U ovotjednom pregledu pročitajte o: rastu plaća i broju zaposlenih, početku sezone objave financijskih izvještaja kompanija na Zagrebačkoj burzi, novom ugovoru KONČARA za nabavu novih tramvaja za potrebe modernizacije voznog parka Osijeka, refinanciranju dugova koje provodi Fortenova, carinama i njihovom utjecaju na poslovne rezultate kompanija, zbivanju na američkim burzama te ostalim vijestima iz prošloga tjedna.
Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Broj zaposlenih u Hrvatskoj nastavlja rasti, iako sporijim tempom. U prvih 6 mjeseci je prosječno bilo 1,4% više zaposlenih nego u istom razdoblju lani. No, u lipnju je bilo zaposleno 1,75 milijuna ljudi, što je tek 0,4% više nego u lipnju prošle godine.
- Plaće također nastavljaju rasti: prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za svibanj 2025. iznosila je 1.451 euro, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno više za 9,6%, a realno za 5,9%. Medijalna neto plaća za svibanj 2025. iznosila je 1.236 eura, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 10,2%. Najviša prosječna neto plaća isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz te iznosi 2.280 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće gdje iznosi 921 euro.
- Hrvatska je u petak Europskoj komisiji uputila sedmi zahtjev za isplatu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, temeljen na ispunjenju 53 reformska i investicijska pokazatelja iz Plana oporavka i otpornosti. Vrijednost zahtjeva iznosi milijardu i 70 milijuna eura, što ga čini najvećom pojedinačnom tranšom iz europskog proračuna u korist Hrvatske od ulaska u EU. Do sada je Hrvatska primila 4,5 milijardi eura uplata iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a najvažnija ulaganja odnose se na zelenu i digitalnu tranziciju, energetsku sigurnost i obnovu zgrada, obrazovanje i znanost, zdravstvo, tržište rada, socijalnu uključenost i demografiju.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX za 1,60 posto, a CROBEX10 za 1,26 posto. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -4,40 posto koliko bilježi CROBEXtransport, do +4,90 posto koliko je uvećan CROBEXindustrija. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -2,05 posto (KOEI) do +19,51 posto (ADPL). Kompanije su počele objavljivati financijska izvješća za prvu polovinu godine, a u nastavku ćemo se osvrnuti na neke od njih.
- Sezonu objave financijskih izvještaja otvorio je AD Plastik (#ADPL), koji je snažno podigao profitabilnost. U prvih 6 mjeseci ostvario je neto dobit od 7,5 milijuna eura, što je četiri puta više nego u istom razdoblju lani. Predsjednik uprave ističe kako se „pojedini pokazatelji danas mogu usporediti s onima iz rekordne 2019. godine“, što sugerira da je AD Plastik izašao iz krize koja je započela lockdownima 2020., a nastavila se krizom (nedostatkom) poluvodiča te eskalirala ratom u Ukrajini i pratećim gospodarskim sankcijama Rusiji (gdje AD Plastik ima tvornice). Dionica ADPL snažno je porasla zadnjih desetak dana.
- Normalizirana neto dobit Grupe Podravka (#PODR) u prvom je polugodištu iznosila 41,3 milijuna eura, što je rast od 6,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Grupa je u prvih šest mjeseci ostvarila prihode od prodaje u iznosu od 484 milijuna eura, što je za 103,6 milijuna eura ili 27,2 posto više. Taj rezultat, kako su naveli u kompaniji, uključuje i rezultate poljoprivrednog segmenta, odnosno Podravke Agri, koji je u sastavu Grupe Podravka od 31. siječnja ove godine. Podravka Agri ujedno je i središnji nositelj budućih planova modernizacije i održivog razvoja – do 2030. predviđena su ulaganja od gotovo 200 milijuna eura u tehnološki razvoj, energetsku učinkovitost, širenje sustava navodnjavanja i nove farme. Ovim preuzimanjem započelo je novo poglavlje za Grupu Podravka koja sada premašuje prihode od milijardu eura i broji više od 8.800 zaposlenih.
- Konsolidirani poslovni prihodi KONČAR D&ST (#KODT) u prvom polugodištu 2025. godine iznosili su 264,6 milijuna eura, što je rast od 14,5% u odnosu na prethodno razdoblje. Konsolidirana dobit nakon oporezivanja iznosi 76,1 milijuna eura i veća je za 33,9%. Međutim, ako promatramo samo drugi kvartal, vidimo da se rast prihoda i dobit značajno usporio: prihodi su porasli za 1%, a neto dobit za 9% u odnosu na isti kvartal lani. To i ne iznenađuje jer osim što u KODT već neko vrijeme rade na praktički 100% kapaciteta, paralelno se radi na proširenju proizvodnih i drugih kapaciteta kompanije; u izvješću ističu i da su u lipnju kupili novo zemljište na lokaciji poslovne zone Falečnjak gdje će također širiti proizvodne kapacitete.
- KONČAR je dobio i drugi ugovor za nabavu novih tramvaja za potrebe modernizacije tramvajskog voznog parka Grada Osijeka, vrijedan 18,5 milijuna EUR. Ugovor je financiran iz sredstava javnog poziva Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, a rok za realizaciju ugovora i isporuku svih 10 vozila je 24 mjeseci. Prvi ugovor o nabavi 10 niskopodnih tramvaja potpisan je u rujnu 2023. godine, a do sada je izvršena primopredaja njih šest. Tramvaj i svi njegovi važni podsustavi rezultat su vlastitog razvoja u čijoj proizvodnji sudjeluje više društava Grupe KONČAR.
- Kako KONČAR Grupa već neko vrijeme igra ključnu ulogu u razvoju hrvatskog tržišta kapitala, pročitajte u odličnoj analizi Velimira Šonje. Ova hrvatska industrijska perjanica postala je najveći izvor likvidnosti na Zagrebačkoj burzi unatoč neulasku u njezin vodeći segment. Likvidnost dionica KONČARA snažno raste, a aktualna i buduća ulaganja u zelenu tranziciju i obnovu zastarjele elektroenergetske mreže, čini kompaniju privlačnom za sve veći broj investitore. O tome što još u samoj kompaniji mogu napraviti, ali i što tržište kapitala može značiti za KONČAR, pročitajte u tekstu.
- Fortenova grupa je je potpisala ugovor o refinanciranju postojećeg zaduženja u iznosu od 550 milijuna eura sa Zagrebačkom bankom i UniCredit Grupom, a efektivni datum refinanciranja je 1. listopada ove godine, izvijestili su iz Fortenove. Zapravo, Fortenova planira refinancirati skupu obveznicu od oko 1,22 milijarde eura koju su financirali američki fondovi (uz kamatu od 7% plus Euribor), i to putem spomenutog kredita od 550 milijuna eura, uz dodatnih 100–150 milijuna eura mogućih iz Srbije, najvjerojatnije preko AIK banke, dok bi preostala sredstva osigurali prodajom imovine poput Zvijezde i Dijamanta te nekretnina Konzuma Plus. Za Zvijezdu se spekulira da bi kupac mogla biti Žito Grupa, koja već ima spreman kapital nakon nedavno uspješno provedenog IPO-a. Glavni izvršni direktor Fortenova grupe Fabris Peruško je istaknuo kako su od početka poslovanja Fortenova grupe, od 2019. do danas, smanjili bruto dug s dvije milijarde eura na 650 milijuna eura, dok su istovremeno EBITDA-u Grupe više nego udvostručili.
- Prvi dan trgovine dionicama Žita na Zagrebačkoj burzi bit će u ponedjeljak, 28.7. Oznaka dionice bit će ZITO, a od prvog dana imat će market makera (Interkapital). Saznali smo i tko su bili najveći kupci dionica na IPO-u: to su bili AZ i Raiffeisen mirovinski fondovi.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Upravno vijeće Europske središnje banke, kao što se i očekivalo, odlučilo je da će sve tri ključne kamatne stope ostati nepromijenjene: kamatna stopa na novčani depozit iznosi 2,00%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 2,15% i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 2,40%. Inflacija u europodručju je trenutačno na srednjoročnoj ciljnoj razini od 2%, stoga su u ECB-u odlučili zadržati postojeće kamatne stope, dok se program kupnje vrijednosnih papira i hitni program kupnje zbog pandemije (APP i PEPP) nastavlja smanjivati umjerenom i predvidljivom dinamikom (jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira).
- Predsjednica Europske komisije Von der Leyen najavila je da će se u nedjelju sastati s predsjednikom Trumpom u Škotskoj, i to kako bi razgovarali o potencijalnom trgovinskom dogovoru odnosno izbjegavanju trgovinskog rata. Naime, ako dogovora ne bude, od 1. kolovoza stupaju na snagu 30-postotne carine na uvoz europske robe, a u tom slučaju će i EU odgovoriti sličnim carinama na oko 100 milijardi dolara vrijedan uvoz iz SAD-a koje će na snagu stupiti od 7. kolovoza.
- Efekti carina počeli su biti jasno vidljivi na poslovnim rezultatima proizvođača automobila. Volkswagen je zabilježio 30-postotni pad operativnog profita u drugom kvartalu, Volvo i Stellantis ostvarili su gubitke u dosadašnjem dijelu godine (ne samo zbog carina), a čak i američki proizvođači automobila, poput najvećeg GM Motorsa, za pad profita upiru prstom na carine. GM je u drugom kvartalu pretrpio carinsku štetu u iznosu od 1,1 milijardu dolara (jer ima tvornice u Južnoj Koreji, Meksiku i Kanadi), gotovo kao i njemački Volkswagen (1,3 milijarde eura).
Zbivanja na Wall Streetu
- Američki dionički indeksi nastavljaju s rastom. Dow je prošloga tjedna narastao za 1,3%, S&P 500 za 1,5%, a Nasdaq za 1%. Dobri poslovni rezultati najvećih kompanija, kao i sklopljen trgovinski ugovor s Japanom, ohrabrili su investitore te su glavni dionički indeksi ponovno završili na rekordnim razinama. S&P 500 je tako već 14 puta ove godine oborio novu najvišu razinu (all time high), a Nasdaq čak 15 puta.
- Prihod Alphabeta snažno je porastao i u drugom tromjesečju, uz dvoznamenkasti skok u Googleovom oglašavanju i još više u cloud poslovanju. Tako je u razdoblju od travnja do lipnja ukupni prihod Alphabeta iznosio 96,4 milijarde dolara, što je za 14 posto više nego u istom razdoblju lani. Neto dobit je iznosila 28,2 milijarde dolara i bila je za 19 posto veća nego lani. U kompaniji su rekli kako će povećati planirana kapitalna ulaganja u 2025. za dodatnih 10 milijardi dolara, ukupno na oko 85 milijardi dolara.
- Tesla je zabilježila pad cijene dionica od 8% nakon što je objavila drugo uzastopno tromjesečje s padom prodaje automobila, uz smanjenje prihoda od automobilske djelatnosti od 16% u odnosu na prethodnu godinu. Ukupan prihod pao je za 12%, na 22,5 milijardi dolara, što je bilo ispod očekivanja analitičara, a dodatni pritisak dolazi zbog ukidanja federalnih poreznih olakšica za električna vozila i sve veće konkurencije, posebno iz Kine. Elon Musk je upozorio kako je još „nekoliko teških kvartala“ pred Teslom. Tvrtka je počela s ograničenom proizvodnjom jeftinijeg modela vozila i planira ga intenzivirati u drugoj polovici godine, ali nije dala službenu prognozu za ostatak 2025., što za investitore također nije bilo ohrabrujuće. Na priloženoj slici vidimo kako Tesla već dvije godine naprosto ne uspijeva povećati prihode.
Slika 1. Teslini kvartalni prihodi po segmentima od 2019.
- Intel, još do prije koju godinu najvrjedniji proizvođač čipova, nastavlja se mučiti s profitabilnošću: ostvario je gubitak i šesti kvartal zaredom. Tržišna kapitalizacija mu je pala na 90 milijardi dolara. Za usporedbu, Nvidijina tržišna kapitalizacija prebacila je 4,2 bilijuna dolara, što je gotovo 50 puta više od tržišne vrijednosti Intela (a još do 2020. godine Intel je bio značajno veća i vrjednija kompanija od Nvidije).
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj su tjedan na rasporedu podaci o trgovini na malo (srijeda), industrijskoj proizvodnji (četvrtak) te prva procjena inflacije za srpanj (petak). U europodručju će fokus biti na prvoj procjeni kretanja BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu, te inflaciji u srpnju. U SAD-u će pak biti vrlo živo jer objavljuje se brdo važnih podataka: nova procjena o kretanju BDP-a u Q2, veći broj podataka o stanju tržišta rada (JOLTS, ADP report, Jobs report), odluka FED-a o eventualnoj promjeni monetarne politike, a sve to u tjednu kada najveće svjetske kompanije objavljuju financijske rezultate poslovanja (Microsoft, Meta, Apple, Amazon, a tu su i Boeing, PayPal, P&G, UnitedHealth, Starbucks, Visa, Mastercard i dr.).
Slika 2. Najvažniji financijski izvještaji kompanija u tjednu pred nama
