U ovotjednom pregledu o: pozitivnom smjeru kretanju udjela javnoga duga u BDP-u i zabrinjavajućem trendu po pitanju manjka proračuna, minimalnoj plaći i kako je Vlada odlučila poslušati Nedu Ukraden, zagrebačkoj elektrifikaciji javnog prijevoza, poslovnim rezultatima kompanija, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Javni dug na kraju ovogodišnjeg lipnja iznosio je 51 milijardu eura, što je za 1,8 milijardi ili 3,7 posto više nego u odnosu na kraju lipnja 2024., objavila je Hrvatska narodna banka (HNB). Promatrano u odnosu na godišnji BDP (izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a), ukupni dug na kraju lipnja iznosio je 57,5% BDP-a, dok je na kraju lipnja prošle godine taj omjer iznosio 59,3%. Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u rezultat je brže stope rasta nominalnog BDP-a od nominalnog rasta duga.
Izvor: HNB
- No, da se stanje javnih financija kvari po pitanju manjka proračuna, potvrdili su novi podaci Eurostata. Hrvatski manjak proračuna opće države snažno se pogoršao u zadnje tri godine. Štoviše, u drugom tromjesečju 2025. sezonski i kalendarski prilagođeni proračunski manjak opće države iznosio je neprihvatljivo visokih 4,2 posto BDP-a. Namjerno kažem „neprihvatljivo visokih“ jer zbilja nije bilo razloga da u uvjetima relativno snažnog gospodarskog rasta ovako pokvarimo i preokrenemo trend. Na priloženoj slici vidimo usporedno kretanje proračunskih manjkova u Hrvatskoj i EU u zadnje tri godine. Unatoč krajnje anemičnom gospodarskom rastu, u EU je trend blago pozitivan po pitanju deficita te je uspio doći na ispod 3% BDP-a. Hrvatska je pak od odličnog đaka, i unatoč jednom od najviših stopa rasta BDP-a, produbila rupu u proračunu na 4,2% BDP-a.
Slika 2.
- Hrvatska mora hitno obuzdati proračunske rashode jer vidimo da je trend krajnje negativan. Nužno je povećati i transparentnost statističkog izvještavanja, a na što upozorava i Povjerenstvo za fiskalnu politiku Republike Hrvatske i Velimir Šonje u tekstu Fiskus uhvaćen na krivoj nozi. Obuzdavanje rashoda valja učiniti prije nego bude prekasno, jer budemo li čekali krizu da to napravimo, tada obično bude „dvostruko kasno“, kako kaže Šonje u spomenutom tekstu: „Tek kada voda dođe do grla (a mi ipak još nismo u takvoj situaciji), stječu se uvjeti za politički razgovor o rashodima. No, to je najčešće prekasno i događa se u već poodmaklim fazama fiskalnih ciklusa. Većina društava reagira tek kada nešto stvarno zaboli (rast kamatnih stopa, pad rejtinga i sl.), a mnogi ni tada, nego to čine tek kada kriza udari svom žestinom (spomenuti slučaj Grčke) iako je tada dvostruko kasno; fiskalni kapacitet za protucikličko djelovanje u krizama koji se spominje u stajalištu Povjerenstva već bude potrošen, pa fiskalne konsolidacije u krizama produbljuju krizu, ali su neizbježne.“
- Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, prosječna neto plaća za kolovoz 2025. (isplata u rujnu) iznosila je 1.446 eura. U odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 9,2%, a realno za 4,9%. Medijalna neto plaća za kolovoz je pak iznosila 1.245 eura, što je u odnosu na isti mjesec lani više za 9,8%.
- Vlada RH je najavila kako će iznos minimalne bruto plaće za 2026. iznositi 1.050 eura, što je oko 8,25 posto više u odnosu na 2025. I dok su poslodavci tražili da se za 2026. ne diže minimalac, sindikati su tražili povećanje od 16,5 posto. Sredina između 0 posto i 16,5 posto je, pogađate, 8,25 posto (Da se nađemo na pola puta). Udio minimalne plaće u prosječnoj i medijalnoj tako će nastaviti rasti, iako smo već premašili preporučeni udio prema europskoj direktivi o primjerenim minimalnim plaćama (vidi priloženo sliku). Očito želimo biti veći katolici i od pape, ali dobro. Kažimo i da se podizanjem minimalca automatizmom utječe i na studentsku satnicu, tako da će ona sa sadašnjih 6,06 eura porasti na 6,56 eura.
Slika 3.
Izvor: Vlada RH
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom plusu od 1,61 posto te je zaključio na 3.842,8 boda, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni rast od 2,21 posto i završio na 2.475,5 boda. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od +0,99 posto koliko bilježi CROBEXkonstrukt do +2,16 posto koliko je uvećan CROBEXnutris. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -1,94 posto (ADPL) do +5,07 posto (IG).
- Kompanije na Zagrebačkoj burzi počele su objavljivati financijska izvješća za treći ovogodišnji kvartal: ovaj tjedan su to napravile Zaba, Kraš, Imperial Riviera i Valamar, dok će ostale kompanije to učiniti sljedeći tjedan (rok je do kraja mjeseca). Za malo drame u sezoni objave financijskih izvješća pobrinula se predsjednica uprave Podravke koja je nedavno na burzi kupila 350 dionica PODR, iako prema Zakonu o tržištu kapitala rukovoditelji trgovačkih društava ne smiju obavljati nikakve transakcije s dionicama 30 dana prije objave financijskog izvještaja (Podravka bi rezultate trebala objaviti 30. listopada). Dalić je kazala kako se radi o nenamjernoj greški koju je odmah prijavila nadležnim tijelima, a u slučaju eventualne pozitivne razlike u cijeni po prodaji dionica će razliku bez odlaganja darovati u dobrotvorne svrhe.
- Analitičari Bloomberg Adrije pozabavili su se kompanijama iz sastava CROBEX10 odnosno njihovim rastom dobiti u zadnjih 5 godina te kretanju dobiti po zaposleniku. Tako su kompanije u sastavu CROBEX10 u 2019. ostvarile dobit od 319,7 milijuna eura, dok su lani zajednički zabilježile dobit od 642,8 milijuna. Dakle, više nego dvostruko povećanje u pet godina, što daje složenu godišnju stopu rasta (CAGR) od oko 15 posto. Nisu sve kompanije rasle istim tempom, dakako, niti im je odnos dobiti po radniku ujednačen. Štoviše, razlike su velike: na čelu je uvjerljivo KONČAR D&ST s impresivnih 147 tisuća eura dobiti po zaposlenom, dok je na začelju Atlantic Grupa kojoj je godišnja dobit pala na ispod 5 tisuća eura po zaposlenom. Sve kompanije povećale su broj zaposlenih, osim Ericssona Nikole Tesle (koji je srezao njihov broj s 3200 na 2900) i Podravke (koja je sa 6.650 došla na 6.420). Više pročitajte u spomenutoj analizi.
Slika 4.
- U tijeku je IPO Tokića, a upis dionica traje još sljedeći tjedan. Pripremam deep dive analizu koja će najvjerojatnije biti objavljena u utorak na Ekonomskom labu, stoga pratite Lab ako vas zanima.
- Grad Zagreb kreće u najveću elektrifikaciju javnog prijevoza dosad, planirajući nabavu oko 70 električnih autobusa do ljeta 2026. Time će višestruko povećati udio e-vozila u ZET-ovoj floti, koja trenutačno broji samo četiri električna autobusa. Cilj je zamijeniti dio dizelskih vozila, smanjiti troškove održavanja, smanjiti emisije CO₂ te poboljšati kvalitetu zraka u prometno opterećenim zonama. Projekt uključuje i izgradnju napredne punionice u Podsusedu, vrijedne 27,4 milijuna eura, od čega je više od 21 milijun osigurano iz EU fondova. Gradonačelnik Tomašević najavio je ambiciju da se u sljedećih deset godina elektrificira cijeli autobusni vozni park, s ciljem dosezanja 500 električnih autobusa i približavanja ekološkim standardima europskih metropola.
- Na kraju ovog segmenta, preporučujem novi intervju s jednim od naših najboljih i najuspješnijih serijskih poduzetnika, Damirom Sabolom. Malo je ljudi u široj regiji koji su imali više većih uspješnih exita s kompanijama koje su osnovali od nule (prvo Iskon, koji je prodao HT-u, a onda i Photomath, koji je prodan Googleu), stoga je uvijek vrijedno popratiti njegove rijetke intervjue.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Ekonomska aktivnost u europodručju neočekivano je porasla na najvišu razinu od svibnja 2024. godine: kompozitni indeks menadžera nabave (PMI), koji sastavlja S&P Global, porastao je u listopadu na 52,2 s 51,2 u rujnu, čime se dodatno udaljio od granice od 50 koja razdvaja rast od pada aktivnosti. Iznenađenje je potaknuto sektorom usluga, osobito u Njemačkoj, gdje je zabilježen najbolji mjesec prema kompozitnom pokazatelju još od svibnja 2023. godine. Taj isti sektor, međutim, i dalje vuče Francusku prema dolje, pa je njezin PMI pao već 14. mjesec zaredom, u trenutku kada zemlju već neko vrijeme potresa politička nestabilnost.
- Eurostat je objavio podatke o visini javnoga duga na kraju drugog tromjesečja 2025. po državama članicama. Najviši omjeri javnoga duga i BDP-a na kraju drugog tromjesečja 2025. zabilježeni su u Grčkoj (151,2%), Italiji (138,3%), Francuskoj (115,8%), Belgiji (106,2%) i Španjolskoj (103,4%), a najniži omjeri zabilježeni su u Estoniji (23,2%), Luksemburgu (25,1%), Bugarskoj (26,3%) i Danskoj (29,7%). Na priloženoj slici vidimo kako samo polovica EU zemalja zadovoljava famozni kriterij iz Maastrichta (60 posto BDP-a), a Hrvatska se od prošle godine opet nalazi u skupini uzornih zemalja po ovome kriteriju.
Slika 5. Omjer javnoga duga i BDP-a na kraju drugog tromjesečja 2025. po državama članicama EU
- Trumpova administracija proširila je sankcije protiv ruskih naftnih divova Rosnjefta i Lukoila zbog njihove uloge u financiranju ruskog državnog proračuna i time neizravno ratnih aktivnosti u Ukrajini. Ruski dvojac zajedno proizvodi oko 5,3 milijuna barela dnevno, što odgovara oko pet posto svjetske proizvodnje. Sankcije znače zamrzavanje sve njihove imovine pod američkom jurisdikcijom te zabranu američkim tvrtkama i pojedincima da s njima posluju. Usto, predviđene su tzv. sekundarne sankcije, što znači da i strane kompanije koje nastave suradnju riskiraju ograničenja pristupa američkom financijskom sustavu. Indijske rafinerije vjerojatno će pauzirati s nabavom ruske nafte kako bi izbjegle američke sankcije, što znači da će Rusija morati ponuditi još veće popuste kako bi kompenzirala kupcima veći pravni i logistički rizik. Uvođenje sankcija ipak neće stupiti u puni efekt odmah: AP izvještava kako postoji „grace period“ od 30 dana (do 21. studenog 2025.) da se poslovanja prilagode. To bi, navode, barem kratkoročno moglo značajno povećati ruske prihode, citirajući jednog analitičara koji kaže „Možete biti sigurni da svaki kupac nafte u Aziji danas pokušava pronaći bilo što što pluta kako bi mogao kupiti rusku naftu prije nego što sankcije stupe na snagu“. Svjetske cijene nafte porasle su odmah po objavi proširenja sankcija.
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu na nove rekordne razine. Dow Jones je porastao za 2,2%, S&P 500 za 1,9%, a Nasdaq za 2,3%. Najveći rast došao je u petak nakon što je objavljeno rujansko izvješće o indeksu potrošačkih cijena, koje je stiglo s odgodom od par tjedana zbog zatvaranja američke vlade, a koje je pokazalo situaciju bolju od očekivane. Iako je godišnja stopa inflacije porasla s 2,9 na 3,0 posto, a mjesečna ostala na 0,3 posto, to je bilo malo ispod očekivanih 3,1% i 0,4% – dovoljno da dionice odu na nove rekordne razine.
- Dosad objavljeni financijski izvještaji kompanija za treće tromjesečje mahom su bili bolji od očekivanja. Prema podacima Refinitiva, dionice iz sastava S&P 500 na dobrom su putu da u Q3 ostvare rast prihoda od 6,7 posto i rast dobiti od 10,4 posto Y/y. Očekivano, tehnološki sektor i dalje dominira s najvišim stopa rasta.
Slika 6. Rast zarada kompanija iz S&P 500 sastava u trećem tromjesečju, Y/y
Izvor: Refinitive
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj tjedan su na rasporedu podaci DZS o trgovini na malo (četvrtak), industrijskoj proizvodnji (četvrtak) i prva procjena inflacije za listopad (petak). HNB također objavljuje veći broj statistika iz njegove nadležnosti. U europodručju je na rasporedu prva procjena o kretanju BDP-a u trećem tromjesečju, prva procjena inflacije za listopad te sastanak Upravnog vijeća ECB-a (na kojem se ne očekuje promjena kamatnih stopa). Na Wall Streetu će se pratiti FOMC sastanak (očekuje se spuštanje kamatnih stopa za 25 b.b.) te objave financijskih izvještaja najvećih svjetskih kompanija. Ovaj su tjedan na rasporedu četiri „teškaša“: Microsoft, Apple, Amazon, Meta, Alphabet, no tu su i Visa, Mastercard, UnitedHealth, Booking, Caterpillar, Verizon, Boeing, Eli Lilly, Merck, Exxon Mobil, Chevron itd.
Slika 7. Najvažniji financijski izvještaji kompanija u tjednu pred nama
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Zemlja zvana čežnja: kako poslovna dijaspora vidi Hrvatsku (Šonje, Burić i Buterin)
- Svjetsko gospodarstvo: meko prizemljenje? (Velimir Šonje)
- Fiskus uhvaćen na krivoj nozi i problem nedovoljno transparentnih fiskalnih brojki (Velimir Šonje)