U ovotjednom pregledu o: snažnom porastu potrošnje u lipnju, ubrzanju inflacije u srpnju, migracijama i kako je Hrvatska postala useljenička zemlja, proširenju proizvođačkih kapaciteta Končarevih tvornica, carinama, zaradama kompanija te ostalim vijestima iz prošloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- U lipnju je zabilježen snažan porast potrošnje: u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za čak 7,5%. Ako znamo da je u prvih pet mjeseci 2025. kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno porastao za 3,7% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, lipanjskih 7,5% rasta vjerojatno možemo pripisati rekordnim turističkim dolascima zabilježenima u istom mjesecu.
- Fizički obujam industrijske proizvodnje u lipnju bio je 2,1% veći nego u lipnju 2024. što je blago povećanje u odnosu na podatak za svibanj, ali je ispod stopa rasta za prva četiri mjeseca ove godine. Unatoč tome, kumulativna razina proizvodnje za razdoblje I-VI 2025. u odnosu na razdoblje I-VI 2024. bilježi solidan rast od 4,3%, čemu je najviše pridonio energetski sektor (Riječka rafinerija).
- Inflacija u Hrvatskoj, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC), prema prvoj se procjeni u srpnju blago ubrzala na 4,5% s 4,4% zabilježenih u lipnju. Tome je najviše pridonijelo izraženo ubrzavanje inflacije cijena hrane. Temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) u srpnju je usporila na 3,8% s 4,0% u lipnju. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava, ubrzala se s 3,7% u lipnju na 4,1% u srpnju. S obzirom na to da je inflacija na razini cijelog europodručja u srpnju 2025. iznosila 2,0%, dakle isto kao u lipnju, razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u srpnju se blago povećala. Od zemalja europodručja, trenutačno samo Estonija bilježi višu stopu inflacije.
Izvor: HNB
- Testiranje otpornosti na stres (tzv. stres test banaka) koje su proveli Europska središnja banka i EBA pokazuje da je bankarski sektor europodručja otporan na scenarij snažnog pada gospodarske aktivnosti. Hrvatska narodna banka provela je pak zasebno testiranje za manje banke u RH, koje su se (u prosjeku) pokazale još otpornijima od kreditnih institucija u EU zahvaljujući višoj početnoj kapitalizaciji. Rezultati sugeriraju da hrvatske banke zahvaljujući solidnim bilancama i zadovoljavajućoj profitabilnosti imaju kapacitet apsorbirati potencijalne negativne ekonomske šokove.
- Državni zavod za statistiku objavio je podatke o migracijama za prošlu godinu, a Velimir Šonje se potrudio u dva teksta (1. dio, 2. dio) pokazati osnovne migracijske fenomene koji mijenjaju sliku današnje Hrvatske. Hrvatska, očigledno, zahvaljujući gospodarskom rastu postaje useljenička zemlja zaključuje Šonje, pri čemu fenomen useljavanja ima mnoge različite i slabo istražene dimenzije kojima bi trebalo posvetiti veću pažnju. Ističe da prema njemačkim podacima Hrvatska sada ima pozitivan migracijski saldo s tom najvažnijom zemljom za iseljavanje iz Hrvatske, a i Irska je izgubila privlačnost koju je imala u vrijeme velikog vala iseljavanja u prošlom desetljeću.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 pali su u proteklom tjednu za 0,5 posto. Trgovina na burzi bila je pod utjecajem objave financijskih izvještaja kompanija, a zainteresirani ih mogu pronaći na stranicama Zagrebačke burze.
- S dionicama Žito Grupe počelo se trgovati u ponedjeljak, a dionica je prvi dan porasla za 6% i zatim se blago korigirala prateći širi burzovni trend. U četvrtak je pak kompanija objavila financijske izvještaje za prvu polovinu godine, a u kojem je vidljivo da je Žito Grupa ostvarila 17,9 milijuna eura dobiti iz poslovanja, što je rast od 10,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Prihodi od prodaje iznosili su 137,9 milijuna eura, što u odnosu na isto razdoblje prethodne godine predstavlja povećanje od osam posto. Izvještajna EBITDA u istom razdoblju iznosi 32,9 milijuna eura, što je rast od šest posto, dok normalizirana EBITDA iznosi 30,6 milijuna eura i predstavlja smanjenje od jedan posto u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine.
- Grupa KONČAR nastavila je s iznimno dobrim rezultatima i u drugom tromjesečju godine, potvrđujući uzlazni trend u svim segmentima poslovanja. U prvih šest mjeseci ostvareni su konsolidirani prihodi od prodaje u iznosu od 636,8 milijuna eura, što predstavlja rast od 33% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Neto dobit iznosi 129,2 milijuna eura, što je 55,5 milijuna eura više u odnosu na isto razdoblje lani. Omjer novougovorenih i realiziranih poslova (book-to-bill ratio) iznosi 1,4, a ukupna vrijednost knjige narudžbi dosegnula je rekordnih 2,3 milijarde eura.
- KONČAR – Energetski transformatori (KPT), zajedničko društvo KONČARA i Siemens Energyja, ulaže oko 260 milijuna eura u proširenje tvornice velikih energetskih transformatora na zagrebačkom Jankomiru, a početak izgradnje planiran je za 2026. godinu, priopćili su u petak iz KONČARA. Proširenje će otvoriti oko 350 novih radnih mjesta, od čega 250 u proizvodnji i 100 za visoko kvalificirane stručnjake. Podsjetimo da su pored spomenute investicije KONČAR i Siemens osnovali 2024. još jedno zajedničko društvo, KONČAR – Transformatorski kotlovi (KTK), s ciljem odgovora na rastuću globalnu potražnju za transformatorima. KONČAR ima većinski udio od 60 posto, dok Siemens drži 40 posto udjela u ovom zajedničkom poduhvatu. U tijeku je završna etapa izgradnje suvremene tvornice čiji se početak rada očekuje u listopadu ove godine. Tvornica će zapošljavati više od 400 ljudi.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Početkom tjedna, EU i SAD (konkretnije, Ursula i Donald) sklopili su „trgovinski ugovor“. Naime, ne radi se o klasičnom pisanom međunarodnom ugovoru već o nekakvom sporazumu, mogli bismo reći i usmenom dogovoru dviju strana. To je stil koji Trump očito voli jer tako se dogovorio i s drugim većim zemljama (južnokorejski predsjednik jasno je kazao da nema pisanog sporazuma: „South Korean official Yeo Han-Koo on Friday said there was no written agreement on the trade deal between the country and and the U.S., Reuters reported. Because of time constraints, the negotiations had been oral, he told reporters.“). Što su se konkretno Donald Trump i Ursula von der Leyen dogovorili, te kako izgleda šira slika i činjenice od kojih treba poći ako se želi dati ocjena spomenutog sporazuma, možete pročitati u redakcijskom tekstu Ekonomskog laba.
- Iako je proklamirani cilj Trumpove administracije bio postizanje „90 dogovora u 90 dana“, u malo više od 100 dana uspjeli su postići 8 trgovinskih sporazuma. Vjerojatno će u narednim danima dogovoriti još neke, no velikoj većini zemalja je jednostrano određena osnovna carinska stopa koja na snagu stupa od 7. kolovoza. Na stranicama Bijele kuće možete vidjeti kolika je stopa određena pojedinim zemljama.
Slika 1. Zemlje s kojima je Trumpova administracija postigla dogovor
- UK je najbolje prošla s 10-postotnim carinama, i to primarno jer ima deficit u robnoj razmjeni sa SAD-om. Najviše zemalja dobilo je stopu od 15%, no nemali broj ih je završio u skupini između 18 i 50 posto. Primjerice, Srbija je ostala na ranije najavljenih 35%, a BiH na 30%. Najveće neugodno iznenađenje dočekalo je Švicarsku kojoj je određena stopa od čak 39 posto (u najgoroj opciji je trebala biti 31%)! S obzirom na to da pregovori sa Švicarskom traju već neko vrijeme, ovo vjerojatno treba tumačiti kao dodatni američki pritisak i taktiku u pregovorima. Naime, američko tržište je pojedinačno najvažnije za švicarski izvoz (u 2024. su u SAD izvezli roba u vrijednosti od preko 65 milijardi franaka), i jasno je da Švicarci u tim pregovorima nemaju jake karte.
Slika 2. Top 10 izvoznih destinacija u 2024. za švicarske izvoznike
- Ako svemu ovome dodamo da sporazumi sa susjednom Kanadom i Meksikom još nisu sklopljeni (Kanadi je dignuta stopa na 35%, Meksiku je dano još 90 dana za postizanje dogovora, ali u međuvremenu vrijedi stopa od 25%), iz te perspektive europskih 15% i nije kraj svijeta. Osim UK i Falklandskih otoka koji imaju 10%, sve druge zemlje imaju višu ili jednaku carinsku stopu kao europski izvoznici, stoga bi gubitak konkurentnosti europskog izvoza trebao biti vrlo blag.
- Završimo priču o carinama: Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se od 29. kolovoza ukida izuzeće od plaćanja carina na narudžbe male vrijednosti. Do sada je vrijedilo da se narudžbe vrijednosti ispod 800 dolara ne carine, ali od 29. kolovoza američki potrošači plaćat će carine na sve narudžbe iz inozemstva.
- FED je ostavio kamatne stope nepromijenjenima na sastanku FOMC-a održanom u utorak i srijedu. No, odluka nije bila jednoglasna: dvoje guvernera (Waller i Bowman) je glasalo za spuštanje kamatnih stopa, što je po prvi puta od 1993. da je čak dvoje guvernera izrazilo protivljenje većinskoj odluci. Wallerovo ime se spominje među najozbiljnijim kandidatima za preuzimanje predsjedanja FED-om. Powell je na presici kazao kako se utjecaj carina na rast inflacije tek očekuje. A kako su tržište rada i gospodarstvo u dobrom stanju, guverneri su ocijenili da u ovom trenutku nema potrebe spuštati kamatne stope. Trump je sutradan počastio Powella novom uvredom, nazvavši ga „tvrdokornim MORONOM“.
- Podaci objavljeni u četvrtak pokazali su kako američko tržište rada ipak nije u tako sjajnom stanju kao što se mislilo. Osim što su podaci za srpanj pokazali kako je otvoreno tek oko 74 tisuće novih radnih mjesta, značajno naniže su revidirani podaci za svibanj i lipanj. Umjesto ranijih procjena o rastu novozaposlenih za 144 tisuće u svibnju i 147 tisuća u lipnju, nova procjena pokazuje svega 19 tisuća u svibnju i 14 tisuća u lipnju. Iako je revidiranje podataka standardna praksa, to se nije svidjelo Trumpu pa je šeficu BLS-a (zavoda koji objavljuje jobs report) – smijenio!
Slika 3. Broj novokreiranih radnih mjesta u SAD-u, po mjesecima
Zbivanja na Wall Streetu
- Američki dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: Dow za 2,9%, S&P 500 za 2,4%, a Nasdaq Composite za 2,2%. Do najvećeg pada dionica došlo je u petak, nakon što je Bijela kuća objavila carinske stope za sve zemlje s kojima nije sklopila bilateralne dogovore, te nakon objave zabrinjavajućeg jobs reporta.
- Zarade kompanija su pak i dalje sjajne: do sada je financijske izvještaje objavilo 330 kompanija iz S&P 500 sastava, a čak 80,6% ih je nadmašilo tržišna očekivanja. Očekuje se da prihodi S&P 500 kompanija u Q2 porasti za 5,6% u odnosu na lanjski Q2, a neto zarade za 11,2%. Ipak valja naglasiti kako su mega kompanije te koje nastavljaju vući ukupne rezultate: očekuje se kako će zarade „The Magnificent Seven“ ove godine porasti za 24,2%, a prihodi za 13,4%.
Slika 4. Zarade S&P 500 kompanija u drugom kvartalu, y/y, po sektorima
Izvor: Refinitive
- Najvrjednija europska farmaceutska kompanija Novo Nordisk objavila je značajno smanjenje prognoza za rast prodaje i operativne dobiti u 2025., što je uzrokovalo pad vrijednosti njihovih dionica za više od 28% odmah u premarket Novi raspon očekivanog rasta prodaje sada iznosi između 8% i 14%, dok se operativna dobit predviđa između 10% i 16%, što je osjetno niže u odnosu na ranije projekcije. Glavni razlog za ovu korekciju očekivanja su slabije prodajne prognoze za lijekove Wegovy i Ozempic u SAD-u, kao i niža potražnja na nekim međunarodnim tržištima. Kompanija je najavila i smjenu predsjednika uprave: od 7. kolovoza predsjedničku poziciju preuzima Maziar Mike Doustdar. Dionica je do kraja tjedna pala na najniže razine još od 2021.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj su tjedan na rasporedu podaci o kretanju proizvođačkih cijena industrije (četvrtak) te podaci o robnoj razmjeni u prvoj polovini 2025. (petak). U europodručju će se pratiti podaci o kretanju maloprodaje te proizvođačkim cijenama. Na Wall Streetu će se pažljivo pratiti istupi pojedinih guvernera nakon završetka FOMC sastanka, a sve u kontekstu relativno lošeg jobs reporta (koji je objavljen nakon FOMC sastanka) koji sugerira da bi spuštanje kamatnih stopa dobro došlo američkom gospodarstvu. Sezona objave financijskih izvještaja ide polako kraju, a sljedeći tjedan na rasporedu su Palantir, Walt Disney, AMD, Amgen, McDonald’s, Eli Lilly itd.
Slika 5. Najvažniji financijski izvještaji kompanija u tjednu pred nama
