Treći kvartal obilježili su nepovoljni hidrološki uvjeti, zbog kojih je proizvodnja hidroelektrana iz dotoka vode bila 35 % ispod višegodišnjeg prosjeka za to razdoblje, što je tijekom vršnog ljetnog opterećenja zahtijevalo oslanjanje na druge izvore električne energije.
U takvim okolnostima, ostali obnovljivi izvori energije (sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin) zadržali su vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 24,9 %, uz najizraženiji rast korištenja sunčeve energije, čime se potvrđuje njezina sve važnija uloga u pokrivanju ljetne potrošnje.
Istodobno, uvoz električne energije dosegnuo je 24,9 % ukupno raspoložive energije, što jasno ukazuje na nedostatak domaćih proizvodnih kapaciteta u razdoblju najveće potrošnje. Procjene pokazuju da bi uz dodatnih približno 2.100 MW instaliranih sunčanih elektrana potreba za uvozom tijekom ljetnih mjeseci bila svedena na minimum. Ukupni instalirani kapacitet sunčanih elektrana u Hrvatskoj iznosi 1.226 MW (1. studenoga 2025.), od čega je 1.107 MW priključeno na distribucijsku, a 119 MW na prijenosnu mrežu.
Tržišna vrijednost uvezene električne energije u trećem kvartalu iznosila je oko 112 milijuna eura. Taj iznos bio bi dostatan za izgradnju približno 100 MW vjetroelektrana ili oko 125 MW sunčanih elektrana, što jasno ilustrira ekonomsku cijenu odgađanja ulaganja u domaće proizvodne kapacitete.
Ostvarenje elektroenergetske bilance u trećem kvartalu (Q3) 2024. i 2025. godine
Radi lakšeg praćenja trendova u potrošnji, proizvodnji i uvozu električne energije, u ovom izvješću uspoređujemo ostvarenje elektroenergetske bilance za treći kvartal 2025. s istim razdobljem prethodne godine (Q3 2024). Ovakva usporedba omogućuje bolji uvid u promjene u strukturi izvora energije te utjecaj vremenskih, tržišnih i tehničkih čimbenika na elektroenergetski sustav Hrvatske. Prikazat ćemo razlike u ukupnoj potrošnji električne energije te promjene u strukturi raspoložive energije prema tehnologijama proizvodnje.
1. Potrošnja električne energije
U trećem kvartalu ove godine tuzemna potrošnja električne energije je iznosila 4.858 GWh i manja je za 366 GWh u odnosu na isto razdoblje 2024. godine (5.224 GWh), odnosno ostvaren je pad od 7 %, što je posljedica manje potrošnje za hlađenje. U trećem kvartalu 2025. godine prosječna temperatura u RH iznosila je 23,5 ° C, a u trećem kvartalu 2024. 25,1 ° C. Zbog ove razlike, smanjena je potrošnja električne energije za hlađenje tijekom ljetne sezone u 2025. godini za 273 GWh u odnosu na 2024.godinu.
Grafikon 1 – Mjesečna potrošnja električne energije RH u Q3 (2024.) i Q3 (2025.)
2. Raspoloživa električna energija
Raspoloživa električna energija u trećem kvartalu ove godine iznosila je 4.864 GWh i manja je za 412 GWh (7,8 %) u odnosu na isti kvartal prošle godine (5.276 GWh).
Grafikon 2 – Raspoloživa električna energija u RH u Q3 (2024.) i Q3 (2025.)
Tablica 1 – Raspoloživa električna energija u RH u Q3 (2024.) i Q3 (2025.)
| 2024.
GWh |
Udio 2024. GWh | 2025.
GWh |
Udio 2025. GWh | |
| NE Krško (50%) | 755 | 14,31% | 731 | 15,03% |
| RHE t.p. iz c.v. | 40 | 0,76% | 4 | 0,08% |
| Termoelektrane i CHP na obnovljiva goriva | 199 | 3,77% | 217 | 4,46% |
| Sunčane elektrane | 233 | 4,42% | 389 | 8,00% |
| Termoelektrane i CHP na fosilna goriva | 1.136 | 21,53% | 841 | 17,29% |
| Hidroelektrane iz dotoka i akum. | 1.035 | 19,62% | 866 | 17,80% |
| Vjetroelektrane | 603 | 11,43% | 606 | 12,46% |
| Uvoz električne energije | 1.275 | 24,17% | 1210 | 24,88% |
| Sveukupno | 5.276 | 4.864 |
3. Struktura raspoložive električne energije po tehnologijama u trećem kvartalu 2025.
Grafikon 3 – Raspoloživa električna energija u RH u Q3 2025.
Tablica 2 – Proizvodnja električne energije u Q2 2025 (u GWh)
|
|
Q3 2025 | Udio |
| Ostali OIE | 1212 | 24,9% |
| Hidroelektrane iz dotoka i akum. | 866 | 17,8% |
| RHE t.p. iz c.v. | 4 | 0,1% |
| TE i CHP na fosilna goriva | 841 | 17,3% |
| NE Krško (50%) | 731 | 15% |
| Uvoz električne energije | 1210 | 24,9% |
| Sveukupno | 4864 |
Ostali obnovljivi izvori energije (sunčane elektrane, vjetroelektrane, biomasa i bioplin) u trećem su kvartalu 2025. godine ostvarili proizvodnju od 1.212 GWh, što predstavlja rast od 177 GWh ili 17,1 % u odnosu isto razdoblje prošle godine. Time su i u ovom kvartalu zadržali vodeće mjesto u strukturi raspoložive energije s udjelom od 24,9 %. Usporedbe radi, proizvodnja ostalih OIE bila je za 371 GWh, odnosno 44,1 % veća od proizvodnje termoelektrana na fosilna goriva, dok je u odnosu na isporuku električne energije iz Nuklearne elektrane Krško (50 % udjela koji pripada Hrvatskoj) bila veća za 481 GWh, odnosno 65,8 %.
Hidroelektrane su u trećem kvartalu 2025. godine, uključujući proizvodnju iz dotoka i akumulacija, proizvele ukupno 866 GWh električne energije, što je 169 GWh manje nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno pad od 16,3 %. Smanjena proizvodnja izravna je posljedica izrazito nepovoljnih hidroloških uvjeta. Energetska vrijednost dotoka vode iznosila je svega 441 GWh, što je 254 GWh manje nego lani, odnosno smanjenje od 36,6 %. Usporedbe radi, to je čak 35 % ispod višegodišnjeg prosjeka za treći kvartal, koji iznosi 678 GWh, što jasno potvrđuje da su hidrološki uvjeti u ovom razdoblju značajno podbacili. Istodobno se sadržaj akumulacija smanjio za 423 GWh, u odnosu na smanjenje od 339 GWh u istom razdoblju prošle godine, čime je dodatno smanjena mogućnost ublažavanja pada proizvodnje iz hidroelektrana.
Reverzibilne hidroelektrane (neobnovljivi dio, iz crpljene vode) u trećem su kvartalu ove godine proizvele 4 GWhelektrične energije, što je 36 GWh manje nego u istom razdoblju prošle godine, ponajprije zbog radova na hidroenergetskom sustavu RHE Velebit tijekom ljetnih mjeseci. Njihov udio u strukturi raspoložive energije iznosio je 0,1 %.
Nuklearna elektrana Krško isporučila je u trećem kvartalu ove godine 731 GWh električne energije za hrvatski elektroenergetski sustav (50 % ukupne proizvodnje elektrane pripada Republici Hrvatskoj), što je 24 GWh manje (3,2 %) nego u istom razdoblju prošle godine. U strukturi raspoložive energije udio isporuke iz NE Krško iznosio je 15,1 %.
Proizvodnja termoelektrana na fosilna goriva u trećem je kvartalu ove godine iznosila 841 GWh, što je 295 GWh manje nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno pad od 26 %. Smanjenje proizvodnje rezultat je ponajprije tržišne nekonkurentnosti fosilnih izvora zbog visokih troškova proizvodnje i cijene emisijskih jedinica CO₂ u odnosu na tržišnu cijenu električne energije.
Unatoč rastu proizvodnje iz ostalih obnovljivih izvora, treći je kvartal ove godine ponovno potvrdio visoku ovisnost hrvatskog elektroenergetskog sustava o uvozu električne energije. Zbog snažnog pada proizvodnje hidroelektrana uslijed nepovoljnih hidroloških uvjeta te smanjene proizvodnje termoelektrana na fosilna goriva, u trećem je kvartalu uvezeno 1.210 GWh električne energije, odnosno 24,9 % ukupno raspoložive energije. Iako je uvoz bio nešto niži nego prošle godine, njegova razina ostaje strukturno visoka.
Podaci jasno upućuju na to da je ovako visoka razina uvoza prvenstveno posljedica nedostatka domaćih proizvodnih kapaciteta u razdoblju vršnog ljetnog opterećenja. Procjene pokazuju da bi uz dodatnih približno 2.100 MW instaliranih sunčanih elektrana tijekom ljetnih mjeseci potreba za uvozom električne energije bila svedena na minimum. Istodobno, prosječna cijena električne energije na CROPEX tržištu u trećem kvartalu ove godine iznosila je 92,46 €/MWh, što znači da okvirna tržišna vrijednost uvezene električne energije u promatranom razdoblju iznosi oko 112 milijuna eura. Taj iznos okvirno je dostatan za investiciju u približno 100 MW vjetroelektrana ili oko 125 MW sunčanih elektrana, što jasno ilustrira ekonomski trošak odgađanja razvoja domaćih proizvodnih kapaciteta.
4. Ostali OIE detaljnije po izvorima (usporedba Q3 2025. s Q3 2024.)
Ukupna proizvodnja iz svih obnovljivih izvora, uključujući hidroelektrane, iznosila je 2.078 GWh, čime su obnovljivi izvori podmirili 42,7 % ukupne potrošnje električne energije. U odnosu na isti kvartal prošle godine, ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora bila je veća za 8 GWh, što predstavlja blagi rast od 0,4 %.
Grafikon 4 – Proizvodnja električne energije iz OIE u Q3 2025
Tablica 3 – Proizvodnja električne energije iz OIE u Q3 2025 (u GWh;%)
|
|
Q2 2025 | Udio |
| Hidroelektrane iz dotoka i akum. | 866 | 41,7% |
| Vjetroelektrane | 606 | 29,2% |
| Sunčane elektrane | 389 | 18,7% |
| TE i CHP na obnovljive izvore | 217 | 10,4% |
| Sveukupno | 2.078 |
Unutar strukture obnovljivih izvora, vjetroelektrane su u trećem kvartalu ostvarile proizvodnju od 606 GWh, što je 3 GWh više nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno rast od 0,5 %, čime je potvrđena stabilna proizvodnja vjetra u promatranom razdoblju.
Najizraženiji rast zabilježen je kod sunčanih elektrana, koje su u trećem kvartalu proizvele 389 GWh električne energije, što je 156 GWh više nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno snažan rast od 67 %. Ovakav rast izravna je posljedica ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta. Tijekom 2025. godine, u razdoblju od 1. siječnja do 1. studenoga, u Hrvatskoj je instalirano dodatnih 353,9 MW sunčanih elektrana, što odgovara prosječnom prirastu od oko 35 MW mjesečno.
Elektrane na obnovljive izvore iz biomase i bioplina ostvarile su u trećem kvartalu proizvodnju od 217 GWh, što je 18 GWh više nego u istom razdoblju prošle godine, odnosno rast od 9,1 %, čime su dodatno doprinijele stabilnosti proizvodnje iz obnovljivih izvora.
Geotermalna elektrana u promatranom razdoblju nije bila u pogonu, kao ni u trećem kvartalu prošle godine, te stoga nije sudjelovala u ukupnoj proizvodnji električne energije.
Zaključak
Treći kvartal 2025. godine jasno pokazuje da se hrvatski elektroenergetski sustav suočava sa strukturnim izazovima koji proizlaze iz klimatskih promjena, smanjene pouzdanosti hidroenergetskog sektora i visoke ovisnosti o uvozu električne energije u ljetnim mjesecima. Pad energetske vrijednosti dotoka vode za hidroelektrane od 36,6 % u odnosu na prošlu godinu potvrđuje da se hidroenergija sve teže može smatrati stabilnim osloncem sustava u razdoblju vršnog opterećenja, osobito u kontekstu klimatskih trendova prema kojima dijelovi Dalmacije bilježe smanjenje ljetnih oborina od 10 do 15 % po desetljeću.
U takvim uvjetima, ostali obnovljivi izvori energije, osobito sunčane elektrane, postaju komplementarni izvor koji može ublažiti klimatske i tržišne rizike. Međutim, ubrzani razvoj OIE mora biti praćen ulaganjima u elektroenergetsku mrežu, fleksibilnost sustava i sustave za pohranu energije kako bi se osigurala stabilna i pouzdana opskrba.
U cilju ubrzanja energetske tranzicije, Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) će tijekom 2026. godine provoditi niz aktivnosti usmjerenih na uklanjanje strukturnih prepreka razvoju OIE. U suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), Energetskim institutom Hrvoje Požar (EIHP) i Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), OIEH provodi stručnu studiju o lokacijama mrežnih zagušenja i potrebi za baterijskim spremnicima u Hrvatskoj, čiji će rezultati biti predstavljeni u ožujku 2026. godine na konferenciji Solar Flex Croatia, organiziranoj u suradnji sa SolarPower Europe, najvećom europskom organizacijom za sunčevu energiju.
Više analiza, podataka i aktualnosti o razvoju obnovljivih izvora energije pratite na portalu OIE.hr.