U ovotjednom pregledu o: inflaciji u Hrvatskoj i zašto imamo novi inflacijski val (a kojega nema u ostatku europodručja), manjem uvozu stranih radnika u dosadašnjem dijelu godine, novom planiranom IPO-u na Zagrebačkoj burzi, rastu američkoga proračunskog manjka unatoč prihodima od carina, „reketu“ Nvidije i AMD-a od strane Trumpove administracije, zbivanju na burzi te ostalim vijestima iz prošloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- DZS je objavio drugu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u srpnju stopa inflacije iznosila 4,1 posto u odnosu na srpanj 2024., dok su u odnosu na prethodni mjesec, to jest lipanj ove godine, potrošačke cijene porasle za 0,4 posto. Time je DZS potvrdio prvu (brzu) procjenu, objavljenu 1. kolovoza. Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama restorani i hoteli, za 7,6% (doprinos porastu od +0,39 postotnih bodova), hrana i bezalkoholna pića, za 6,9% (doprinos +1,84 postotna boda), razna dobra i usluge, za 6,1% (doprinos +0,39 postotnih bodova), stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva, za 6,0% (doprinos +1,01 postotni bod), obrazovanje, za 5,9% (doprinos +0,04 postotna boda), alkoholna pića i duhan, za 5,5% (doprinos +0,27 postotnih bodova), zdravlje, za 5,3% (doprinos +0,17 postotnih bodova), te rekreacija i kultura, za 5,2% (doprinos +0,27 postotnih bodova). Porast cijena na godišnjoj razini ublažio je pad cijena u skupinama odjeća i obuća, za 1,9% (doprinos padu od -0,13 postotnih bodova), prijevoz, za 0,9% (doprinos -0,12 postotnih bodova), te komunikacija, za 0,6% (doprinos -0,03 postotna boda).
- Kao što možemo vidjeti na donjoj slici, u Hrvatskoj traje drugi val inflacije koji je blaži od prvog, ali kojega – za razliku od vala 2021.-2023. – nema u europodručju. Na Ekonomskom labu ovo smo „razdvajanje“ uočili još na samom početku godine kada je Velimir Šonje u tekstu „Povratak inflacije u Hrvatskoj: uzroci i posljedice“, u uvodu analize zapisao sljedeće: „Po novome, Hrvatska ima najvišu stopu inflacije u EU. Razlika se više ne može objasniti troškovnim udarima koji su obilježili raniji inflacijski brijeg poput pucanja lanaca nabave, troškova energenata koji su se prelili na rast svjetske cijene hrane, i sl. Pokazat ćemo da se najnovija promjena trenda cijena u Hrvatskoj može objasniti snažnim rastom lokalne osobne potrošnje i ukupne domaće potražnje koja pored osobne potrošnje uključuje državnu potrošnju i investicije. Domaća potražnja dosegla je razinu (a i dalje raste) na kojoj nedostatak radnika i novih poduzetničkih investicija ograničavaju rast ponude, pa brži rast cijena predstavlja reakciju na narušeni odnos limitirane ukupne ponude i pregrijane ukupne potražnje.“ Dakle, dok je prvi val inflacije (2021.-2023.) bio „univerzalan“, odnosno stopa inflacije u Hrvatskoj bila je usklađena s onom u europodručju (iako s nešto višim vrhuncem), ovaj val koji traje od jeseni prošle godine prvenstveno je „naš“, a o čijim uzrocima možete čitati u gore spomenutom članku. Također, nedavno smo na Labu prikazali rezultate doktorske dizertacije Frane Banića koji je pokazao utjecaj fiskalne politike na cijene.
Slika 1.
- Ove godine je oko 12-13 posto manje stranih radnika u Hrvatskoj, ako je suditi prema najnovijim podacima Ministarstva unutarnjih poslova (MUP). Naime, u prvih sedam mjeseci ove godine izdano je oko 115 tisuća dozvola za boravak i rad stranim radnicima, dok je u istom razdoblju lani izdano gotovo 132 tisuće takvih dozvola. Je li uzrok tome samo stroža regulacija koja je na snazi od ove godine, ili je u pitanju i niža potražnja u gospodarstvu, prerano je za reći. Najviše stranih radnika (onih koji su došli izvan granica Europske unije) zaposleno je u sektoru turizma i ugostiteljstva (41.465), graditeljstvu (32.833), industriji (14.457), sektoru prometa i veza (8.181) i trgovini (5.781). Od ukupnog broja izdanih dozvola za boravak i rad, za novo zapošljavanje izdano je 60.761 dozvola, 37.673 za produljenje dozvola, te 16.589 za sezonske radnike. Najviše stranih radnika dolazi iz BiH, Nepala i Srbije, a potom slijede Filipinci, Indijci, Makedonci itd.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi CROBEX i CROBEX10 porasli su u proteklome tjednu za 0,25 odnosno za 0,48 posto. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -0,12 posto koliko bilježi CROBEXturist do +1,45 posto koliko je uvećan CROBEXtransport. Najlikvidnija dionica KOEI (KONČAR Grupa) tjedan je završila s rastom od 0,7 posto (na 570,00 eura), uz redovan trgovinski promet od 2,7 milijuna eura i blok promet od 2,8 milijuna eura. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -0,85 posto (ERNT) do +1,06 posto (DLKV).
- Nakon uspješnog IPO-a ING-GRAD-a i Žito grupe, čini se kako bismo uskoro mogli dobiti još jednu kompaniju na Zagrebačkoj burzi. Naime, Tokić Grupa se priprema za IPO. Radi se o velikoj kompaniji koja zapošljava više od 1.300 radnika; u 2024. godini Grupa je ostvarila 232 milijuna eura prihoda, što je porast od 10,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je dobit narasla za 14 posto, na 9 milijuna eura.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- BDP Europske unije porastao je u drugom kvartalu za 0,2% u odnosu na prvi kvartal ove godine, dok je u odnosu na isti kvartal lani realno bio viši za 1,5%. Broj zaposlenih također je bio viši za 0,7% u odnosu na Q2 2024.
- Američki proračunski manjak porastao je u srpnju za gotovo 20 posto, na 291 milijardu dolara, i to usprkos skoku carinskih prihoda za gotovo 21 milijardu dolara. Proračunski rashodi u SAD-u i dalje rastu brže od prihoda, stoga se deficit i dalje pogoršava. U razdoblju od listopada 2024. do srpnja 2025. američki proračunski manjak iznosio je 1.629 milijardi dolara, uvećavši se na godišnjoj razini za 7 posto. Prihodi su porasli za 6 posto, na 4.247 milijardi dolara, dok su rashodi porasli za 7 posto, na 5.975 milijardi dolara. Najviše su to dosad zabilježene razine prihoda i rashoda u prvih deset mjeseci fiskalne godine (američka fiskalna godina traje do kraja rujna).
- Inflacija u SAD-u u srpnju je iznosila 0,2% na mjesečnoj razini i 2,7% na godišnjoj razini, što je bilo nešto bolje od očekivanja analitičara. Temeljna inflacija je pak iznosila 0,3% na mjesečnoj razini i 3,1% na godišnjoj razini. Takav CPI report rezultirao je time da su investitori u jednom trenutku bili potpuno uvjereni (>95%) kako će FED na sljedećem sastanku u rujnu spustiti kamatne stope. No, nakon što su izašli podaci o proizvođačkim cijenama (rast od 0,9% na mjesečnoj i 3,3% na godišnjoj razini), uvjerenje investitora je ponešto splasnulo pa se trenutačna vjerojatnost o spuštanju kamatnih stopa kreće oko 83%.
Zbivanja na Wall Streetu
- Američki dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: Dow za 1,7%, S&P 500 za 0,9%, a Nasdaq Composite za 0,8%. Izvještaj o inflaciji koji je bio bolji od očekivanja pogurao je dionice na nove najviše razine. Investitori sada očekuju spuštanje kamatnih stopa na rujanskom sastanku FOMC-a, no prije toga će pažljivo osluškivati govor Jerome Powella na tradicionalnom okupljanju središnjih bankara u Jackson Holeu koje počinje u srijedu, a posvećeno je – indikativno – demografskim promjenama i tržištu rada.
- Trump je povukao zabranu prodaje čipova za razvoj umjetne inteligencije Kini (za čipove H20 i MI308), u zamjenu za to da Nvidia i AMD daju državi 15% od prihoda ostvarenih na tom tržištu. Ovakav potez još nismo vidjeli u razvijenim zapadnim zemljama; ugledni Bloombergov kolumnist John Authers ovo je nazvao „national capitalism“. Kako god, između opcija neprodavanja čipova Kini i plaćanja „reketa“, Nvidiji i AMD-u je svakako isplativije davati državi diskrecijski porez u visini 15% prihoda nego da nemaju pristup golemom kineskom tržištu.
- Dionice Intela porasle su u četvrtak za 7% nakon što su procurile informacije kako Trumpova administracija namjerava uzeti određeni udjel u kompaniji. Predsjednik Trump je prije toga (početkom tjedna) kazao kako CEO Intela treba odmah dati ostavku, no kad je ovaj došao u Bijelu kuću na razgovor, predsjednik je opet promijenio ton.
- Perplexity AI, startup specijaliziran za umjetnu inteligenciju, iznenadio je ponudom od 34,5 milijardi dolara za preuzimanje Googleova internetskog preglednika Chrome. Perplexity tvrdi da je osigurao financijsku potporu od više neimenovanih investicijskih fondova za realizaciju ovog ambicioznog plana, iako sam vrijedi “svega” između 14 i 18 mlrd. dolara. Ponuda dolazi u trenutku kada je Google suočen s antitrustovskim potezima regulatora u SAD-u. Ministarstvo pravosuđa razmatra zahtjev za prodaju Chromea kao mogućnost razbijanja Googleove dominacije u internetskom pretraživanju. Sud je nedavno donio presudu kojom se utvrđuje da Google drži nezakoniti monopol u tom području. Preuzimanjem Chromea, Perplexity planira integrirati njegovu infrastrukturu i korisničku bazu s više od tri milijarde korisnika u svoj ekosustav, čime bi značajno povećao prisutnost na tržištu. Problem je samo u tome što Chrome vrlo vjerojatno vrijedi puno više od 34,5 mlrd. dolara. Stoga u Googleu, izgledno je, neće prihvatiti ovu ponudu.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika ovaj tjedan su na rasporedu podaci o izdanim građevinskim dozvolama u prvoj polovici 2025. (ponedjeljak) te podaci o prosječnim plaćama za lipanj i broju zaposlenih u srpnju (srijeda). U europodručju se očekuju prvi podaci o indeksu menadžera nabave za kolovoz, kao i prvi podaci o povjerenju potrošača u kolovozu. U SAD-u će fokus biti na monetarnoj politici: prvo se očekuje objava zapisnika s posljednjeg FOMC sastanka (podsjetimo, dvoje guvernera nije bilo glasalo za odluku), dok će vrhunac biti na simpoziju u Jackson Holeu gdje će govoriti i Jerome Powell. Investitori će također pratiti financijske rezultate maloprodajnih lanaca koji su na rasporedu ovoga tjedna (Walmart, TJX Companies, Lowe’s, Target, Home Depot).
___________________________
Ako ste propustili, ovaj tjedan na Ekonomskom labu mogli ste čitati: