Tjedni komentar i pregled vijesti iz svijeta makroekonomije i tržišta kapitala

Objavljeno

Foto: Matt Noble / Unsplash

Ad
Ad

U ovotjednom pregledu o: turističkim rezultatima u dosadašnjem dijelu godine te gdje najviše ljetuju domaći a gdje strani turisti, rastu prodaje automobila u prvih 7 mjeseci, rastu cijena hrane u svijetu, oporavku maloprodaje u EU, kolektivnoj tužbi prema Booking.com-u u kojoj sudjeluje preko deset tisuća europskih hotela, Trumpovim carinama te ostalim vijestima iz prošloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.

Makro pogled na gospodarstvo RH

  • Hrvatska turistička zajednica objavila je podatke o turističkim dolascima i noćenjima u srpnju te za prvih 7 mjeseci godine. Nakon sjajnog lipnja, srpanj je donio pad od 2% u dolascima i 1% u noćenjima. Zbirno, u prvih 7 mjeseci hrvatski turizam ipak bilježi rast: + 2 posto i u dolascima i u noćenjima. Od toga su strani turisti ostvarili 1 posto rasta, dok je domaćih turističkih noćenja bilo čak 5% više nego lani. Hrvati tako nastavljaju trend rasta (o čemu sam pisao na društvenim mrežama) koji traje dulje od deset godina (uz iznimku 2020. zbog lockdowna), a u kojemu je broj domaćih turističkih noćenja porastao za preko 70 posto. Mit da Hrvati više ne mogu ići na more jer im je Hrvatska postala preskupa, ovime de facto pada u vodu. Ipak, zgodno je za primijetiti kako Hrvati ljetuju „pametnije“ odnosno ne biraju skupa odredišta kao strani turista: primjerice, u srpnju su stranim turistima top destinacije bili Rovinj, Medulin, Poreč, Umag i Dubrovnik, dok su domaći birali Vir, Crikvenicu, Novalju, Mali Lošinj i Biograd na Moru.

Tablica 1. Top 10 destinacija po broju noćenja u srpnju, domaći vs. strani turisti

Izvor: HTZ

  • U Hrvatskoj je u prvih sedam mjeseci ove godine prodano 47.453 novih putničkih vozila, što je sedam posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je samo u srpnju prodano 6.196 novih vozila, što predstavlja rast od 11,3 posto, podaci su Promocije plus objavljeni u ponedjeljak. Najviše novih vozila u dosadašnjem dijelu godine prodala je Škoda, njih 6472, tako da Škoda drži 13,6 posto udjela ukupne prodaje. Drugi je Volkswagen koji je prodao 5684 vozila i ima udjel od gotovo 12 posto, a treći je Opel s 4259 vozila i udjelom od 9 posto. Benzinci su najpopularniji: čak polovica prodanih novih vozila bila je na benzinski pogon; na drugom su mjestu hibridi s udjelom od 35 posto; dizelaši su na trećem mjestu s 12 posto udjela, dok su vozila na plinski pogon (2 posto udjela) te električna vozila (1 posto) na samom začelju.
  • Ukupan izvoz RH od siječnja do lipnja 2025., prema Prvim rezultatima DZS, iznosio je 12,3 milijarde eura, dok je uvoz iznosio 22,0 milijardi eura. Izvoz je tako porastao za 6,3%, a uvoz za 2% u odnosu na isto razdoblje lani. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 9,7 milijardi eura, dok je u prvoj polovici 2024. iznosio 10 milijardi eura.

Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi

  • Glavni dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 pali su u proteklome tjednu za 0,1 odnosno 0,6 posto. Skraćeni trgovinski tjedan, u kombinaciji sa završenom sezonom objave financijskih izvještaja te izostankom drugih važnijih vijesti koje bi mogle potaknuti veću trgovinu dionicama, rezultirao je letargičnim trgovanjem na Zagrebačkoj burzi.
  • Hrvatski konzorcij u sastavu ING-GRAD, Kamgrad, Radnik i ZDL arhitekti dobio je posao realizacije prve faze projektiranja i gradnje Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu, objavio je ING-GRAD u priopćenju na Zagrebačkoj burzi. Odbijena je žalba turske tvrtke (koja je ponudila nižu cijenu), stoga se kreće u potpisivanje ugovora s Ministarstvom zdravstva (vrijednost ugovora: 190 milijuna eura bez PDV-a). Nacionalna dječja bolnica gradit će se u Blatu na mjestu nikad dovršene Sveučilišne bolnice; prva faza uključivat će objekt od 53 tisuće metara četvornih, a moguće je da će se još graditi u drugoj fazi. Hrvatski konzorcij imat će godinu dana za izradu glavnog i izvedbenog projekta te dopunu građevinske dozvole. Građevinski radovi trajat će 38 mjeseci, a prema planovima Ministarstva zdravstva, gradnja prve faze trebala bi početi 2026. te završiti u proljeće 2029. godine, kada se očekuje i otvaranje bolnice.

Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a

  • U lipnju 2025., u usporedbi s lipnjem 2024., kalendarski prilagođeni indeks prodaje na malo povećao se za 3,1% i u europodručju i u EU. Oporavak europske potrošnje je više nego dobrodošao, jer valja znati da realna potrošnja u maloprodaji (usklađena za inflaciju) još uvijek nije premašila razine s početka 2022.

Slika 1. Kretanje realne maloprodaje u europodručju i EU

  • Na snagu su stupile carine koje je Trump uveo prema 90 zemalja, a čime se efektivna stopa carine podiže na oko 18%. To je najviša stopa još od 1934. Novost po pitanju carina ovoga tjedna je da će Indija umjesto stope od 25% dobiti 50%, i to kao kaznu jer Indija je postala veliki kupac ruske nafte.
  • Cijene hrane u srpnju zabilježile su najvišu razinu u posljednje dvije godine, priopćila je agencija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO). FAO-v indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda popeo se na 130,1 bod, što je rast od 1,6 posto u odnosu na lipanj, a u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, cijene su više za 7,6 posto. Na priloženoj slici možemo vidjeti kako su cijene još uvijek niže nego u prvoj polovici 2022. (kada je bio vrhunac cjenovnog šoka izazvanog globalnim lockdownima te ruskim napadom na Ukrajinu), ali i osjetno više nego prije pandemije.

Slika 2. Indeks cijena hrane (FAO)

Zbivanja na Wall Streetu

  • Američki dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: Dow za 1,4%, S&P 500 za 2,4%, a Nasdaq Composite za čak 3,9%. Tehnološke dionice predvodio je Apple (+13%), zatim Tesla, Google i Nvidia, ali i Palantir koji je prošlotjednim skokom od 21% dogurao do nevjerojatnih 440 milijardi dolara tržišne kapitalizacije. Palantir je tako na pragu ulaska među 20 najvrjednijih kompanija na svijetu, a kako mu je to uspjelo, možete pročitati ovdje.
  • Apple je zabilježio najveći tjedni rast dionica u zadnjih pet godina nakon što je izvršni direktor Tim Cook posjetio Bijelu kuću i zajedno s predsjednikom Trumpom najavio investicije od dodatnih 100 milijardi dolara u američke tvrtke tijekom sljedeće četiri godine (to je povrh prethodno najavljenih 500 milijardi dolara, dakle ukupno 600 mlrd.). Trump je pritom izjavio da će Apple, zbog toga što se obvezao ulagati u SAD, biti izuzet od budućih carina koje bi mogle udvostručiti cijenu uvoznih čipova, čime je uklonjena zabrinutost investitora oko utjecaja trgovinskih politika na profitabilnost tvrtke. Tržišna vrijednost Applea tako je u proteklome tjednu porasla za više od 400 milijardi dolara, na 3,4 bilijuna dolara, što Apple čini trećom najvrjednijom kompanijom na svijetu.
  • Više od 10 tisuća hotela diljem Europe udružilo je snage u kolektivnoj tužbi protiv platforme Booking.com, tvrdeći da su zbog ugovornih odredbi o tzv. cjenovnom paritetu pretrpjeli znatne financijske gubitke. Sporna klauzula prisiljava hotele da cijene soba na Booking.com-u ne budu više od onih koje nude na vlastitim web stranicama ili preko drugih distribucijskih kanala. Time se, tvrde hotelijeri, ograničava njihova poslovna autonomija i smanjuje udio izravnih rezervacija, što dovodi do viših troškova i ovisnosti o dominantnoj platformi. Osim hotelijera, i nizozemske udruge za zaštitu potrošača pokrenule su vlastiti postupak protiv Booking.com-a. U njima tvrde da je platforma još od 2013. godine umjetno dizala cijene smještaja, što je potrošačima u Nizozemskoj nanijelo štetu u iznosu od „nekoliko stotina milijuna eura”. U tužbi navode kako Booking.com kroz paritetske klauzule sprječava hotele da na svojim stranicama nude povoljnije cijene, čime direktno ograničava tržišnu konkurenciju. Inače, Booking je prošli tjedan objavio sjajne financijske rezultate: ukupni prihodi kompanije iznosili su 6,8 milijardi dolara u Q2, što predstavlja rast od 16% u odnosu na prošlu godinu, dok je prilagođena dobit po dionici porasla za 32%.

Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?

Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj su tjedan na rasporedu podaci o broju zaposlenih u obrtima u drugom kvartalu 2025. (srijeda) te detaljniji podaci o inflaciji u srpnju (četvrtak). U četvrtak nas za europodručje očekuje prva procjena o kretanju BDP-a i zaposlenosti u Q2, te podaci o industrijskoj proizvodnji u lipnju. U SAD-u će fokus biti na CPI reportu u utorak, ali pratit će i podaci o kretanju maloprodaje, industrije, proizvođačkih cijena te potrošačkom sentimentu koje objavljuje Sveučilište u Michiganu. Dakako, pratit će se i svaka izjava američkog predsjednika, a naročito sastanak s ruskim predsjednikom u petak na Aljasci. Trgovanje na Zagrebačkoj burzi bit će zatvoreno u petak (Velika Gospa).

_______________

Ako ste propustili, ovaj tjedan na Ekonomskom labu mogli ste čitati:

  1. Državno, a “naše”: ako može burza FINA-i, FINA može burzi (Velimir Šonje)
  2. Ocjena učinaka fiskalne politike na gospodarska i cjenovna kretanja u Hrvatskoj (Frane Banić)