U ovotjednom pregledu pročitajte o: tek djelomičnom objašnjenju ministra financija za lošije stanje državnog proračuna, kretanju robnog izvoza RH u prvih pet mjeseci ove godine, uspješno završenom IPO-u Žito grupe, carinama, zbivanju na burzi te ostalim vijestima iz prošloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Ukupan robni izvoz RH od siječnja do svibnja 2025., prema Prvim rezultatima, iznosio je 10,2 milijarde eura, dok je uvoz iznosio 18,2 milijarde eura. Izvoz je tako porastao za 5,3%, a uvoz za 0,5% u odnosu na isto razdoblje lani. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 8,0 milijardi eura i nešto je manji nego prošle godine. Pokrivenost uvoza izvozom od siječnja do svibnja 2025. iznosila je 56,1%.
- Ministar financija ponudio je djelomično objašnjenje za veliko povećanje proračunskog deficita u prvih pet mjeseci ove godine, a što je tema koju smo pokrenuli prošli tjedan. Kaže kako se „PDV obračunava za svaki mjesec i onda se uplaćuje do kraja mjeseca, a 31. svibnja je bila subota, dakle neradni dan, pa se u takvim situacijama uplata PDV-a može obaviti prvog sljedećeg radnog dana. Tako je 2. lipnja s osnove PDV-a zabilježeno nešto više od 200 milijuna eura poreznih prihoda, pa ako se žele analizirati prihodi u prvih pet mjeseci potrebno je pridodati i tih oko 200 milijuna eura.“ No, činjenica je da to ne mijenja puno na stvari. Naime, uopće nije problem u prihodima od poreza i doprinosa; znamo da je potrošnja i stanje na tržištu rada vrlo povoljno, stoga će prihodna strana proračuna „odraditi“ svoje. Problem je u rashodnoj strani proračuna koja i dalje raste dvoznamenkastim stopama, a prihodi to više ne mogu pratiti kao zadnjih par godina. Kada se tome doda i sporije povlačenje sredstava iz EU fondova, što je jedina stavka prihoda za koju je prvenstveno Vlada odgovorna, onda dolazimo u problem kao sada. Ako se to ne poboljša, i ako se rast rashoda ne obuzda u ostatku godine, deficit bi vrlo lako mogao prebaciti granicu od 3% BDP-a.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX za 1,87 posto, a CROBEX10 za 1,72 posto. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -0,66 posto koliko bilježi CROBEXnutris do +3,50 posto koliko je porastao CROBEXindustrija. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -0,70 posto, koliko je pala dionica IG nakon što je isplatila dividendu, do +8,97 posto, koliko je porasla povlaštena dionica KODT.
- Uspješno je završio IPO Žito grupe. Prikupljeno je 130 milijuna eura svježeg kapitala. Dionice je upisalo oko 300 radnika i 4100 malih ulagača, a koji su uplatili oko 40% od prikupljenog kapitala. Ostalih 60% dionica je otišlo velikim institucionalnim ulagačima.
- Domaća IT kompanija Span izdala je obveznice povezane s održivošću na domaćem tržištu kapitala u ukupnom nominalnom iznosu do 25 milijuna eura, iako je interes investitora premašio 35 milijuna eura. Obveznice su s fiksnom godišnjom kamatnom stopom od 3,75 posto, referentnom kamatnom stopom od 2,67 posto te premijom rizika od 1,18 posto, što daje prinos od 3,85 posto. Obveznice će nositi polugodišnju isplatu kamata i jednokratno dospijeće glavnice nakon pet godina.
- Osamdeset posto građevinskih radova na trenutačno najvećem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj je završeno. Riječ je o projektu izgradnje drugoga i obnove postojećeg kolosijeka pruge od Križevaca do granice s Mađarskom. Trasa je duga nešto više od 42 kilometra, a vrijednost radova je oko 350 milijuna eura s PDV-om. Osim potpuno novog kolosijeka, bit će sagrađeno sedam novih mostova, četiri željeznička vijadukta i galerije, deset nadvožnjaka i podvožnjaka, a obnovit će se ili sagraditi devet kolodvora i stajališta.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Kao što smo i najavili, carine su bile top tema protekloga vikenda. Trump je prvo objavio kako će carine na uvoz roba iz Japana i Južne Koreje, ta dva važna američka saveznika, iznositi nemalih 25% od 1. kolovoza. Pisma u kojima ih Bijela kuća samo obavještava kolika će im biti osnovna carinska stopa koju će plaćati od 1. kolovoza, dobilo je još dvadesetak zemalja. Srbija i BiH bile su među zemljama koje su dobile pisma u „prvom valu“; na uvoz iz Srbije plaćat će se 35%-tne carine, a na robni uvoz iz BiH 30%-tne carine. U srijedu je potom Brazil obaviješten kako će se na uvoz roba iz njihove zemlje plaćati čak 50%-tne carine! Razlog? Suđenje bivšem brazilskom predsjedniku Bolsonaru za koje Trump smatra kako treba prestati „ODMAH“ (s tim započinje pismo). Inače, SAD ima trgovinski višak u robnoj razmjeni s Brazilom, što pokazuje da trgovinska bilanca s nekom zemljom nije jedini faktor u određivanju carinske stope, već to može biti bilo što.
Slika 1.
- U četvrtak je pak Trump objavio kako će carine na uvoz iz Kanade, tog najvažnijeg američkog trgovinskog partnera, iznositi 35%. A u subotu su i EU i Meksiko obaviješteni o njihovoj stopi: iznosit će 30% od 1. kolovoza. Dakle, ništa od dogovora. Podsjetimo, Trumpova administracija je prije par mjeseci kazala kako će postići 90 trgovinskih dogovora u 90 dana trajanja pauze. Ispostavilo se da su do isteka roka sklopili dogovore sa samo 3 zemlje (UK, Kinom i Vijetnamom), a i to su samo privremeni dogovori.
- Nastavlja se i uvođenje sektorskih carina. Ovaj put je na red došao bakar: od 1. kolovoza na sav uvoz bakra plaćat će se carina od 50%, iako gotovo polovicu domaćih potreba SAD namiruje iz uvoza. Cijene bakra iz tog su razloga otišle na povijesnu najvišu razinu, a sve raspoložive zalihe se već tjednima preusmjeravaju u Ameriku, prije nego carine stupe na snagu (Trump je još ranije najavio kako će uvesti carine na bakar). Američki predsjednik je najavio i da će uvesti carine od 200% na farmaceutske proizvode, ali ne još, već u rok od 12 do 18 mjeseci.
- Šuška se kako bi Europska Komisija ovaj tjedan mogla predstaviti novi porez koji bi obuhvatio sve velike kompanije koje posluju na području EU, bez obzira gdje im je sjedište. Konkretnije, porez bi plaćale sve kompanije koje ostvaruju tzv. „neto prihod“ (prihod umanjen za subvencije i poreze) veći od 50 milijuna eura, a bilo bi više poreznih razreda tako da najveće kompanije plaćaju najviše. Prihodi od tog poreza išli bi izravno u zajednički EU proračun, ne u nacionalne proračune.
- Godina za nama bila je četvrta uzastopna godina u kojoj je broj stanovnika EU-a rastao, prvenstveno zahvaljujući migracijama. Na dan 1. siječnja 2025. broj stanovnika EU-a procijenjen je na 450,4 milijuna stanovnika, što je preko 1 milijun više nego prethodne godine. Kada se uzme u obzir širi vremenski okvir, broj stanovnika EU-a porastao je s 354,5 milijuna 1960. na 450,4 milijuna 1. siječnja 2025., što je povećanje od 95,9 milijuna ljudi. Stopa rasta stanovništva postupno se usporavala posljednjih desetljeća: stanovništvo EU-a u prosjeku se povećavalo za oko 0,9 milijuna ljudi godišnje u razdoblju od 2005. do 2024., u usporedbi s prosječnim povećanjem od oko 3 milijuna ljudi godišnje tijekom 1960-ih. Hrvatska, inače, nipošto nije najmanja članica: čak 7 EU zemalja ima manje stanovnika od nas.
Slika 2. Broj stanovnika EU članica početkom 2025.
Zbivanja na Wall Streetu
- Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones oslabio 1 posto, na 44.371 bod, dok je S&P 500 skliznuo 0,3 posto, na 6.259 bodova, a Nasdaq indeks 0,1 posto, na 20.585 bodova. Indeksi su tijekom tjedna osjetno oscilirali, što je ponajviše posljedica nesigurnosti na tržištima jer je Trump pokrenuo novi val nametanja carina. Doduše, tržišta ne reagiraju više tako burno na vijesti o carinama kao početkom travnja kada su najavljene tzv. „recipročne“ carine. Jer, pokazalo se da Trump može odgoditi uvođenje carina, nastaviti pregovore, zaprijetiti nekim novim carinama, pa odustati i sl.
- Nvidia je postala prva kompanija na svijetu čija je tržišna kapitalizacija prebacila 4 bilijuna dolara. Fantastična kompanija s nevjerojatno visokim profitnim maržama. Time je i Huang, CEO kompanije, po osobnom bogatstvu pretekao i legendarnog Warrena Buffetta. U zadnjih 5 godina cijena dionice Nvidije je porasla za impresivnih 1.473 posto. (U ovom kontekstu, kažimo i da Hrvatska svoju Nvidiju ima: radi se tvrtki KONČAR D&ST čija je dionica na Zagrebačkoj burzi u istom razdoblju porasla za još impresivnijih 1.756 posto, i to kao refleksija jednako visokog rasta dobiti.)
- OpenAI, firma koja stoji iza ChatGPT-a, uskoro lansira vlastiti internetski preglednik temeljen na umjetnoj inteligenciji, s ciljem promjene načina na koji korisnici pretražuju internet. Preglednik je dio strategije kojom OpenAI želi proširiti svoju prisutnost u svakodnevnom životu korisnika, kao i prikupiti vrijedne podatke o njihovom ponašanju na internetu. Googleov Chrome je inače dominantan tržišni preglednik kojega koristiti preko 3 milijarde ljudi, i jedan je od stupova oglašivačkog biznisa koji Googleu nosi tri četvrtine ukupnog godišnjeg prihoda. ChatGPT pak ima oko 500 milijuna aktivnih korisnika, a ovime bi OpenAI ne samo da ušao na tržište koje desetljećima kontroliraju Google (Chrome), Apple (Safari) i Microsoft (Edge), nego vjerojatno i inaugurirao sasvim drukčiji način korištenja interneta, onaj u kojem AI više nije dodatak, nego glavna točka sučelja.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj su tjedan na rasporedu podaci o izdanim građevinskim dozvolama u svibnju te detaljniji podaci o inflaciji u lipnju (flash procjenu smo dobili prije 2 tjedna). Oči svjetskih investitora će pak biti na podatak o kretanju inflacije u SAD-u: očekuje se kako će zbog carina inflacija ubrzati sa svibanjskih 0,1% na 0,3% na mjesečnoj razini, odnosno s 2,4% na 2,6% na godišnjoj usporedbi. Donald Trump također je najavio kako će u ponedjeljak dati „važnu izjavu“ o Rusiji, no nije otkrio nikakve pojedinosti. Nagađa se kako bi se moglo raditi o strogim sankcijama, no ne samo protiv Rusije, već i protiv zemalja poput Kine i Indije koje kupuju ruske energetske proizvode. Kreće i sezona objave financijskih izvještaja, a prve standardno kreću velike financijske institucije (JPMorgan, BlackRock, Bank of America, Goldman Sachs, Citi, Wells Fargo, Morgan Stanley, BNY Mellon, American Express) te druge velike kompanije poput TSMC, ASML i Netflixa.
Slika 3. Najvažniji financijski izvještaji kompanija u tjednu pred nama
