Državni zavod za statistiku objavio je podatke o migracijama za prošlu godinu. Podaci potvrđuju da je Hrvatska nakon velikoga vala neto emigracije 2014.-2018. ušla u veliki val neto imigracije koji je započeo 2022. i poprimio ozbiljne razmjere 2023. i 2024. (Slika 1). Migracijski saldo, tj. razlika doseljeni minus odseljeni, povećan je s 30,2 tisuće 2023. na 31,4 tisuće 2024. Kako učinak negativnog prirodnog prirasta u Hrvatskoj (višak umrlih nad rođenima) iznosi oko 19 tisuća na godinu, migracijski saldo više nego kompenzira prirodni trend tako da je broj stanovnika Republike Hrvatske prošle godine osjetno rastedrugu godinu zaredom. To su prvi slučajevi godina s osjetnim rastom broja stanovnika u ovome stoljeću.
Izvor: DZS
Migracijski saldo Hrvatske s drugim državama članicama Europske unije prošle je godine gotovo uravnotežen po prvi puta nakon 2009. godine (saldo je još u minusu za 644 osobe):
Izvor: DZS
Ako se promatra po zemljama, prošlogodišnji migracijski saldo i dalje je negativan u odnosu na Njemačku i Austriju. U odnosu na druge države članice EU saldo je u plusu (najviše u odnosu na Sloveniju i Italiju). Najzanimljivije je da se Irska više ne pojavljuju u skupini atraktivnih država za iseljavanje: 2024. je bilo više iseljavanja iz Irske u Hrvatsku, nego iz Hrvatske u Irsku.
Izvor: DZS, vlastita obrada
Kada je riječ o i dalje negativnom migracijskom saldu s Austrijom i Njemačkom, prikazana metodologija ne omogućuje razlikovanje državljanstva odnosno nacionalnosti migranata. Statistička definicija međunarodnog migranta DZS-a temelji se na konceptu uobičajenog mjesta stanovanja. Doseljenima iz inozemstva i odseljenima u inozemstvo smatraju se osobe koje su promijenile uobičajenu državu stanovanja na razdoblje koje je, ili se očekuje da će biti, dugo najmanje godinu dana. Takav statistički obuhvat odnosi se na državljane Republike Hrvatske ali i državljane drugih zemalja koji su bili na privremenom ili stalnom boravku u Republici Hrvatskoj i produžili dalje.
Zbog toga je vjerojatno da se među iseljenima iz Hrvatske u razvijenije države članice EU u značajnome broju pojavljuju i radnici-imigranti koji su proteklih godina dulje od jedne godine boravili u Hrvatskoj. Uz to, u statistički obuhvat iseljenih ulaze i doseljenici iz drugih država bivše SFRJ i Ukrajine, koji su u prethodnom razdoblju doselili u Hrvatsku i otišli dalje.
Metodologija je važna jer Europa koja nije EU – osobito Bosna i Hercegovina, Srbija, Makedonija i Ukrajina – značajno je ishodište doseljavanja u Hrvatsku (Ukrajina tek nakon početka rata 2022.). Migracijski saldo s tim zemljama (Slika 4) i dalje je pozitivian, ali je manji nego 2022. i 2023. To je rezultat naglog pada doseljavanja 2024. u odnosu na 2022. i 2023. godinu što objašnjavamo stabilizacijom života u ratom pogođenoj Ukrajini: tko je želio i mogao iseliti, iselio je u prve dvije ratne godine i sada se hrvatski migracijski saldo s ostalom Europom koja nije u EU normalizira između 5 i 10 tisuća na godinu.
Izvor: DZS, vlastita obrada
Njemački statistički ured Destatis omogućava kontrolu podataka prema kriteriju nacionalnosti. Ta statistika pokazuje velike razlike između kriterija državljanstva odnosno nacionalnosti koji se koristi u njemačkoj statistici i kriterija prebivanja dužeg od godine dana koji je prikazan u našim statistikama. Prema njemačkome izvoru došlo je do velikog obrata trenda (neto) doseljavanja Hrvata u Njemačku. Njemačka, po svemu sudeći, postupno postaje važnio izvorište povratka ljudi u Hrvatsku (Tablica 1). Ove podatke svakako treba još provjeravati i usklađivati s domaćim izvorima (budući da Hrvati koji iseljavaju iz Njemačke ne moraju iseljavati u Hrvatsku, iako je to prilično vjerojatno).
Tablica 1. Neto doseljavanje osoba Hrvatske nacionalnosti u Njemačku (minus znači da je više građana Hrvatske iselilo iz Njemačke nego što je u nju uselilo)
2024. -9,041
2023. -3,673
2022. 990
2021. 4,982
Izvor: Destatis
Azija je već nekoliko godina važniji izvor doseljavanja radnika u Hrvatsku od ostale Europe bez EU. Doduše, u 2024. po prvi puta vidimo osjetan rast iseljavanja u Aziju (5,000), što je vjerojatno posljedica povratka kući dijela radnika-imigranata koji su prethodno dulje boravili u Hrvatskoj. Unatoč tome, rast doseljavanja u Hrvatsku iz Azije dominantan je trend te se pozitivan hrvatski migracijski saldo s Azijom (više doseljenih nego odseljenih) povećao s 15 tisuća 2023. na 21,5 tisuću 2024. te predstavlja najvažniju odrednicu pozitivnog migracijskog salda. Saldo s azijskim državama određuje približno dvije trećine pozitivnog migracijskog salda Republike Hrvatske.
Izvor: DZS
Kada ovome pribrojimo i pozitivan saldo s Afrikom (mnogo manjih 2,2 tisuće), neto doseljavanje stanovništva iz Azije i Afrike ne objašnjava cjelokupan pozitivan migracijski saldo Republike Hrvatske. Drugim riječima, da nema migracija sa zemljama Azije i Afrike, Hrvatska bi svejedno imala pozitivan migracijski saldo za oko deset tisuća ljudi.
Stoga je zanimljivo promatrati i što se događa s migracijama s obje Amerike i Oceanijom (koja se 95% svodi na Australiju). Ove daleke zemlje se zbog udaljenosti i manjeg broja migranata gotovo nikada ne komentiraju u analizi statističkih podataka premda su Amerike i Oceanija u nekoliko povijesnih valova bile magneti za iseljavanje Hrvata.
Tijek povijesti se preokrenuo: kao što vidimo na Slici 6, Hrvatska bilježi pozitivan migracijski saldo s obje Amerike i Oceanijom. Ukupno je riječ o 818 više doseljenih nego odseljenih ljudi u 2024. godini.
Izvor: DZS
Zanimljiva je, ali je i slabo poznata dominacija doseljavanja iz Južne u odnosu na doseljavanje iz Sjeverne Amerike. Iz ranijih je godina razvidno kako je migracijski saldo reda veličine 300-400 osoba na godinu bio prisutan kroz duže razdoblje. Međutim, upravo u 2023. i 2024. godini dolazi do rasta pozitivnog migracijskog salda, u čemu sve važniju ulogu igra doseljavanje iz Južne Amerike. Možemo pretpostaviti da u tome sudjeluju mađi ljudi. I to je još jedan od slabo istraženih migracijskih fenomena koji mijenjaju sliku današnje Hrvatske. Ona očigledno zahvaljujući gospodarskom rastu postaje useljenička zemlja, pri čemu fenomen useljavanja ima mnoge različite i slabo istražene dimenzije kojima bi trebalo posvetiti veću pažnju.
U nastavku: zašto i kamo ljudi doseljavaju