Premijeri kao potrošna roba: francuska drama i rumunjski rezovi

Jeste li znali da je netom pali François Bayrou bio šesti Macronov premijer otkako je tada mlad političar stupio na dužnost predsjednika Republike u svibnju 2017.? Prosječni životni vijek francuskog premijera (Philippe, Castex, Borne, Attal, Barnier, Bayrou) u proteklih osam godina i četiri mjeseca iznosi 16,7 mjeseci. Barnier, koji je pao u prosincu prošle godine,… Nastavi čitati "%s"

„Žrtveni omjer“: o porukama centralnih bankara iz Jackson Holea

Objavljeno

Potkraj kolovoza svake godine centralni bankari sa svih strana svijeta okupljaju se u  Jackson Holeu u američkom Wyomingu. Raspravljaju o aktualnim gospodarskim temama. Poruke glavnih govornika – vodećih ljudi američkog FED-a i europskog ECB-a – osluškuju se na financijskim tržištima ne bi li se razotkrilo nešto što ukazuje na budući smjer monetarnih politika. Ove godine,… Nastavi čitati "%s"

Hrvati u gornjem europskom domu na ljestvici internetskog prometa i odabranih IT vještina

Objavljeno

U nedavno objavljenom tekstu o stavovima mladih (do 29 g.) ukazao sam na velike međugeneracijske razlike u Hrvatskoj. Mladi ljudi ne samo da hvataju priključak sa svojim europskim vršnjacima, već prednjače po nekim kriterijima – na primjer prema vrijednostima kao što su povjerenje u druge ljude. U ovom tekstu ćemo pokazati da isti zaključak vrijedi… Nastavi čitati "%s"

Ekonomska interpretacija nestanka ustaša i partizana: o stavovima mladih u Hrvatskoj

Kroz masovne medije i društvene mreže nameće se slika o Hrvatskoj, naročito o mladima, koja je polarizirajuća i besperspektivna. Repliciraju se povijesni obrasci; navodno se opet nalazimo u društvenoj regresiji uzrokovanoj sve dubljim sukobom između stavova koje bismo u standardnoj hrvatskoj političko-povijesnoj metrici označili kao krajnje lijeve i krajnje desne („partizani“ i „ustaše“). Međutim, istraživanja… Nastavi čitati "%s"

Ekonomika gitare: Gibson, Fender i (veliki) „ostatak svijeta“, 2. dio

U prvom dijelu priče o ekonomici gitara, analizom promjena cijena od 1998. do 2025. pokazali smo dva ekonomska načela koja će pomoći u razumijevanju razvoja na tržištu glazbala i gitara. Evo podsjetnika na uvodni dio: Prvo, u dugom roku smanjuju se relativne cijene dobara koja su podložna globalizaciji, snažnoj konkurenciji i tehnološkom napretku. Odjeća, obuća… Nastavi čitati "%s"

Ekonomika gitare: Gibson, Fender i (veliki) „ostatak svijeta“, 1. dio

Objavljeno

Budite strpljivi kroz prvi dio teksta u kojemu još ne analiziramo dubinski tržište gitara jer prvo moramo objasniti neka ekonomska načela. To je lakše učiniti na temama koje gotovo svakodnevno pratimo, poput kretanja cijena hrane, hotela i restorana. Zatim ćemo naučena ekonomska načela primijeniti na kulturna dobra, i na kraju na tržište gitara. Cijene i… Nastavi čitati "%s"

Državno, a “naše”: ako može burza FINA-i, FINA može burzi

Objavljeno

Na Labu se svake godine osvrćemo na poslovanje državnih poduzeća (ovdje je prošlogodišnji prikaz). Ovogodišnji prikaz se temelji na podacima za 2024. godinu. Započinje zanimljivim podatkom da se broj državnih poduzeća značajno smanjio: nakon 1 109 registriranih državnih (javnih, komunalnih) poduzeća 2023., broj je 2024. smanjen na 902. Vjerojatno se radi o okrupnjavanju – spajanju… Nastavi čitati "%s"

Migracije u 2024. godini, 2. dio

Objavljeno

U prvom dijelu teksta o migracijama u prošloj godini bavili smo se međunarodnim migracijama i pokazali pet važnih rezultata: Razdoblje pozitivnog migracijskog salda (većeg doseljavanja nego iseljavanja) nastavlja se treću godinu zaredom. Nakon pozitivnog salda od 30,2 tisuće 2023., saldo se povećao na 31,4 tisuću neto imigranata 2024., što više nego kompenzira negativni prirodni priraštaj… Nastavi čitati "%s"

Migracije u 2024. godini, 1. dio

Državni zavod za statistiku objavio je podatke o migracijama za prošlu godinu. Podaci potvrđuju da je Hrvatska nakon velikoga vala neto emigracije 2014.-2018. ušla u veliki val neto imigracije koji je započeo 2022. i poprimio ozbiljne razmjere 2023. i 2024. (Slika 1). Migracijski saldo, tj. razlika doseljeni minus odseljeni, povećan je s 30,2 tisuće 2023.… Nastavi čitati "%s"

O važnosti Končara za razvoj tržišta kapitala i o važnosti tržišta kapitala za Končar

Prošle godine smo u serijalu od tri analize na Ekonomskom labu objasnili zašto je teza da „Hrvatska nema industrije“ mit. U detaljnom tekstu o Končaru („Procvat bivšeg industrijskog diva) istaknuli smo kompaniju koju slobodno možemo nazvati perjanicom hrvatske industrije, a njezine dionice zvijezdama Zagrebačke burze, što ćemo u ovom tekstu potkrijepiti i brojkama. U neki… Nastavi čitati "%s"