U ovotjednom pregledu o: rekordnoj financijskoj imovini hrvatskih kućanstava, novom ugovoru između KONČARA i HEP-a o rekonstrukciji Hidroelektrane Varaždin, rastu robne razmjene između EU i SAD-a (?!), rastu njemačkog gospodarstva u 2025., novoj najvrjednijoj europskoj kompaniji, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Financijska imovina hrvatskih kućanstava i dalje raste, pokazuju novi podaci HNB-a. Na kraju trećeg tromjesečja 2025., ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 118 mlrd. EUR ili 5,0% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, a u razdoblju od godine dana porasla je za preko 12 mlrd. EUR ili 11,6%. Samo u kešu (gotovini i depozitima) kućanstva drže preko 50 milijardi eura. Istovremeno su se financijske obveze kućanstava povećale na 31 mlrd. EUR, što je porast od 2,3% u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, odnosno za 12,0% u odnosu na isto tromjesečje 2024. Takva kretanja rezultirala su povećanjem financijske neto vrijednosti sektora kućanstava na gotovo 88 mlrd. EUR ili 6,0% više nego na kraju prethodnog tromjesečja, odnosno za 9 mlrd. EUR ili 11,4% više u odnosu na kraj istog tromjesečja prethodne godine. Na priloženoj slici možemo vidjeti kako su hrvatska kućanstva u samo tri godine povećala svoju financijsku netovrijednost (financijska imovina umanjena za obveze) za oko 44 posto u nominalnom iznosu (u realnim terminima porast je, dakako, manji, ali svejedno značajan). Financijska neto vrijednost hrvatskih kućanstava tako je narasla na cca 100% hrvatskog godišnjeg BDP-a.
Slika 1. Financijska imovina, obveze i financijska neto vrijednost hrvatskih kućanstava
Izvor: HNB
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom plusu od 2,0 posto te zaključio na 3.964,56 bodova, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni rast od 2,14 posto i završio na 2.547,50 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od +0,21 posto koliko bilježi CROBEXtransport do +3,85 posto koliko je uvećan CROBEXkonstrukt. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -1,27 posto (PODR) do +9,89 posto (KODT). Najlikvidnija dionica je bila KOEI, a tjedan je zaključila na rekordnih 750 eura (tjedni rast: 4,17%) uz redovan promet od 4,9 milijuna eura i blok promet od 308,7 tisuća eura.
- KONČAR i HEP su potpisali ugovor o rekonstrukciji proizvodnih jedinica u Hidroelektrani Varaždin, a vrijednost ugovorenog posla je 95,2 milijuna eura. Ugovor obuhvaća izradu tehničke dokumentacije, proizvodnju i isporuku primarne opreme i pripadajućih sustava dviju novih proizvodnih jedinica (agregata) HE Varaždin. Ugovoreni rok realizacije radova predviđenih ugovorom je 53 mjeseca od uvođenja u posao te se završetak radova očekuje 2030. godine. HE Varaždin je inače po instaliranoj snazi šesta po veličini od 27 HEP-ovih hidroelektrana. Prva je od ukupno tri izgrađene hidroelektrane na rijeci Dravi u Hrvatskoj kojima se uređuje i koristi Drava do ušća Mure, a u rad je puštena 1975. godine. Rekonstrukcija je ugovorena po načelu „ključ u ruke“, a od značaja je za Grupu KONČAR zbog sudjelovanja više njezinih društava u projektu.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Eurostat je objavio podatke o robnoj razmjeni EU s ostatkom svijeta za prvih 11 mjeseci 2025. Tako je od siječnja do studenog 2025. EU zabilježila robni suficit od 122,4 milijarde eura, što je nešto manje nego u istom razdoblju prethodne godine (128 milijardi eura). Izvoz robe iz EU-a je u 2025. porastao na 2.429 milijardi eura, što je povećanje od 2% u odnosu na siječanj-studeni 2024. Uvoz robe je porastao na 2.307 milijardi eura (povećanje od 2,3% Y/y). Trgovina unutar EU-a također je porasla na 3.820 milijardi eura u razdoblju siječanj-studeni 2025., što je +2,2% u odnosu na siječanj-studeni 2024. Uglavnom, ključna vijest glasi kako unatoč povećanju carina od strane našeg najvažnijeg trgovinskog partnera (SAD-a), europski je robni izvoz porastao u prvih 11 mjeseci 2025.
- A što je se točno dogodilo s robnom razmjenom između EU i SAD-a? Možda iznenađujuće, no izvoz EU u SAD je u prvih 11 mjeseci 2025. – porastao! I to za 4,7 posto, dok je uvoz porastao za 4,9% (napomena: radi se o vrijednostima iskazanima u eurima; rast iskazan u dolarima, kako to računa američka strana, pokazuje dvoznamenkaste stope rasta i uvoza i izvoza jer tečaj dolara oslabio tijekom prošle godine). Suficit robne razmjene EU s SAD-om se tako povećao za 4,2% u 2025., što je razmjerno iznenađujući rezultat na prvu. Ipak, to ne znači da carine nisu imale efekta na međusobnu razmjenu, dapače. Pogledajmo kako se kretao robni izvoz EU u SAD po mjesecima u 2025. u usporedbi s istim mjesecima 2024. Na slici vidimo kako je u prva tri mjeseca 2025. došlo do velikog skoka EU izvoza, naročito u ožujku (+59,4% Y/y). Neposredni uzrok takvog skoka izvoza su Trumpove najave povećanja carina koje je uslijedilo u travnju, što znači da je došlo do tzv. front loadinga (pomicanje narudžbi unaprijed prije stupanja carina na snagu). Liberation day, pa onda najava o 90 dana pauze, u međuvremenu uvođenje sektorskih carina itd. izazvali su velike oscilacije u robnoj razmjeni, no generalni trend je ipak bio pad EU izvoza u SAD u ostatku godine. Jedini mjesec u drugoj polovici godine u kojoj je došlo do rasta izvoza je bio rujan, što je bila posljedica konačnog stupanja na snagu dogovora između EU i SAD o 15-postotnim carinama. Iako razmjerno nepovoljan za EU, dogovor je barem otklonio neizvjesnost pa je došlo do privremenog rasta izvoza. U listopadu i studenom ponovno vidimo veliki pad izvoza, što sugerira da carine ipak značajnije štete europskom izvozu i da će se njihov puni efekt tek vidjeti.
Slika 2.
- Njemačko gospodarstvo poraslo je za 0,2 posto u 2025. godini (0,3 posto kalendarski prilagođeno), pokazali su u četvrtak preliminarni izračuni Destatisa, njemačkog statističkog ureda. Gospodarska aktivnost tako je ponovo bila u plusu zahvaljujući većoj potrošnji države i kućanstava, a nakon dvogodišnjeg razdoblja pada aktivnosti: u 2024. BDP je bio pao za 0,5 posto, a u 2023. za 0,9 posto. Unatoč malo većoj potrošnji države, zbog dobrog punjenja proračuna Njemačka je ipak smanjila deficit proračuna opće države s 2,7% BDP-a u 2024. na 2,4% BDP-a u 2025.
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: S&P 500 je pao za 0,4%, Dow je pao za 0,3%, a Nasdaq za 0,7%. Pozitivan izvještaj o inflaciji očito nije bio dovoljan da dionice pogura na nove rekorde: godišnja stopa inflacije u SAD-u u prosincu, mjerena indeksom potrošačkih cijena, ostala je na 2,7%, jednako kao i u studenom. Cijene energije bile su više 2,3%, a hrane 3,1% u odnosu na prosinac 2024. Temeljna godišnja stopa, koja isključuje volatilne kategorije hrane i energije, zadržala se na 2,6%, najnižoj razini u posljednje četiri godine, dok su prognoze predviđale rast na 2,7%. Tržišta procjenjuju kako to ipak nije dovoljan napredak da FED na sljedećem FOMC sastanku nastavi sa spuštanjem kamatnih stopa.
- Nizozemski ASML postao je tek treća europska kompanija koja je prebacila tržišnu kapitalizaciju od 500 milijardi dolara. To je zapravo trenutačno najvrjednija europska kompanija jer su dionice Novo Nordiska i LVMH-a opale sa svojih vrhunaca postignutih prošle godine. ASML je inače ključni dobavljač za svjetsku industriju poluvodiča (čipova), najpoznatiji po litografskim strojevima, posebice onima za ekstremnu ultraljubičastu (EUV) litografiju koji omogućuju stvaranje najnaprednijih mikročipova za AI podatkovne centre, pametne telefone, računala i druge uređaje.
Slika 3. ASML je trenutačno najvrjednija europska kompanija
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, DZS u utorak objavljuje podatke o prosječnim neto i bruto plaćama te podatke broju zaposlenih u prosincu, dok je u petak na rasporedu indeks građevinskih radova za studeni. U europodručju će se pratiti podaci o pouzdanju potrošača te konačni podaci o inflaciji za prosinac. Američka tržišta bit će zatvorena u ponedjeljak u povodu Dana Martina Luthera Kinga Jr., a u nastavku tjedna će se uz veći broj raznih makroekonomskih pokazatelja, pratiti i objave financijskih rezultata velikih kompanija (na rasporedu su Netflix, 3M, J&J, Visa, Intel, P&G, NextEra Energy i druge).
Slika 4. Najvažniji financijski izvještaji kompanija u tjednu pred nama
_______________________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu: