U ovotjednom pregledu o: rezultatima turizma u 2025., padu inflacije u prosincu, nastavku rasta cijena stambenih nekretnina dvoznamenkastim stopama, rastu prodaje novih automobila u 2025. i proboju „Kineza“ na hrvatsko tržište, prodaji najbrže rastućeg lanca privatnih muzeja koji je originalno stvoren u Hrvatskoj (Muzej iluzija), odluci o rušenju Vjesnikovog nebodera kat po kat (trošak preko 5 milijuna eura), značajnom padu prodaje Teslinih automobila u Europi u 2025., rastu potrošnje u maloprodaji u zemljama EU, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Objavljeni su turistički pokazatelji za prosinac, kao i za cijelu 2025. godinu. Prosinac je donio novi rast turističkih dolazaka i noćenja za 7%, tako da osim rekordne turističke predsezone, imamo i rekordno posezonu. Noćenja u priobalju rastu brže od kontinenta čak i u prosincu: dok je u kontinentalnim županijama u prosincu ostvarena rast turističkih noćenja manji od 2%, u jadranskim županijama zabilježen je rast od gotovo 12% (samo u Dalmaciji gotovo 15%). U svakom slučaju, turistički rast u pred i posezoni nadoknadio je blagi pad zabilježen u srpnju i kolovozu pa sveukupno opet govorimo o – rekordnoj turističkoj godini. U 2025. je tako bilo 2% više turističkih dolazaka i 1% više noćenja nego u 2024.
- Hrvatski se turizam opetovano dokazuje kao vrlo otporna gospodarska grana, unatoč javnom imidžu navodno volatilne djelatnosti (neka netko upre prstom u stabilniju gospodarsku djelatnost u zadnjih 25+ godina). Nije mu osjetnije naštetilo niti značajno prošlogodišnje povećanje poreznog opterećenja na obiteljski smještaj (iako je na sami obiteljski smještaj ostavilo posljedica jer je oko 10 tisuća smještajnih jedinica izašlo iz sustava kratkoročnog najma). Ni „izvještavanje“ medija ove godine nije zakazalo: sjećate li se lipanjskih naslova poput „Potvrđeni strahovi – Nijemci su odustali od Hrvatske“ kad je u svibnju zabilježen veliki pad broja dolazaka i noćenja dolazaka (razlog je bio banalan, različit raspored blagdana, ali to su „zaboravili“ spomenuti)? Konačan rezultat za 2025. kaže: noćenja njemačkih turista bila su na razini prošlogodišnjih (22,3 milijuna) tj. nikakvog njemačkog odustajanja od Jadrana nije bilo. I tako, svake godine slična priča. Svatko je slobodan sam zaključiti odvija li se ova sustavna kampanja pokušaja blaćenja hrvatskog turizma, zasnovana na fake newsu i pogrešnim interpretacijama, slučajno ili ne.
- Cijene stambenih nekretnina nastavljaju snažno rasti, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku. Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj u trećem su tromjesečju 2025. u prosjeku porasle za 2,9 posto u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini rast cijena iznosio 13,8 posto. Rast cijena nekretnina na Jadranu najsporije je rastao (+0,5% Q/q, +9,2% Y/y), odnosno u Zagrebu su rasle brže (+4,9% Q/q, +16,8% Y/y), kao i u ostatku Hrvatske (+4,0% Q/q, +17,1% Y/y). Zanimljivo da unatoč ovako visokim godišnjim dvoznamenkastim stopama rasta, cijene nekretnina u Hrvatskoj ne rastu najbrže u EU: prema podacima Eurostata, najveći porasti zabilježeni u Mađarskoj (+21,1%), Portugalu (+17,7%) i Bugarskoj (+15,4%).
Slika 1. Rast cijena stambenih nekretnina u EU u trećem tromjesečju, Y/y
Izvor: Bloomberg Adria
- Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u prosincu 2025. usporila na 3,8%, s 4,3% u studenom. Rezultat je to ponajviše usporavanja inflacije cijena hrane i energije. Pritom se temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) u prosincu tek blago usporila na 4,0%, s 4,1% koliko je iznosila u studenom. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji odražava strukturu potrošnje hrvatskih građana, u prosincu se usporila na 3,3%, s 3,8% u studenom. Razlika između HIPC inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u prosincu se smanjila na 1,8 postotnih bodova, s 2,2 postotna boda u studenom. Hrvatska se tako više ne nalazi na samom vrhu zemalja europodručja po visini inflacije, odnosno pala je na četvrto mjesto poretka (Estonija, Austrija i Slovačku bilježe višu stopu inflacije).
Izvor: HNB
- U Hrvatskoj je prošle godine prodano 69,1 tisuća novih putničkih vozila, što je 8,3 posto više nego 2024., kada ih je prodano 63,8 tisuća, dok je samo u prosincu prodano 4,2 tisuće novih vozila, što je rast od 15,4 posto u odnosu na prosinac 2024., podaci su Promocije plus. Škoda je bila najprodavanija marka: na hrvatskom tržištu prodali su 9458 novih vozila, što je udjel od gotovo 13,7 posto u ukupnoj prodaji. Na drugome je mjestu Volkswagen s prodajom 8594 vozila i udjelom od 12,4 posto, a treći Opel čiju je marku odabralo 6063 kupaca (udjel od 8,7 posto). Zanimljivo je primijetiti i kako se „Kinezi“ prilično lako probijaju: Geely je prodao 895 novih vozila tijekom 2025., MG je prodao 730 vozila, Forthing pak 421, a čak i BYD, koji se kod nas pojavio relativno kasno (na proljeće 2025. otvorio je prvi salon u Zagrebu), prodao je 365 novih vozila (12 više od Tesle!).
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Nakon što je glavni dionički indeks CROBEX u 2025. porastao za 20,9%, a s uključenim dividendama govorimo o prinosu od oko 24,6%, prvih 5 trgovinskih dana 2026. donijelo je novi rast od oko 0,5%. Dionica KONČARA (KOEI) i u 2026. nastavlja biti najtrgovanija dionica na ZSE, a u petak je postigla novu najvišu razinu ikada (728 eura).
- Najveći i najbrže rastući lanac privatnih muzeja, Muzej iluzija, koji je nastao u Zagrebu 2015. i danas posluje na gotovo 70 lokacija u 27 zemalja na pet kontinenata, prodan je američkim investitorima. Investicijska kuća Brightwood Capital Advisors preuzela je većinski vlasnički udio u kompaniji (vrijednost transakcije nije objavljena), dok domaći fond rizičnog kapitala Invera Equity Partners ostaje manjinski suvlasnik i nastavlja podržavati dugoročnu strategiju rasta. Unatoč promjeni vlasništva, globalno sjedište Muzeja iluzija ostaje u Zagrebu, dok se operativni centar za američko tržište nastavlja razvijati u Scottsdaleu, Arizoni. Očekuje se da će nova ulaganja doprinijeti otvaranju dodatnih muzeja diljem Europe, Amerike i Azije te učvrstiti poziciju Muzeja iluzija kao globalnog lidera u području interaktivne edutainment zabave (spoja edukacije i zabave).
- Vjesnikov neboder u Zagrebu bit će uklonjen strojno (kat po kat), odlučila je Vlada. Za izvođenje radova uklanjanja nebodera odabrana je tvrtka EURCO iz Vinkovaca, koja bi posao trebala završiti u travnju tj. tri mjeseca nakon potpisivanja ugovora koje se predviđa za 21. siječnja. Ugovoreni posao izrade projektne dokumentacije i uklanjanja zgrade iznosi 4,2 milijuna eura bez PDV-a, odnosno 5,3 milijuna eura s PDV-om. EURCO ima bogato iskustvo u uklanjanju složenih građevina, uključujući dimnjak koksare u Bakru i brojne hotelske i industrijske komplekse (kompanija iza sebe ima 212 realiziranih ugovora o rušenju).
- Čini se kako su Amerikanci dali dozvolu JANAFU da pusti naftu prema srpskom NIS-u ovih dana. Privremena dozvola doduše traje samo do 23. siječnja, ali ako mađarski MOL doista napravi konkretne korake u kupnji NIS-a, možda nafta i nakon toga nastavi teći JANAF-ovim cjevovodima (i JANAF tako ne ostane bez značajnog dijela prihoda). Više pročitajte u tekstu Siniše Malusa.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Potrošnja u maloprodaji u zemljama EU nastavlja se oporavljati. U studenom 2025., u usporedbi s listopadom 2025., sezonski prilagođeni maloprodajni promet porastao je za 0,2% i u europodručju i u EU-u, dok je u odnosu na isti mjesec lani realni rast iznosio 2,3%. Na priloženoj slici možemo vidjeti kako je realna potrošnja u maloprodaji bila u silaznom trendu gotovo dvije godine (cijelu 2022. i veći dio 2023.), a što je bila izravna posljedica visoke inflacije. Kada se inflacija primirila, realna potrošnja ponovno je počela rasti i sada se već nekoliko mjeseci bilježe novi rekordi realne potrošnje u europskoj maloprodaji.
Slika 2. Sezonski prilagođena kretanja realne potrošnje u europskoj maloprodaji
- Prosinački izvještaj o zaposlenosti (jobs report) pokazao je kako je u SAD-u u prosincu došlo do rasta broja zaposlenih za 50 tisuća, što je bilo manje od očekivanja analitičara koji su očekivali rast od 70 tisuća. Uz to je revizija za prethodna dva mjeseca pokazala niži rast broja zaposlenih za 76 tisuća od prvotno objavljenih, što znači da trenutačni tromjesečni prosjek iznosi -22,3 tisuće.
Slika 3. Američko tržište rada postaje sve slabije
Izvor: Edward Jones
Zbivanja na Wall Streetu
- Američke dionice nastavile su s rastom i u prvim danima 2026. Dow Jones je od početka godine već porastao za 3,0%, dok su S&P 500 i Nasdaq porasli za 1,8%. Zanimljivo je kako sve najveće analitičke kuće na Wall Streetu očekuju rast S&P 500 indeksa u 2026., i to u prosjeku za nešto više od 10 posto (vidi priloženu sliku). Povijest im daje za pravo jer od 1980. S&P 500 je u 75% slučajeva doista i završio godinu u plusu. No hoće li i ovoga puta biti tako, ili će se 2026. odlučiti narugati svim prognozerima koji mahom pušu u isti rog, vrijeme će pokazati.
Slika 4. Wall Street analitičari očekuju rast S&P 500 indeksa u 2026.
- Tesla je tijekom 2025. godine zabilježila snažan pad prodaje na europskom tržištu, potvrđujući ozbiljno slabljenje svoje pozicije u jednoj od ključnih regija za električna vozila. Prema dostupnim podacima o registracijama, Tesla je u Europi prodala nešto više od 235 tisuća vozila, što predstavlja pad od gotovo 28 posto u odnosu na približno 326 tisuća vozila isporučenih godinu ranije. Dijelom je to bilo povezano s redizajnom Modela Y, koji je privremeno ograničio isporuke zbog smanjene proizvodnje starije verzije. No, i nakon što je Tesla ubrzala proizvodnju osvježene izvedbe, željeni efekt nije ostvaren odnosno novi val narudžbi koji bi stvorio značajan zaostatak potražnje jednostavno se nije pojavio. Najizraženiji pad zabilježen je u Njemačkoj, najvećem europskom automobilskom tržištu, gdje su registracije pale za gotovo polovicu, dok su snažni minusi zabilježeni i u Francuskoj, Švedskoj, Belgiji te nizu drugih zemalja. Iznimka je bila jedino Norveška, gdje je prodaja porasla, ali i to je dijelom zahvaljujući najavljenoj promijeni poticaja za 2026. godinu (prema novim pravilima, skuplja električna vozila, uključujući Tesline modele, više neće ispunjavati uvjete za dio poreznih olakšica). Analitičari kao glavne razloge pada navode jačanje konkurencije, osobito kineskih proizvođača predvođenih kompanijom BYD, zatim smanjenje ili ukidanje državnih poticaja u pojedinim državama te relativno spor dolazak novih ili značajnije osvježenih Teslinih modela.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, DZS u utorak objavljuje indeks proizvođačkih cijena industrije, u srijedu indeks cijena građevnog materijala pri proizvođačima, a u petak podatke o izdanim građevinskim dozvolama. U europodručju će fokus biti na podacima o industrijskoj proizvodnji i vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni za studeni. U SAD-u je planirana objava većeg broj statističkih podataka: od kretanja u maloprodaji, preko industrijske proizvodnje, do prodaje stambenih nekretnina i stanja federalnog proračuna, no najvažniji će podatak svakako biti onaj o kretanju inflacije u prosincu. Na Wall Streetu uz to kreće objava financijskih izvještaja kompanija, a prve tradicionalno kreću velike banke (JPMorgan Chase, Bank of America, Citigroup, Wells Fargo, Goldman Sachs i Morgan Stanley).
_______________________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu: