U ovotjednom pregledu o: novoj Anketi o dohotku stanovništva, suradnji hrvatskog Vernea, kineskog Pony.ai i Ubera na robotaksijima, zaključenom sporazumu o slobodnoj trgovini između Europske unije i Australije, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Objavljena je nova Anketa o dohotku stanovništva, jedno je od najkorisnijih statističkih istraživanja za razumijevanje stvarnog životnog standarda. Iz Ankete doznajemo mogu li kućanstva podnijeti neočekivani financijski trošak, mogu li si priuštiti tjedan dana odmora izvan kuće, adekvatno grijanje, redoviti nutritivno zadovoljavajući obrok ili kako sama kućanstva procjenjuju vlastitu financijsku situaciju. Anketa o dohotku stanovništva time omogućuje dublji uvid u stvarni životni standard od pukog promatranja rasta plaća ili rasta BDP-a. U novom tekstu za Ekonomski lab, koji izlazi sljedeći tjedan, analizirao sam najzanimljivije pokazatelje s najnovijim podacima za 2025. Ovdje prilažem samo jedan od grafikona koji pokazuje koliko se promijenila financijska situacija hrvatskih kućanstava od ulaska Hrvatske u EU. Te 2013. godine čak 36,2% kućanstava je na pitanje o mogućnosti spajanja kraja s krajem odgovaralo „teško“, a dodatnih 26,3% „vrlo teško“, što znači da je čak 62,5% hrvatskih kućanstava bilo pod ozbiljnim financijskim pritiskom. Prošle je godine taj udio pao na 19,1%. Ovo je jedan od najplastičnijih pokazatelja koliko se Hrvatska promijenila u zadnjih 12-13 godina. Čitajte više na Labu sljedeći tjedan.
- Vlada je početkom tjedna ponovno intervenirala u cijene goriva (smanjila je dio trošarina te ograničila premije distributera goriva) pa tako od utorka litra eurosupera iznosi 1,62 eura, a eurodizela 1,73 eura. Plavi dizel poskupljuje na 1,19 eura, UNP za spremnike na 1,99 eura, a UNP za boce na 2,57 eura. Ove će cijene biti na snazi dva tjedna. Ograničenja cijena ne vrijede za benzinske postaje na autocestama, gdje će gorivo ostati deregulirano, te za tzv. premium goriva.
Izvor: Vlada RH
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze pali su u proteklome tjednu: CROBEX je pao za 1,60 posto i zaključio tjedan na 3.864 boda, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni pad od 1,29 posto i završio na 2.478 bodova. Sektorski indeksi tjedan su završili u rasponu od -2,94 posto koliko bilježi CROBEXindustrija, do +0,48 posto koliko je porastao CROBEXtransport. Tjedne promjene deset najlikvidnijih DIONICA kretale su se u rasponu od -6,32 posto (ADPL) do 0,00 posto (IG).
- Uber ulazi u strateško partnerstvo s Rimčevim Verneom i kineskom kompanijom Pony.ai kako bi u Zagrebu pokrenuli prvu komercijalnu robotaksi uslugu u Europi. Prema sporazumu, Pony.ai će osigurati sustav autonomne vožnje, Verne će biti vlasnik flote i voditi svakodnevne operacije, dok će Uber uslugu uključiti u svoju globalnu aplikaciju za naručivanje vožnji (no vožnje će biti dostupne i preko Verneove aplikacije). U sklopu suradnje Uber će također uložiti financijska sredstva u Verne i tako ući u vlasničku strukturu kompanije, no financijski uvjeti i veličina udjela zasad nisu objavljeni. Kompanije navode da su testiranja na zagrebačkim cestama već počela, i to uz Pony.ai sustav autonomne vožnje (njihovi robotaksiji voze i u Pekingu i Shenzhenu, a najavljeno je lansiranje i u Šangaju, Dohi, Singapuru i Dubaiju). Verne će voditi proces tržišnog lansiranja i ishođenja regulatornih odobrenja za europsko pokretanje usluge, jer cilj nije ostati samo na Zagrebu, već izgraditi model koji bi se potom širio na druga europska i međunarodna tržišta (uz plan rasta flote na tisuće autonomnih vozila u narednim godinama). Uber se inače pokušava vratiti u utrku za autonomnu vožnju, a partnerstvo s Rimčevim Vernom samo je dio šire strategije u kojoj paralelno ulažu i u Rivian, Zoox, Wayve, Momenta i druge projekte. Uber je nekoć bio lider, ali je nakon smrtnog incidenta 2018. potpuno ugasio vlastiti razvoj autonomnih vozila, pa sada pokušava nadoknaditi izgubljeno vrijeme tzv. „spray and pray“ taktikom, ulažući milijarde eura u više od 20 globalnih projekata u nadi da će barem neki od njih osigurati tehnološki iskorak i povratak konkurentnosti.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Europska unija i Australija 24. ožujka zaključile su pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini nakon osam godina pregovora, pri čemu je srž dogovora gotovo potpuno ukidanje carina na robnu razmjenu i lakši pristup tržištima s obje strane. Prema Europskoj komisiji, Australija će po stupanju sporazuma na snagu bez carine pustiti 97,6% izvoza robe iz EU-a, dok će se carine na još oko 2% ukinuti kroz prijelazno razdoblje do pet godina, što bi europskim izvoznicima trebalo odmah donijeti više od milijardu eura godišnje ušteda na carinama, a nakon završetka prijelaznog razdoblja više od 1,2 milijarde eura. Bruxelles očekuje i da bi izvoz EU-a u Australiju zbog toga mogao porasti do 33% u idućih deset godina. Među proizvodima koji dobivaju povoljniji pristup australskom tržištu su automobili i autodijelovi, strojevi, kemikalije, tekstil, obuća, plastika, namještaj te brojni prehrambeni proizvodi i pića, uključujući vino, pjenušce, žestoka pića, čokoladu, kekse, tjesteninu i konzervirano povrće. S druge strane, EU će ukinuti ili znatno sniziti carine na većinu australskih proizvoda, dok za osjetljive poljoprivredne kategorije zadržava ograničenja kroz kvote, pa će primjerice izvoz australske govedine u EU biti kvotno ograničen. Sporazum sada ide u domaće procedure potrebne za potpisivanje i stupanje na snagu. Inače, trenutačna bilateralna trgovina između Europske unije i Australije doseže 49,4 milijarde eura godišnje u robama (podaci za 2024.) i 38,1 milijardu eura u uslugama (2023.). EU u Australiju godišnje izvozi robu vrijednu 37 milijardi eura (podatak za 2025.), a uvozi australske proizvode u vrijednosti od 10,7 milijardi eura, što znači da ostvaruje trgovinski suficit od 28 milijardi eura. Kad je pak riječ o uslugama, EU izvozi gotovo tri puta više nego što uvozi: kompanije iz EU-a australskim klijentima isporučuju usluge u vrijednosti od 31 milijarde eura (2024.), dok kompanije iz Australije klijentima u EU-u pružaju usluge vrijedne 11 milijardi eura.
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni američki dionički indeksi pali su i peti tjedan zaredom: Dow je pao za 0,9%, S&P 500 za 2,1%, a Nasdaq za 3,2%. Svi su indeksi u značajnim minusima od početka godine: Dow je u minusu od 6%, S&P 500 u minusu od 7%, a Nasdaq u minusu od 10%. Promatrano u odnosu na nedavno postignute vrhunce (ATH), padovi su još i veći pa je tako Dow u odnosu na ATH u minusu od 10%, Nasdaq u minusu od 13%, a jedino S&P 500 s padom od 8,7% nije ušao u zonu tzv. korekcije (pad veći od 10%).
- OpenAI, tvorac ChatGPT-a, do kraja 2026. planira gotovo udvostručiti broj zaposlenih, s trenutačnih oko 4.500 na približno 8.000. Kako stvarnost zna biti ironična: dok neke kompanije zbog primjene umjetne inteligencije otpuštaju radnike, OpenAI istodobno planira tisuće novih zapošljavanja. Glavni cilj zapošljavanja je pretvaranje velike baze korisnika u stabilnije prihode, pa kompanija uz inženjere i istraživače sve snažnije gradi i timove za prodaju, integraciju, poslovna rješenja i korisničku podršku. Time se OpenAI sve više transformira iz istraživačke organizacije u globalnog pružatelja poslovnih AI usluga. Prema nekim procjenama, OpenAI već sada zapošljava tempom od oko desetak novih ljudi dnevno, a kompanija širi i fizičku infrastrukturu, uključujući uredske kapacitete u San Franciscu kako bi podržala planirani rast osoblja.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
- Tjedan pred nama bit će bogat raznim makroekonomskim objavama. DZS u ponedjeljak objavljuje podatke o trgovini na malo, u utorak prvu procjenu inflacije za ožujak te podatke o industrijskoj proizvodnji i građevinskim radovima, a u petak indekse cijena stambenih nekretnina na četvrto tromjesečje 2025. HNB u utorak također objavljuje veliki broj raznih monetarno-kreditnih statistika, uključujući platnu bilancu i stanje javnog duga opće države. U europodručju će fokus svakako biti na preliminarnoj procjeni inflacije za ožujak, za koju se očekuje da će skočiti s 1,9% u veljači na 2,8%, što bi bila najviša stopa inflacije u zadnje dvije godine. U SAD-u se također objavljuje veći broj važnijih makro statistika, od kretanja u maloprodaji do ISM-ovih indeksa menadžera nabave, no najvažniji će biti oni o stanju tržišta rada (JOLTS, ADP, Jobs report) gdje se očekuje da bi stopa nezaposlenosti mogla porasti na 4,5%. Burze će biti zatvorene u petak.
_____________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- ECB: izbor između nepovoljnog i teškog scenarija i što to znači za Hrvatsku (Velimir Šonje)
- Indeks ekonomske slobode: Hrvatska bilježi pad (Ekonomski lab)