U ovotjednom pregledu o: jesenskim prognozama Europske komisije, rastu plaća, usporavanju rasta broja zaposlenih i gdje DZS griješi, planiranom povećanju cijene police HZZO dopunskog zdravstvenog osiguranja, najavljenoj dividendi HPB-a, strukturnim promjenama na američkom tržištu rada, novim „kružnim“ AI poslovima, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za rujan je iznosila je 1.456 eura. U odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 10,1%, a realno za 5,7%. Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2.409 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 936 eura. Medijalna neto plaća iznosila je 1.260 eura, što je u odnosu na kolovoz 2025. više za 1,2%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 11,6%. Ako vas pak zanima koliku mjesečnu neto plaću morate imati da uđete među 10 posto najplaćenijih zaposlenika u RH, odgovor je: 2.227 eura.
- Državni zavod za statistiku također izvještava kako je broj zaposlenih u listopadu 2025. bio tek nešto viši od broj zaposlenih u lanjskom listopadu. („u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj ukupno zaposlenih u listopadu 2025. porastao je za 0,2%“). Uskoro bi mogao početi izvještavati i kako bilježimo pad broja zaposlenih. To naprosto nije točno; DZS radi metodološku grešku kada uspoređuje konačne prošlogodišnje podatke o broju zaposlenih s privremenim ovogodišnjim podacima. Zadnji put sam pisao o tome prije dva mjeseca i jasno pokazao zašto treba uspoređivati privremene s privremenim podacima za ispravno tumačenje recentnih kretanja na tržištu rada. Dakle, točno je sljedeće: stopa rasta broja zaposlenih značajno je usporila i trenutačno iznosi 1,4% Y/y. Na priloženoj slici vidimo kako se do nedavno broj zaposlenih povećavao se po godišnjoj stopi od oko 3%, no u 2025. kreće usporavanje i trenutačno smo na upola nižoj stopi rasta.
Slika 1.
- Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) predložio je povećanje cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja za čak 62 posto: s 9,29 na 15 eura mjesečno, odnosno sa 111,49 na 180 eura godišnje. Kao razlog navode činjenicu da cijena police nije mijenjana od 2013., a porast troškova zdravstvenih postupaka u posljednjih 12 godina bio je značajan. Prijedlog je upućen u 30-dnevno javno savjetovanje, a poskupljenje bi se primijenilo početkom 2026. godine. Prema podacima HZZO-a, oko 1,6 milijuna građana sami plaćaju dopunsko osiguranje, dok za dodatnih 530–540 tisuća polica ide na teret državnog proračuna. Paralelno s povećanjem cijene planira se i revizija prihodovnog cenzusa kako bi se proširio krug građana s pravom na besplatnu policu. Kažimo i kako je HZZO u 2024. od dopunskog osiguranja uprihodio oko 148 milijuna eura.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom minusu od 1,20 posto te zaključio na 3.732,1 bod, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni pad od 0,88 posto i završio na 2.381,8 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -6,86 posto koliko bilježi CROBEXtransport do +0,34 posto koliko je uvećan CROBEXturist. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -6,98 posto (DLKV) do +2,65 posto (HPB).
- Od četvrtka 20.11. počelo se trgovati dionicama Tokića (TOK) na burzi. Prvi je dan TOK bila najlikvidnija dionica u redovnoj trgovini na Zagrebačkoj burzi, dok je u petak također bila među top 10 najlikvidnijih. Trgovanje je zaključila na 19,75 eura, što je 2,2% manje od cijene dionice na IPO-u pa se tako uklopila u negativni sentiment koji je vladao na tržištu u proteklom tjednu.
- Na prijedlog Vlade RH, HPB će iz prošlogodišnje dobiti isplatiti dividendu od preko 44 milijuna eura, ako se odluka usvoji na Glavnoj skupštini dioničara zakazanoj za 30. prosinca. Radi se o dividendi od 21,83 eura po dionici, što na trenutačnu cijenu daje dividendni prinos od oko 7%.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Europska komisija objavila je jesenske ekonomske prognoze. Prognoza za EU gospodarstvo praktički je ista za 2025., 2026. i 2027.: BDP bi trebao realno rasti po godišnjoj stopi od oko 1,4%, inflacija se usporiti na oko 2,2%, stopa nezaposlenosti se zadržati na oko 5,9%, dok bi se manjak državnih proračuna trebao kretati oko 3,4% BDP-a. Hrvatska bi po svim spomenutim pokazateljima u razdoblju 2025.-2027. trebala stajati bolje od prosjeka EU (brži gospodarski rast, niža nezaposlenost, niži javni dug i deficit), osim po pitanju inflacije – no i ona bi trebala pasti s prosječnih 4,3% ove godine, na 2,8% u 2026. i 2,2% u 2027. Više možete pročitati u osvrtu na Ekonomskom labu.
Slika 2. Realni rast BDP-a u 2025. u članicama EU
- Američki BLS konačno je objavio podatke o stanju tržišta rada (jobs report) i to tek za rujan. Dobra vijest je da je broj novootvorenih radnih mjesta u SAD-u porastao za 119 tisuća, što je bilo više od očekivanja analitičara. Prosječna satnica u rujnu je iznosila 36,67 dolara, što je nominalno rast za 0,2% na mjesečnoj i 3,8% na godišnjoj razini. No, loša vijest je da je došlo do revidiranja podataka naniže za prethodne mjesece (srpanj: -7 tisuća, kolovoz: -26 tisuća) te da je stopa nezaposlenosti porasla na 4,4%. Također su kazali kako podaci za listopad neće biti objavljeni, odnosno da će biti uključeni (i to samo djelomično) u jobs report za studeni koji planiraju objaviti 16. prosinca. Posljedica shutdowna je i da se indeks potrošačkih cijena (CPI report) za listopad uopće neće objaviti (nisu u stanju retroaktivno prikupiti podatke, kažu), dok će izvještaj za studeni objaviti tek 18.12. Drugim riječima, do sljedećeg FOMC sastanka (10.12.) neće biti objavljen ni CPI report ni jobs report, tako da je još uvijek potpuno nejasno kakvu će odluku (u smislu spuštanja kamatnih stopa li zadržavanja istih na postojećim razinama) donijeti FED-ovi guverneri na sljedećem sastanku.
Slika 3. Tromjesečni prosjek novootvorenih radnih mjesta
- Da se američko tržište rada kvari, pogotovo za određene skupine radnika, vidi se i kada se malo dublje uđe u objavljeni jobs report. Nezaposlenost među Amerikancima s fakultetskom diplomom dosegnula je rekordnu razinu – činili su čak 25% svih nezaposlenih (u rujnu je bilo 1,9 milijuna nezaposlenih visokoobrazovanih osoba). Nadalje, stopa nezaposlenosti mladih između 20 i 24 godine porasla je na 9,2%, što je za 2,2 postotna boda više nego prije godinu dana. U Bloombergu navode kako takav porast nezaposlenosti nikada prije nije viđen izvan recesije. Dodatno, u prvih 9 mjeseci ove godine rast broja zaposlenih gotovo isključivo je bio u samo dva sektora: u sektorima zdravstva i socijalne skrbi te turizma i ugostiteljstva. Ta dva sektora su zajedno povećala broj zaposlenih za 690 tisuća; dok su svi ostali zajedno pridonijeli s minus 6 tisuća. Je li sve ovo utjecaj umjetne inteligencije ili je nešto drugo posrijedi, vrijeme će pokazati.
Slika 4. Udio visokoobrazovanih među nezaposlenima
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: Dow i S&P 500 završili su u minusu od 1,9%, a Nasdaq Composite u minusu od 2,7%. Trgovina je bila vrlo volatilna, a čak niti odlični poslovni rezultati koje je objavila Nvidia nisu bili dovoljni da se negativni sentiment na tržištu, koji za sada vlada u studenom, prekine. Nakon 6 mjeseci neprekinutog rasta, čini se da će studeni biti prvi mjesec „predaha“ još od proljeća i najavljenih visokih carina.
Slika 5. Izvedba S&P 500 u 2025., po mjesecima
- „Kružni“ AI poslovni dogovori se nastavljaju: Microsoft, Nvidia i AI startup Anthropic su objavili kako su sklopili strateško partnerstvo u okviru kojega će Microsoft uložiti 5 milijardi dolara u Anthropic, a Nvidia 10 milijardi dolara. Valuacija Anthropica? Prava sitnica, 350 milijardi dolara. U prethodnoj rundi financiranja, koja je bila prije samo dva mjeseca (pisao sam o tome), valuacija je bila 183 milijardi dolara, a prije toga u veljači ove godine 61,5 milijardi dolara. Dakle, „puta 6“ u devet mjeseci. Za kompaniju koja je dogurala do 7 milijardi dolara anualiziranog prihoda i ne planira postati profitabilna još godinama? Možda vrijeme pokaže da Anthropic zbilja toliko vrijedi. No, po mom mišljenju, vjerojatnije je da Microsoft i Nvidia ne razbijaju glavu s tim koja bi bila fer valuacija Anthropica jer s ovim dogovorom naprosto dobivaju puno više zauzvrat. Naime, Anthropic se obvezao potrošiti 30 milijardi dolara na zakup Microsoft Azure infrastrukture (koja je pokretana Nvidijinim čipovima), a uz to uključuje i obvezu ugovaranja dodatnog kapaciteta računalne snage do jednog gigavata temeljenog na Nvidijinim najnovijim sustavima Grace Blackwell i Vera Rubin (to je obveza od tko zna koliko još desetina milijardi dolara). Ovakvo kružno financiranje (jer novac za sada uglavnom kruži između istih aktera – Anthropic troši na infrastrukturu, a dobavljači istovremeno ulažu u njega) samo je posljednje u nizu i vrlo je vjerojatno jedan od uzroka ovakvih (suludo visokih?) valuacija AI startupa.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj tjedan su na rasporedu podaci DZS o indeksu građevinskih radova u rujnu (srijeda), prva procjena kretanja BDP-a u trećem tromjesečju (četvrtak) te indeks obujma industrijske proizvodnje i trgovine na malo u listopadu (petak). HNB također objavljuje veći broj standardnih mjesečnih statistika iz njegove nadležnosti. U europodručju će fokus biti na preliminarnim podacima o kretanju inflacije u najvećim europskim gospodarstvima u studenom (Njemačka, Francuska, Španjolska). U SAD-u će biti objavljeni određeni podaci koji su bili odgođeni zbog shutdowna (stalno se modificira raspored objava, teško je više sve pratiti), a na Wall Streetu će biti skraćeni trgovinski tjedan zbog Dana zahvalnosti (u četvrtak će burze biti zatvorene, a u petak rade skraćeno).
___________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu: