U ovotjednom pregledu o: padu izdanih građevinskih dozvola u RH, novom Čateksovom ugovoru o isporuci vojnih odora za Slovačku, novoj mobilnoj aplikaciji Ministarstva financija putem koje se mogu kupovati i dionice na IPO-u, početku IPO-a Tokić grupe, završetku američke fiskalne godine i kako je prošao federalni proračun u 2025., dogovoru AstraZenece s Trumpovom administracijom o snižavanju cijene lijekova na američkom tržištu u zamjenu za izbjegavanje carina, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, u kolovozu 2025. izdane su 732 građevinske dozvole, što je manje za čak 19,2% u odnosu na kolovoz 2024. Ukupan broj izdanih građevinskih dozvola od siječnja do kolovoza 2025. u usporedbi s istim razdobljem 2024. manji je za 2,3%. Moguće je da vidimo prve znakove usporavanja stambene ekspanzije (jer na izdanim građevinskim dozvolama se najprije vidi promjena trenda) u ovom ciklusu koji traje dulji niz godina, no sačekajmo još koji mjesec za potvrdu da je tome zbilja tako.
- Prema podacima servisa MojaPlaća, kojim upravlja tvrtka Alma Career Croatia u čijem je sastavu i portal MojPosao, prosječna mjesečna neto plaća (s uračunatim dodacima) u trećem ovogodišnjem kvartalu iznosila je 1.539 eura. To je 1% više nego u prethodnom tromjesečju, te 14% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Medijalna plaća nešto je niža i iznosi 1.430 eura, a kao i prosječna, u odnosu na prethodni kvartal porasla je za 1%, dok je na godišnjoj razini veća za 14%. IT-ovci i stručnjaci za telekomunikacije imaju najviše plaće u zemlji, dok si radnici u tekstilnoj industriji i dalje na samom dnu ljestvice primanja, pokazuju podaci ovoga servisa.
Slika 1.
Izvor: MojPosao
- Povjerenstvo za fiskalnu politiku (neovisno i stručno tijelo koje se bavi analizom i procjenom fiskalnih pravila, posebno u prijedlogu proračuna) izdalo je komentar o rebalansu državnog proračuna za 2025. godinu. Povjerenstvo podsjeća kako Hrvatska nije iskoristila povoljno razdoblje gospodarskog rasta za stvaranje fiskalnih rezervi, već je dopustila da se proračunski rashodi i manjak proračuna dinamično povećavaju usporedno s rastom gospodarstva. Takva fiskalna politika pojačava ekonomske cikluse i stvara rizik od značajno većih proračunskih manjkova te smanjenje fiskalnog prostora za djelovanje u budućim razdobljima ekonomskog usporavanja ili krize. Iako manjak opće države, kao i udio javnog duga u BDP-u, ostaju ispod referentne granice od tri posto odnosno 60 posto BDP-a, Povjerenstvo naglašava da je potrebno snažnije konsolidirati rashodovnu strana proračuna jer je aktualnom fiskalnom politikom znatno smanjen fiskalni prostor za odgovor na eventualne buduće negativne ekonomske šokove. “Povjerenstvo za fiskalnu politiku ocjenjuje da bi u uvjetima visoke i rastuće globalne neizvjesnosti, fiskalna politika trebala ostavljati veći prostor za protucikličko djelovanje u nepovoljnim razdobljima. Potrebno je osigurati održivu fiskalnu poziciju te, u pripremi proračuna za 2026. godinu, postrožiti fiskalnu politiku, ograničiti rast pojedinih rashoda te pojačati kontrolu javne potrošnje i sustavno analizirati fiskalne rizike u nadolazećem razdoblju”.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom plusu od 0,57 posto te je zaključio na 3.782 boda, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni rast od 1,29 posto i zaključio na 2.422 boda. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -2,63 posto koliko bilježi CROBEXnutris do +1,08 posto koliko je uvećan CROBEXturist. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -1,90 posto (AUHR) do čak +36,11 posto (CTKS). Uvjerljivo najlikvidnija je i dalje dionica KONČARA (KOEI).
- Čateks je putem Zagrebačke burze izvijestio javnost kako su 14. listopada 2025. sklopili ugovor o isporuci tkanina i materijala za vojne odore s trgovačkim društvom AGENCIJA ALAN d.o.o. koja je u vlasništvu Republike Hrvatske. Krajnji korisnik je, u okviru G2G (Government-to-Government) modela suradnje, Ministarstvo obrane države članice NATO saveza (u priopćenju nisu naveli o kojoj točno državi se radi, no kasnije smo saznali da se radi o Slovačkoj). Riječ je o osmogodišnjem ugovoru, a njegova okvirna vrijednost iznosi 35 milijuna eura.
- Ministarstvo financija je objavilo kako će od ponedjeljka, 20. listopada, građanima biti dostupna mobilna aplikacija M-riznica koja omogućuje jednostavan i siguran upis dionica putem mobilnih uređaja. Naveli su da nastavljaju s razvojem digitalne infrastrukture tržišta kapitala, pa tako nakon što su u lipnju putem digitalne platforme E-riznica omogućili svim privatnim izdavateljima provođenje inicijalne javne ponude dionica (IPO), sada će građanima i izdavateljima biti dostupna i mobilna aplikacija M-riznica. Spomenuta aplikacija omogućuje jednostavan i siguran upis dionica putem mobilnih uređaja, uz automatsku generaciju potrebne dokumentacije i HUB obrasca s 2D barkodom. Prva dionica koju će građani moći kupiti putem svojih mobitela bit će dionica tvrtke Tokić.
- Spomenuta Tokić grupa objavila je Javni poziv za sudjelovanje u javnoj ponudi dionica Društva (IPO): investicijskoj javnosti nudi se na upis 1,2 milijuna dionica u cjenovnom rasponu od 20,20 do 25,60 eura. Dakle, ciljana veličina IPO-a kreće se od 24,2 do 30,7 milijuna eura. U slučaju uspješnog plasmana dionica, investitori bi trebali imati udjel od 30 posto u kompaniji, a obitelj Tokić oko 70 posto. Sredstvima iz dokapitalizacije planira se gradnja novog logističko-distributivnog centra u Sesvetskom Kraljevcu: riječ je o visokoautomatiziranom centru s autonomnim robotima koji manipuliraju robom, a koji bi trebao podići produktivnost poslovanja. Zainteresirani ulagatelji svakako bi trebali pročitati Prospekt i Javni poziv ako žele sudjelovati na IPO-u, a s obzirom na to da osobno nisam radio detaljnu analizu, predlažem za početak ovu kratku na Tportalu koja mi se čini korektnom. Upis dionica trajat će 11 dana, od 20. do 31. listopada.
- Potpisan je ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji lukobrana u pulskoj luci, vrijedan više od 26 milijuna eura. Rekonstruirat će se 1200 metara lukobrana u luci, što je sufinancirano bespovratnim sredstvima Instrumenta za povezivanje Europe u iznosu od 18,3 milijuna eura, a preostali iznos financiraju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Istarska županija. Projekt bi trebao biti gotov do 31. svibnja 2027.
- Prošireni LNG terminal na Krku bit će pušten u rad 24. listopada, čime će se kapacitet njegova rada povećati s 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina godišnje. Time Hrvatska značajno jača energetsku sigurnost i ulogu u regionalnom tržištu plina. Do proširenja svi su kapaciteti bili u potpunosti zakupljeni za idućih 12 godina. Očekuje se da će proširenje terminala pridonijeti većoj konkurentnosti i privlačenju novih poslovnih partnera te omogućiti dodatni izvoz plina prema susjednim zemljama.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Druga procjena inflacije potvrdila je kako je godišnja stopa inflacije u europodručju iznosila 2,2 posto u rujnu 2025., što je povećanje u odnosu na 2,0 posto u kolovozu. Najniže godišnje stope zabilježene su u Cipru (0,0 %), Francuskoj (1,1 %), Italiji i Grčkoj (obje 1,8 %). Najviše godišnje stope zabilježene su u Rumunjskoj (8,6 %), Estoniji (5,3 %), Hrvatskoj i Slovačkoj (obje 4,6 %).
Slika 2. Godišnje stope inflacije u rujnu 2025.
Izvor: Eurostat
- Njemačko gospodarstvo u najboljem je slučaju stagniralo u trećem tromjesečju, procijenila je u četvrtak njemačka središnja banka (Bundesbank) u redovnom mjesečnom izvješću. Ako se procjena o stagnaciji obistini, Njemačka će za dlaku izbjeći recesiju budući da je aktivnost u razdoblju od travnja do lipnja smanjena za 0,3 posto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca. „Industrija i dalje pati, ne samo od strukturnih problema, nego i od podignutih američkih carina”, kažu u Bundesbanku.
- Hrvatska je među prvih pet zemalja članica EU-a od njih 12 koje su u rujnu 2025. imale više komercijalnih avio letova nego u rujnu 2019., dok su ostale članice ispod te razine, pokazuju podaci Eurostata. U cijeloj EU letova u je u ovom rujnu bilo 1,8 posto manje nego 2019. godine, koja je do sada bila rekordna za industriju putovanja. Ukupno je u rujnu 2025. u EU-u bilo nešto više od 653 tisuće komercijalnih letova, što je porast od 2,6 posto u odnosu na rujan 2024., no i 1,8 posto manje nego u istom mjesecu 2019. Hrvatska se s porastom broja komercijalnih letova u rujnu 2025. od blizu 20 posto u odnosu na rujan 2019. pozicionirala na 4. mjestu među 12 zemalja EU-a koje su to premašile.
Slika 3. Rast broja komercijalnih avio letova u rujnu 2025. u usporedbi s rujnom 2019.
- Britansko-švedska farmaceutska kompanija AstraZeneca postigla je dogovor s administracijom Donalda Trumpa, drugi te vrste nakon sličnog sporazuma s Pfizerom, kojim se obvezuje sniziti cijene lijekova na američkom tržištu i uložiti 50 milijardi dolara do 2030. u širenje proizvodnje unutar SAD-a. Prema sporazumu, AstraZeneca će ponuditi tzv. most-favored-nation cijene za Medicaid – odnosno cijene usklađene s najnižima koje tvrtka nudi u ostalim razvijenim državama – te isto primijeniti na novo inovirane lijekove. Također će omogućiti prodaju lijekova izravno potrošačima uz popuste do 80 % i sudjelovati na platformi TrumpRx, čime bi pacijenti mogli kupovati lijekove po sniženim cijenama u gotovini. U zamjenu za to, američka vlada odustaje od uvođenja carina na njihove lijekove tijekom tri godine, dajući AstraZeneci vrijeme da prenamijeni proizvodnju unutar SAD-a.
- Američka fiskalna 2025. godina završila je 30. rujna. Sve se nastavlja po starom: rashodi su porasli za 4% u odnosu na 2024. te su premašili 7 bilijuna dolara. Prihodi su porasli na 5,23 bilijuna i veći su za 6% u odnosu na prošlu godinu; prihodi od carina porasli su za 142 posto, na iznad 200 milijardi dolara. Unatoč većim prihodima od carina, deficit je ostao na praktički istih 1,8 bilijuna dolara (5,7% BDP-a). Javni dug je porastao na 38 bilijuna dolara ili 120% BDP-a. Na toliki javni dug platili su 1,2 bilijuna dolara kamata ili 100 milijardi više nego u 2024.
Slika 4. Američki proračunski prihodi, rashodi i manjak u fiskalnoj 2025.
Izvor: FiscalData.Treasury.gov
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni dionički indeksi, unatoč volatilnoj trgovini, porasli su u proteklome tjednu: S&P 500 za 1,7%, Nasdaq za 2,1%, a Dow Jones za 1,6%. VIX indeks, popularno zvan „indeks straha“ – VIX je zapravo pokazatelj očekivane volatilnosti indeksa S&P 500 tijekom sljedećih 30 dana, a izračunava se na temelju cijena opcija na S&P 500 indeks – značajno je porastao u toku tjedna te je bio čak i iznad 25 (zaključio je tjedan na oko 20). Osim neizvjesnosti oko carina i shutdowna, prošloga se tjedna pojavila nova zabrinutost oko kreditne kvalitete portfelja određenih manjih regionalnih banaka. Zabrinutost su izazvale dvije regionalne banke, Zions Bank i Western Alliance, koje su obje proknjižile gubitke od kreditnih prijevara povezane s određenim investicijskim fondovima. Unatoč oštrom padu indeksa regionalnih banaka (KRE), čini se da postoji malo dokaza o raširenom pogoršanju kredita među većim bankama i tvrtkama za potrošačko financiranje. Trump je također malo ublažio stav oko Kine kazavši kako carine kojima je zaprijetio vjerojatno nisu održive, te da će se ipak sastati s kineskim predsjednikom krajem ovoga mjeseca.
- Velike banke koje su dosad objavile financijska izvješća za treći kvartal (Citigroup, Goldman Sachs, JPMorgan Chase, Wells Fargo, Bank of America, Morgan Stanley) redom su objavile rezultate bolje od očekivanja i po pitanju prihoda i po pitanju dobiti. Oko 12% tvrtki iz S&P 500 indeksa dosad je objavilo izvješća, a njih oko 85% je pozitivno iznenadilo u pogledu zarada. Prema FactSetu, prognoze analitičara su da će zarade kompanija za cijelu 2025. porasti oko 10,5%, dok bi se rast zarada u 2026. mogao ubrzati na oko 13%.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj tjedan su na rasporedu podaci DZS o prosječnim plaćama isplaćenima u rujnu (za kolovoz), broju zaposlenih u rujnu te indeksu građevinskih radova u kolovozu (utorak). U europodručju će fokus biti na prvim PMI podacima za listopad te potrošačkom optimizmu. U SAD-u će se najviše pratiti izvještaj o inflaciji u rujnu (petak), koji stiže s odgodom, ali je ujedno i jedini važniji službeni izvještaj koji će se objaviti od početka shutdowna (očekuje se kako je inflacija ubrzala na 3,1%, najvišu stopu od svibnja prošle godine). Sezona objave izvještaja je u tijeku, a ovaj su tjedan na rasporedu Tesla, P&G, GE, Coca-Cola, Netflix, IBM, AT&T, Verizon, Intel i dr.
Slika 5. Najvažniji financijski izvještaji kompanija u tjednu pred nama
_________________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu: