U ovotjednom pregledu o: gubicima JANAF-a zbog američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije, rekordnom turističkom rujnu, hrvatskom EY Poduzetniku godine, planu Europske Komisije da poveća carine na uvoz čelika u EU na 50%, novoj eskalaciji carinskog rata između Kine i SAD-a, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Prema prvim podacima Državnoga zavoda za statistiku, hrvatski robni izvoz porastao je u prvih 8 mjeseci za 4,6% u odnosu na isto razdoblje lani, dok je istodobno uvoz roba porastao za 2,9%. Zbog veće „baze“ uvoza, deficit se blago pogoršao na 13,1 milijardu eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom blago porasla te je iznosila oko 55%.
- Izašli su podaci HTZ-a o turističkim dolascima i noćenjima u rujnu te za prvih 9 mjeseci godine. Kao što sam najavio prije dva tjedna, turistički rujan je bio rekordan: ostvareno je gotovo 13,9 milijuna noćenja, što je za 5% više nego u lanjskom rujnu. Ukupno je od siječnja do rujna bilo 2% više dolazaka i 1% više noćenja nego u istom razdoblju lani. Nijemci su pak u rujnu ostvarili 13% više noćenja, dok je u prvih devet mjeseci broj njemačkih noćenja bio na razini prošlogodišnjih brojeva. Izgleda da Nijemci ipak nisu odustali od Jadrana kako su nas domaći mediji izvještavali prije par mjeseci.
- Krajem rujna ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirano je bilo 74 559 nezaposlenih osoba, što je deset posto manje nego u rujnu prošle godine, pokazuju podaci HZZ-a objavljeni u petak. Oko 20 tisuća osoba ili 26,8 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo je novčanu naknadu (broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi s istim mjesecom lani za 3,1 posto).
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom minusu od 1,74 posto te je zaključio na 3.760,5 bodova, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni pad od 2,30 posto i završio na 2.391,2 boda. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -2,21 posto koliko bilježi CROBEXtransport do -0,22 posto koliko je uvećan CROBEXkonstrukt. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -4,36 posto (HT) do 0,00 posto (ADRS2).
- Nakon što je početkom godine SAD uveo sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS) u okviru šire politike pritiska na ruski energetski sektor zbog rata u Ukrajini (NIS je u većinskom ruskom vlasništvu), a potom devet mjeseci odgađao stupanje sankcija na snagu, od 8.10. sankcije su ipak stupile na snagu. Hrvatski JANAF (Jadranski naftovod) prestao je tako od srijede isporučivati naftu jednom od svojih najvećih klijenata: oko 30 posto godišnjih prihoda JANAF ostvaruje na temelju ugovora o transportu sirove nafte za potrebe NIS-a. U JANAFU procjenjuju kako će zbog toga samo do kraja ove godine, ako sankcije ostanu na snazi, izgubiti oko 18 milijuna eura.
- Spar Hrvatska započeo je izgradnju nove centrale na zagrebačkom rotoru, vrijedne 30 milijuna eura. Na površini od 14.000 m² niknut će moderna poslovna zgrada s četiri etaže i podzemnom garažom od 5.300 m², namijenjena za 400 zaposlenika. Završetak je planiran za prvu polovicu 2027. godine. Spar tako prvi put dobiva vlastitu upravnu zgradu nakon više od 20 godina rada u Hrvatskoj.
- U sklopu desetog hrvatskog izdanja prestižnog globalnog programa EY Poduzetnik godine, najuspješnijim hrvatskim poduzetnikom za 2025. proglašen je Zvonimir Viduka, osnivač i direktor ALTPRO-a. Od malog poduzeća ALTPRO je prerastao u vodećeg hrvatskog proizvođača i izvoznika sustava za upravljanje, signalizaciju i sigurnost željezničkog prometa koji zapošljava preko 250 stručnjaka i izvozi na šest kontinenata u preko 50 zemalja svijeta. Njihovi proizvodi koriste se na željeznicama diljem svijeta, a tvrtka je prepoznata po inovacijama i kvaliteti svojih sustava. Deseti hrvatski EY Poduzetnik godine predstavljat će Hrvatsku na svjetskoj završnici u Monacu u svibnju 2026. godine.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Europska komisija je predložila drastično smanjenje kvota za carinski oslobođeni uvoz čelika u EU: na 18,3 milijuna tona godišnje, gotovo polovicu u odnosu na kvotu za 2024. godinu. Istovremeno, carina za uvoz iznad te kvote dvostruko bi porasla, s 25 na 50 posto. Cilj je ovog paketa zaštititi europske proizvođače od jeftinog i subvencioniranog čelika, osobito iz Kine, koji ubrzano preuzima tržišni udio. Globalna prekapacitiranost ozbiljno ugrožava našu industriju te moramo zaštititi naše industrijske sektore od dampinga i nepoštenih trgovačkih praksi, kažu iz EK. Ovo je zapravo samo sekundarni odgovor na carinsku politiku Donalda Trumpa koji je uveo carine od 50 posto na čelik iz Europske unije, što opterećuju europsku industriju čelika. Plan je, dakako, naišao na kritike u industrijskim krugovima, posebno u europskoj automobilskoj industriji koja upozorava na moguće inflatorne pritiske. Velika Britanija, koja je 2016. godine napustila EU, također se našla pogođenom s obzirom na to da njezini proizvođači izvoze gotovo polovicu svoje proizvodnje čelika u EU. I tako se carine s kojima je krenuo Trump prelijevaju s jednih na druge; merkantilizam je opet „in“, svi kreću „štiti“ domaće tržište.
- Kina je u četvrtak zakuhala stvar (što je isprovociralo Trumpovu reakciju, o čemu više u nastavku teksta) tako što je proširila kontrolu izvoza rijetkih zemnih metala, uključujući tehnologije i intelektualno vlasništvo, te zabranila svojim građanima sudjelovanje u neodobrenom rudarenju u inozemstvu, a sve s navodnim ciljem ograničavanja vojne i tehnološke upotrebe od strane drugih zemalja. Ako želite bolje razumjeti o čemu se ovdje radi, predlažem ponovno čitanje sjajne trilogije Kristijana Kotarskog objavljene na Ekonomskom labu. Kotarski potanko tumači kako Kina koristi kontrolu nad rijetkim zemnim metalima kao preciznu geopolitičku polugu, dominirajući cijelim opskrbnim lancem – od sirovina do proizvodnje trajnih magneta –koji su ključni za zelenu tranziciju i nacionalnu sigurnost. Ova dominacija omogućuje Kini da izvoznim kontrolama vrši diplomatski pritisak i destabilizira industrije u SAD-u i saveznicima, koji su izrazito ovisni o kineskim inputima. Kad se shvati važnost ovog asa koji Kina ima u rukavu, onda postaje jasnije zašto je Trump žestoko reagirao u petak.
- Trump je u petak na svojoj mreži Truth Social objavio kako će Sjedinjene Države uvesti dodatne stopostotne carine na kinesku robu, uz sve one koje su već na snazi, i to počevši od 1. studenog kada i Kina počinje postrožavati izvozne kontrole. Navedena objava odmah je porušila dionice na američkim burzama jer se očekivalo kako Kina i SAD idu prema nekakvom trgovinskom dogovoru. Xi Jinping i Trump su se trebali sastati za dva tjedna, no Trump je sada kazao kako se čini da više nema razloga za to.
- Iako je ovoga puta Kina isprovocirala reakciju, ishod je isti kao i prije nekoliko mjeseci: američki predsjednik prijeti širokim carinama (uz određene ciljane mjere poput zabrane izvoza rezervnih dijelova za avione i sl.), dok Kina udara kirurški precizno. Zapravo, Kotarski je to najbolje pojasnio još prije mjesec dana i ovome se nema što dodati: „Za razliku od Trumpovog neselektivnog protekcionizma koji podsjeća na bacanje kazetnih bombi, kinesko oslanjanje na kontrolu izvoza rijetkih zemnih metala predstavlja kirurški precizan raketni udar. Uvođenje izvoznih kontrola u stanju je pogoditi pojedinačne kompanije i brzopotezno eskalirati trgovinski sukob, dok su carine daleko neprecizniji alat s odgođenim efektom. Osim direktne štete po SAD, inzistiranje kineskih vlasti na ishođenju izvoznih dozvola za cijeli svijet ima za cilj podcrtati kineski status velesile i indirektno svima prenijeti poruku da aktivno svrstavanje na američku stranu u trgovinskom i tehnološkom srazu SAD-a i Kine ima potencijalno visoku cijenu. Tako kineske multilateralne izvozne kontrole rijetkih zemnih metala šalju jasan signal svim državama koje bi se mogle svrstati uz Washington te utjelovljuju stratešku dvosmislenost i diplomatski pritisak bez eksplicitne konfrontacije.“
- Američki shutdown se nastavlja, a na vidiku dogovora između republikanaca i demokrata nema. Ovo je već sada 4. najduži shutdown u američkoj povijesti, a da će potrajati i dulje od 15. listopada, vjerojatnost je veća od 95% prema Polymarketu. Razlog zašto spominjem taj datum je što američki vojnici tada dobivaju plaću, a govorimo o gotovo dva milijuna ljudi. Do sada je 650 tisuća federalnih zaposlenika ostalo bez plaće (svakim je danom njihov broj sve veći), a za nekoliko dana bit će riječ o preko 3 milijuna ljudi.
Slika 1. Tri milijuna federalnih zaposlenika će ostati bez plaće do 15. listopada
Zbivanja na Wall Streetu
- Unatoč novim postignutim rekordnim razinama početkom tjedna, glavni američki dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: S&P 500 za 2,4%, Nasdaq za 2,5%, a Dow Jones za 2,7%. Rezultat je to snažnog pada indeksa u petak (najveći dnevni pad još od travnja) nakon nove eskalacije carinskog rata između Kine i SAD-a.
- OpenAI i AMD su izvijestili javnost kako su sklopili strateško partnerstvo kojim će zajednički razvijati i graditi naprednu infrastrukturu za umjetnu inteligenciju. U okviru dogovora, AMD će isporučiti ukupno 6 gigavata svojih čipova tijekom više godina, a prva isporuka planirana je za drugu polovicu 2026. godine. Sporazum uključuje mogućnost da OpenAI stekne do 10 posto udjela u AMD-u (u više definiranih faza i po simboličnoj cijeni od 0,01 USD po dionici) odnosno do 160 milijuna dionica, ovisno o definiranim ciljevima i cijeni dionice AMD-a. Vijest je pozitivno odjeknula na tržištu pa su dionice AMD-a zabilježile znatan rast, najveći od 2016.
- Muskov xAI je u završnoj fazi nove runde prikupljanja kapitala vrijedne oko 20 milijardi dolara. Prema dostupnim informacijama, oko 7,5 milijardi dolara planirano je kroz ulaganja u vlasnički kapital, dok bi preostalih 12,5 milijardi došlo kroz zaduženje. Među potencijalnim ulagačima navodno je i Nvidia, koja planira uložiti 2 milijarde dolara. S obzirom na to da tržište umjetne inteligencije sve više počiva na međusobno povezanim i „kružnim” poslovima između velikih tvrtki poput OpenAI-ja, Nvidije, AMD-a i Oraclea, koje ulažu goleme svote jedna u drugu i istodobno kupuju vlastite proizvode, na Bloombergu je izašao članak koji detaljnu analizira ovu problematiku. Svi ovi dogovori, vrijedni više od bilijun dolara, održavaju dojam neprekidnog rasta i potražnje, iako je stvarna profitabilnost AI tehnologije još neizvjesna. Zbog toga vlada sve veća bojazan da bi se mogao stvarati „AI balon” — umjetno napuhano tržište koje bi, ako pukne, moglo imati ozbiljne posljedice za globalno gospodarstvo. Sama umjetna inteligencija može biti transformativna za gospodarstvo i istovremeno se formirati AI mjehur zbog previsokih očekivanja ulagača u pogledu monetizacije umjetne inteligencije, kaže Bill Dudley, bivši predsjednik New York FED-a. Povijest sugerira da bi gubici mogli biti veliki, kaže Dudley: ranije epizode brze tehnološke inovacije, poput željeznica u 19. stoljeću ili pojave interneta u 20. stoljeću, zbilja su se pokazale transformativnim, ali su također uključivale ogromna prekomjerna ulaganja i velike padove na tržištu dionica.
Slika 2. „Kružni“ poslovi AI lidera
Izvor: Bloomberg
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj tjedan su na rasporedu podaci DZS o cijenama građevnog materijala pri proizvođačima (ponedjeljak), detaljniji podaci o inflaciji u rujnu (srijeda) i podaci o izdanim građevinskim dozvolama (srijeda). U europodručju će se pratiti podaci o industrijskoj proizvodnji, inflaciji i trgovinskoj razmjeni. U SAD-u i dalje nemamo službenih podataka o makro kretanju zbog shutdowna, no BLS je iznenadio objavom kako će ipak pozvati određeni broj zaposlenika nazad na posao kako bi objavili podatak o inflaciji za rujan (srijeda). Osim spomenutog CPI reporta koji će se globalno pratiti, sljedeći tjedan kreću i objave kvartalnih rezultata najvećih američkih kompanija. Prve su na rasporedu, tradicionalno, velike banke: Citigroup, Goldman Sachs, JPMorgan Chase, Wells Fargo, Bank of America, Morgan Stanley itd.
__________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Ekonomskom labu:
- Problemi industrije, njemački ekonomski identitet i reforma regulacije (Ekonomski lab)
- Države su tankeri, a ne gliseri: u očekivanju proračuna za 2026. (Velimir Šonje)