Europska središnja banka danas ima sastanak o monetarnoj politici na kojemu se očekuje da će kamatne stope ostati nepromijenjene (2%) unatoč osjetnom usporavanju inflacije u europodručju u siječnju. Prema jučerašnjoj preliminarnoj procjeni, godišnja stopa inflacije spustila se s ciljanih 2% u prosincu na 1,7% u siječnju.
Najavljuje li ovo usporavanje neku značajniju promjenu? Je li riječ o signalu koji bi mogao nagnati članove Upravnoga vijeća ECB-a na razmatranje još jednog snižavanja referentnih kamatnih stopa?
Izvor: DZS, FED, Eurostat
Bilo bi to vleiko iznenađenje iz tri razloga. Prvo, cjelokupno smanjenje objašnjava se padom cijena energije (za čak 4% na godišnjoj razini), što je posljedica kretanja svjetskih cijena energenata i predstavlja prolazan efekt. Cijene hrane i usluga i dalje rastu po stopama koje su osjetno veće od 2%:
Drugo, dio snižene siječanjske stope je predvidiv učinak rasta osnovice – rasta indeksa cijena početkom prošle godine. Upravno vijeće posvećuje jednaku važnost baznim efektima kao i prolaznim učincima cijena energenata, pa je teško očekivati da bi ih takvi tehnički učinci mogli zbuniti.
Treće i najvažnije, usporavanje inflacije ne pojavljuje se u sprezi s indikatorima usporavanja gospodarske aktivnosti. Preliminarna procjena rasta realnog BDP-a u zadnjem kvartalu 2025. (0,3% odnosno 1,4% na godišnjoj razini) bila je u skladu s očekivanjima o postupnom gospodarskom oporavku. Stopa nezaposlenosti u prosincu je iznosila 6,2% (5,9% u EU) što je ispod prosjeka za proteklih nekoliko mjeseci. Stopa u osjetljivijim segmentima tržišta rada, npr. stopa nezaposlenosti mladih, još snažnije je reagirala prema dolje. I konjukturni testovi raspoloženja i očekivanja u gospodarstvu za siječanj signalizirali su poboljšana očitanja. Indikator ekonomskog sentimenta ESI zadnjih nekoliko mjeseci bilježi rast i približava se vrijednosti od 100, što je vrijednost dugoročnoga prosjeka.
Izvor: Europska komisija, obrada Arhivanalitika
Ako ne postoji sprega između deflacijskih signala i indikatora mogućeg usporavanja i recesije, središnji bankari teško mogu podleći napasti da jedan podatak uzmu kao opravdanje za promjenu monetarne politike. Prije treba očekivati da će kroz današnje odluke, priopćenje i press konferenciju komunicirati solidna očekivanja i naglašavati vjerojatnost prolaznog karaktera usporavanja inflacije ispod ciljanih 2%. Jer, na koncu, nije cilj monetarne politike uvijek biti na 2% (to nije moguće), nego je cilj voditi monetarnu politiku tako da osigura ciljanu inflaciju od 2% u srednjem roku.
Nekoliko riječi i o Hrvatskoj. Inflacija u Hrvatskoj, poznato je, osjetno je veća nego u europodručju što objašnjavamo snažnim rastom domaće potražnje (prije svega plaća) i bržim ukupnim gospodarskim rastom od prosjeka europodručja i EU. Prema harmoniziranom indeksu cijena (HICP), i u Hrvatskoj se dogodilo usporavanje, samo na višoj razini (s 3,8% u prosincu 2025. na 3,6% u siječnju). Osim već neko vrijeme brže rastućih cijena usluga (u sprezi sa snagom ukupne potražnje u zemlji), u siječnju je važnu ulogu odigrala i korekcija cijena električne energije za kućanstva jer je Hrvatska bila jedna od rijetkih država članica koje su još bile zadržale subvencionirane cijene. Dok su cijene energenata u europodručju bile 4% niže u siječnju 2026. u odnosu na siječanj 2025., u Hrvatskoj su one bile 3,7% veće.
Prema tome sada energija vodi kolo razlika u odnosu na prosjek europodručja, što je bitno drukčija situacija u odnosu na početak prošle godine kada su to kolo predvodile cijene hrane. Sada su one mnogo bliže uobičajenom tempu u europodručju. Kategorija hrane, pića i duhana u europodručju je zabilježila rast od 2,2%, a u Hrvatskoj 3,0% u siječnju. Razlika u ovoj kategoriji je 0,8, a kod energenata 7,7 postotnih bodova. Kako energija ima veći ponder u domaćoj potrošačkoj košarici (CPI na prvoj slici) nego u harmoniziranoj (HICP), u siječnju je CPI čak pokazao i malo veću inflaciju nego u prosincu (3,4 spram 3,3%).
Prikazana konstelacija vjerojatno će se nastaviti sljedećih nekoliko mjeseci, a već siječanjski podaci pokazuju da su očekivanja o nižoj inflaciji ove u odnosu na prošlu godinu bila opravdana. Inflacija u europodručju nastavit će se neko vrijeme kretati ispod cilja od 2%, dok će inflacijski diferencijal za Hrvatsku ostati osjetno pozitivan, ali će i hrvatska inflacija bilježiti postupno usporavanje. Sve to vrijedi ako u međuvremenu na svjetskom tržištu ne nastupi neki novi energetski šok, za što vjerojatnost u ovom trenutku nije velika. Premda, valja reći, nakon početka krize u Iranu i zbog prilično oštre zime, cijene energenata u drugoj polovici siječnja i početkom veljače reagirale su (blago) prema gore.