišnja stopa rasta dosegnula 14,2%, a istodobno se kreditiranje poduzeća stabiliziralo na vrlo visokoj razini, uz godišnju stopu rasta od 13,1% u srpnju. HNB očekuje nastavak relativno snažne kreditne aktivnosti, stoga djeluje preventivno.
Slika 3. Stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala
- Dobili smo dvije novosti vezano za umirovljenike: 1) Vlada RH će predložiti da prvi godišnji dodatak za umirovljenike iznosi 6 eura po godini staža (isključivo za staž ostvaren u Hrvatskoj), te 2) najavljeno je potpuno ukidanje poreza na sve mirovine od 2027. godine. Tako će ove godine u prosincu biti isplaćen prvi trajni jednokratni dodatak na mirovinu koji će biti vezan uz godine mirovinskog staža, a koji će u prosjeku iznositi nešto više od 170 eura. Za one s 30 godina mirovinskog staža riječ je o 180 eura; za 40 godina staža dodatak je 240 eura itd. Što se tiče ukidanja poreza, početkom iduće godine zakon će ići u prvo čitanje, a u drugoj polovici će se donijeti konačan prijedlog zakona koji će stupiti na snagu početkom 2027. Ovo će utjecati samo na one umirovljenike čija mirovina prelazi neoporezivi dohodak (trenutačno 600 eura), a u ovom je trenutku takvih oko 40 posto umirovljenika. Primjerice, ako umirovljenik prima mirovinu od 800 eura, njemu se oporezuje 200 eura, što je mjesečno 23,6 eura poreza u Gradu Zagrebu (u drugim mjestima nešto manje) ili godišnje oko 283 eura.
- Podsjetnik: Uredbom EU-a o instant plaćanjima, od 9. listopada 2025. sve banke u europodručju dužne su svojim klijentima nuditi slanje i primanje nacionalnih i prekograničnih instant plaćanja. Instant plaćanja puno su brža alternativa „običnim“ plaćanjima jer omogućuju prijenose novčanih sredstava s računa na račun unutar najviše 10 sekundi, u bilo kojem trenutku i na bilo koji dan u godini. Više možete pročitati u priopćenju HNB-a.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 porasli su u proteklome tjednu za 0,79 posto odnosno za 1,48 posto. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -0,93 posto koliko bilježi CROBEXindustrija do +0,73 posto koliko je uvećan CROBEXnutris. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -1,46 posto (ZITO) do +7,12 posto (SPAN).
- Prema podacima Promocije plus, u prvih devet mjeseci 2025. u Hrvatskoj je prodano 55.738 novih osobnih automobila, što je 7,6 posto više nego lani. U rujnu je prodano 4.640 novih vozila, što predstavlja rast od 12,5 posto. Najviše novih vozila u dosadašnjem dijelu godine prodala je Škoda, zauzevši udio od 13,4 posto u ukupnoj prodaji. Slijedi Volkswagen s udjelom od 11,8 posto, dok je treći Opel s udjelom od 9,1 posto. Top 5 zaokružili su Renault i Suzuki.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Lipanj 2025. je bio prvi mjesec u povijesti u kojem je solarna energija (22,0%) bila glavni izvor električne energije proizvedene u EU-u, završivši tako ispred nuklearne energije (21,6%), vjetra (15,8%), hidroenergije (14,1%) i prirodnog plina (13,8%). U drugom tromjesečju 2025. čak 54,0% neto električne energije proizvedene u EU potjecalo je iz obnovljivih izvora energije. Među zemljama EU-a, u drugom tromjesečju 2025. najveći udio obnovljivih izvora energije u neto proizvedenoj električnoj energiji imala je Danska s 94,7%, a slijede je Latvija (93,4%), Austrija (91,8%), Hrvatska (89,5 %) i Portugal (85,6%).
Slika 4. Udio obnovljivih izvora energije u neto proizvodnji električne energije, Q2 2024. i Q2 2025.
- Prema brzoj procjeni Eurostata, godišnja inflacija u europodručju u rujnu 2025. iznosila je 2,2%, što je porast u odnosu na 2,0% u kolovozu. Na ubrzavanje ukupne inflacije u europodručju djelovalo je povećanje godišnje stope promjene cijena energije, dok je temeljna inflacija ostala nepromijenjena te je peti mjesec za redom iznosila 2,3%.
- U drugom tromjesečju 2025. cijene stambenih nekretnina porasle su za 5,1% u europodručju i za 5,4% u EU-u u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine. Među državama članicama za koje su dostupni podaci jedna je zemlja zabilježila godišnji pad cijena stambenih nekretnina u drugom tromjesečju 2025., a dvadeset i pet država članica zabilježilo je godišnji rast. Pad je zabilježen u Finskoj (-1,3%), dok je najveći porast zabilježen u Portugalu (+17,2%), Bugarskoj (+15,5%) i Mađarskoj (+15,1%). Hrvatska se s porastom od 13,4% smjestila na 4. mjesto poretka.
- Globalne cijene hrane blago su pale u rujnu zahvaljujući padu cijena šećera i mliječnih proizvoda, što je ublažilo rast cijena mesa na nove rekordne razine, izvijestila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO). FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati kretanje međunarodnih cijena ključnih poljoprivrednih proizvoda, u rujnu je iznosio 128,8 bodova, što je nešto manje u odnosu na 129,7 bodova u kolovozu. Iako je indeks i dalje 3,4 posto viši nego u istom mjesecu prošle godine, ostaje gotovo 20 posto niži od vrhunca zabilježenog u ožujku 2022. (neposredno nakon nakon ruske invazije na Ukrajinu).
- Kao što sam i najavio protekli tjedan, američka savezna vlada službeno je ušla u shutdown u srijedu, 1. listopada, zbog neusvajanja zakona o financiranju za novu fiskalnu godinu. Sukob između republikanaca i demokrata eskalirao je oko pitanja zdravstvenih subvencija i rezova u Medicaid programu, što je dovelo do obustave rada brojnih saveznih agencija. Oko 800.000 zaposlenika je na prisilnom neplaćenom dopustu, dok dodatnih 700.000 mora nastaviti raditi bez plaće. Predsjednik Donald Trump dodatno je zaoštrio situaciju zamrzavanjem 28 milijardi dolara infrastrukturnih sredstava namijenjenih državama poput New Yorka i Kalifornije gdje su demokrati na vlasti. Demokrati odbijaju privremene mjere financiranja bez trajnih rješenja, dok republikanci traže nastavak pregovora uz otvaranje vlade. Tržište trenutačno očekuje da će ova blokada potrajati: prema Polymarketu, oko 68% je vjerojatnost da će shutdown trajati između 10 i 29 dana, a da će trajati i dulje od 30 dana, vjerojatnost je nemalih 22%. Dogovor očito još uvijek nije na vidiku. Blokada vlade u načelu tek marginalno utječe na gospodarstvo u cjelini, objavio je u S&P Global u specijalnom izvješću, dodavši da trenutnu obustavu rada ne smatra izvanrednom situacijom koja će utjecati na kreditni rejting SAD‑ No, istovremeno upozoravaju kako bi se sekundarni učinci mogli nagomilati kako vrijeme bude odmicalo.
Slika 5. Koliko će potrajati američki government shutdown?
Izvor: Polymarket
- U međuvremenu, ključni ekonomski pokazatelji poput trgovinske bilance i podataka o nezaposlenosti i stanju tržišta rada se naprosto – ne objavljuju. Iako je ovo trebao biti tjedan kada se objavljuje jedan od najvažnijih mjesečnih izvještaja, tzv. jobs report, shutdown je sve poremetio. Jedino je ADP-ov izvještaj objavljen (ADP nije vladina institucija, već privatna kompanija), a on je pak pokazao kako je broj zaposlenih u američkom privatnom sektoru neočekivano pao u rujnu za 32 tisuće, što je treći zabilježeni pad u zadnja 4 mjeseca.
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni američki dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: S&P 500 za 1,1%, Nasdaq za 1,3%, a Dow za 1,1%. Investitore očito ne zabrinjava američki government shutdown i izostanak službenih statistika, no povijest bivših shutdowna im zapravo ide u prilog. Naime, kao što možemo vidjeti na priloženoj slici, u zadnjih 35 godina S&P 500 indeks je sasvim dobro brodio kroz shutdowne. Očito vlada uvjerenje da će slično biti i sada (one standardne fusnote kako „Past performance does not guarantee future results“ valjda nitko ne čita).
Slika 6. Prinosi S&P 500 indeksa tijekom i 6 mjeseci nakon recentnih shutdowna
- U prvih devet mjeseci 2025. prodaja električnih vozila (EV) u SAD-u premašila je milijun vozila, a u trećem je kvartalu prodano rekordnih 438.000 primjeraka, čime je tržišni udio EV-a porastao na 10,5%. Tesla je zadržala vodeću poziciju s 43,1% udjela, unatoč padu s prošlogodišnjih 49%, dok je GM skočio s 8,7% na 13,8%. Glavni uzrok naglog rasta prodaje je žurba kupaca da iskoriste federalne poticaje do 7.500 USD za nova električna vozila, a koji su vrijedili do kraja rujna. Fordov CEO Jim Farley stoga predviđa da bi tržišni udio EV-a nakon rujanskih preko 10%, mogao pasti na oko 5% kao rezultat ukidanja subvencija.
- Kevin Scott, Microsoftov CTO (chief technology officer), izjavio je kako se Microsoft u budućnosti planira primarno oslanjati na vlastite čipove, a ne kao do sada na Nvidijine i AMD-ove čipove. Google i Amazon imaju slične planove. Ipak, za sada je potražnja i potreba za gradnjom novih podatkovnih centara tako velika da bez Nvidijinih i AMD-ovih čipova, koji pružaju najbolji omjer cijene i performanse, nema alternative.
- OpenAI je postao najvrjedniji startup na svijetu: postojeći i bivši zaposlenici OpenAI-a prodali su investitorima dionice vrijedne 6,6 milijardi dolara, i to po valuaciji od okruglo 500 milijardi dolara. U posljednjoj rundi financiranja na proljeće ove godine, u kojoj su prikupili 40 mlrd. dolara kapitala od SoftBanka i drugih investitora, valuacija je bila 300 milijardi dolara.
- Izvršni direktor Goldman Sachsa, David Solomon, upozorio je da bi tržišta dionica nakon višegodišnjeg rasta potaknutog euforijom oko umjetne inteligencije, mogla doživjeti značajan pad u sljedećih 12 do 24 mjeseca. Solomon je istaknuo da tržišta često precijene potencijal novih tehnologija, što dovodi do prekomjernog ulaganja i kasnijeg razočaranja. Usporedio je trenutačnu situaciju s dot.com balonom, naglašavajući da će dio kapitala uloženog u AI vjerojatno donijeti slabe povrate. Bit će pobjednika i gubitnika, kaže, baš kao i u razdoblju s kraja 90-ih koje je iznjedrilo neke od najvećih svjetskih tvrtki, ali je također dovelo do toga da su mnogi ulagači izgubili novac. Unatoč svemu, Salomon ostaje vrlo pozitivan prema dugoročnom potencijalu AI-a u poslovanju.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj tjedan su na rasporedu podaci DZS o robnoj razmjeni s inozemstvom u prvih 8 mjeseci (četvrtak) te indeks proizvođačkih cijena industrije za rujan (petak). U europodručju će fokus biti na zapisniku s posljednje sjednice ECB-a te na kretanju maloprodaje u kolovozu. U SAD-u će najviše priče biti oko shutdowna, a dok se to ne riješi, nema službenih makro podataka (najveće gospodarstvo svijeta trenutačno „plovi na slijepo“).
__________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Ekonomskom labu: