U ovotjednom pregledu o: prosječnoj plaći u Zagrebu i koliko je veća od hrvatskog prosjeka, o tome kako sve veći broj umirovljenika plaća porez na dohodak, povećanju hrvatskog kreditnog rejtinga od strane rejting agencije S&P, američkom rastu BDP-a u 2025. i usporedbi s EU, zbivanju na burzama, cijenama nafte te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Prosječna mjesečna neto plaća u Gradu Zagrebu za prosinac 2025. (isplata u siječnju 2026.) iznosila je 1.693 eura, što je porast za 9,4 posto u odnosu na prosinac 2024., pokazuju podaci gradskog statističkog ureda. Prosječna plaća u Zagrebu tako je porasla za skoro 200 eura u zadnjih godinu dana. Medijalna neto plaća istovremeno je iznosila 1.447 eura, što znači da je polovica zaposlenih Zagrepčana imala manje, a polovica više od toga iznosa. U usporedbi s nacionalnim prosjekom, plaće u Zagrebu veće su za oko 13 posto (prosječna plaća veća je za 13,4%, a medijalna za 13,0%).
- Svaki mjesec sve veći broj umirovljenika plaća porez na dohodak. Tako je više od 491 tisuće hrvatskih umirovljenika platilo u ožujku porez na mirovine, što je oko 15 tisuća više nego u siječnju. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koje je zatražio portal mirovine.hr, prosječan iznos poreza na mirovinu iznosio je 31,51 euro, što znači da je u proračune jedinica lokalne samouprave samo u ovom mjesecu prikupljeno ukupno oko 15,5 milijuna eura (u siječnju je to bilo 14,8 milijuna eura). Broj poreznih obveznika među umirovljenicima raste iz mjeseca u mjesec jer povećanjem mirovina sve veći broj umirovljenika gura iznad osobnog odbitka od 600 eura, a dodatno je na to utjecao i rast invalidskih mirovina u veljači. U travnju se očekuje novo redovno usklađivanje mirovina od 2,68 posto, a od 16. ožujka se ukida i penalizacija prijevremenih starosnih mirovina za starije od 70 godina, što će pak dodatno povećati broj umirovljenika koji ulaze u porezne škare. Pretpostavljam da bi tako do kraja godine mogli doći do broja od 600 tisuća umirovljenika koji će plaćati porez na dohodak. Zaključimo ipak s dobrom viješću za umirovljenike, a ona glasi kako bi porez na mirovine trebao biti ukinut od siječnja 2027.
- Kreditna rejting agencija S&P podigla je u petak Hrvatskoj dugoročni kreditni rejting s A- na A, uz stabilne izglede, ocijenivši da reforme, ulaganja iz EU fondova i napredak prema članstvu u OECD-u jačaju otpornost gospodarstva i dugoročne izglede rasta. Agencija procjenjuje da će hrvatski BDP od 2026. do 2029. rasti prosječno 2,7 posto godišnje, nakon 3,2 posto u 2025., pri čemu bi u 2026. rast trebao usporiti na i dalje solidnih 2,8 posto. Turizam će ostati važan oslonac gospodarstva kažu, s udjelom od oko 11 posto u bruto dodanoj vrijednosti (pohvale analitičarima S&P-a s moje strane jer znaju koliki je stvarni doprinos turizma hrvatskom gospodarstvu, za razliku od mnogih naših javnih komentatora), a u S&P-u očekuje nastavak diversifikacije prema sektorima više dodane vrijednosti, poput ICT sektora. Proračunski manjak trebao bi u razdoblju 2026.-2029. u prosjeku iznositi 2,7 posto BDP-a, a do 2029. pasti na 2,4 posto, dok bi javni dug trebao skliznuti na oko 56 posto BDP-a. Deficit tekućeg računa trebao bi u 2026. dosegnuti 3,6 posto BDP-a, a potom se stabilizirati na prosječnih 3,3 posto, no agencija ističe da se on financira uglavnom priljevima koji ne stvaraju novi dug, poput stranih ulaganja i EU grantova. Hrvatski bankovni sektor ostaje snažan uz jednu od najviših stopa kapitaliziranosti (CET1 od 20,5%), a iako su stope rasta kreditiranja kućanstava visoke, stopa loših kredita pala je na svega 3,4 posto u prosincu 2025. (s 18% u 2016.). U svakom slučaju, Hrvatska je u relativno kratkom razdoblju iz kreditnog junk statusa prešla u visoki A rejting, a zgodno je primijetiti da prema S&P-u sada imamo viši rejting čak i od jedne Poljske, Malte ili Cipra (Italiju, Mađarsku, Rumunjsku, Bugarsku i Grčku smo odavno preskočili).
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze porasli su u proteklome tjednu: CROBEX je porastao za 0,86 posto te zaključio na 3.952,83 boda, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni rast od 0,47 posto i završio na 2.527,77 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od +0,64 posto koliko bilježi CROBEXkonstrukt, do +8,34 posto koliko je umanjen CROBEXturist. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -6,29 posto (PLAG) do +6,61 posto (ZITO).
- Zagrebačka burza izvijestila je da će od 23. ožujka 2026. na snagu stupiti novi sastav dioničkih indeksa, nakon redovne revizije provedene prema podacima o trgovanju u razdoblju od 1. rujna 2025. do 28. veljače 2026. Najveća promjena odnosi se na ulazak dionice TOKIĆA u indekse CROBEX, CROBEXtr i CROBEXplus, dok u CROBEX i CROBEXtr dodatno ulaze Luka Rijeka, Maistra, Helios Faros i Jadroplov. Istodobno iz tih indeksa izlaze Arena Hospitality Group, Đuro Đaković Grupa i Plava Laguna. Promjene su zabilježene i u sastavu indeksa CROBEX10 i CROBEX10tr, iz kojih ispadaju ING-GRAD i Ericsson Nikola Tesla, a ulaze AD Plastik i ŽITO. Revizija je obuhvatila i CROBEXplus te sektorske indekse, gdje iz sastava izlaze Granolio, Istarska kreditna banka Umag, Luka Ploče i Plava Laguna, dok među nove članove ulaze TOKIĆ, Maistra, Jadroplov, BOSQAR i Alpha Adriatic.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Nova procjena rasta američkog BDP-a za zadnji kvartal 2025. pokazala je još nižu stopu u odnosu na prvotnih 1,4%: svega 0,7% kvartalnog anualiziranog rasta. Tako je američki BDP u cijeloj 2025. porastao za 2,1%, što je najniža realna stopa rasta još od 2016. (ako ne računamo kriznu 2020.). Prva godina drugog Trumpovog mandata tako nije donijela nikakav spektakularan gospodarski rast; štoviše, bio je tek nešto veći od prosjeka rasta EU gospodarstva koje je prošle godine realno raslo za 1,5%. EU i dalje raste sporije od SAD-a (Hrvatska je pak još uvijek liga za sebe), no razlika se barem smanjuje u zadnjih par godina.
Izvor: Eurostat, BEA
Zbivanja na Wall Streetu
- Svi glavni američki dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: Dow je pao za 2,0%, S&P 500 za 1,6%, a Nasdaq za 1,3%. Od početka godina, indeksi su u minusu od 3 do 5 posto. Tjedan su ponovno obilježili snažni cjenovni skokovi nafte zbog zbivanja na Bliskom istoku i praktične blokade Hormuškog tjesnaca, kroz koji inače prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom. Početkom tjedna Brent i WTI nakratko su premašili 119 dolara po barelu, najviše razine od sredine 2022., i to nakon što je postalo jasno da je promet kroz tjesnac sveden na tek oko 10 posto uobičajenog opsega, a proizvođači u Perzijskom zaljevu počeli su gasiti dio proizvodnje zbog zastoja u izvozu i punih skladišta. Međunarodna agencija za energetiku (IAE) najavila je kako će njene članice koordinirano na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi, ali tržišta su tu odluku protumačila više kao signal da se ne očekuje skori prekid sukoba. U petak je tržište nakratko dobilo olakšanje nakon američke odluke o privremenom ublažavanju ograničenja za dio ruske nafte uskladištene na moru, ali je raspoloženje ubrzo ponovno pogoršano nakon američkih udara na iranski otok Hark, inače ključnog za iranski izvoz nafte. Dodatnu nervozu izazvala je i izjava Donalda Trumpa u intervjuu za Fox News, emitiranom u petak, kako će SAD „idući tjedan jako žestoko napadati“ Iran, čime su pojačana strahovanja da bi sukob mogao dodatno destabilizirati Bliski istok i trajnije zadržati cijene nafte na povišenim razinama. Cijena OPEC-ove košarice skočila je na gotovo 121 dolar.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, istaknimo kako DZS u petak objavljuje podatke o prosječnim plaćama i zaposlenosti u veljači, te podatke o pokazateljima siromaštva i socijalne isključenosti u 2025. U europodručju se objavljuju podaci o troškovima rada u zadnjem tromjesečju 2025., građevinskoj aktivnosti te vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni u siječnju, no najviše će u fokusu biti Europska središnja banka koja u četvrtak odlučuje o kamatnim stopama (očekuje se da će ih ostaviti nepromijenjenima). U SAD-u se objavljuje veći broj raznih makroekonomskih podataka, od proizvođačkih cijena (PPI), industrijske proizvodnje, prodaje kuća itd., no i ovdje će fokus biti na monetarnoj politici i FOMC sastanku (također se ne očekuju promjene kamatnih stopa, ali bit će zanimljivo čuti razmišljanje Jaya Powella i vidjeti nove ekonomske projekcije FED-ovih guvernera). Na Wall Streetu je u petak famozni Triple Witching, dan u kojem istovremeno ističu terminski ugovori i opcije na indekse i dionice (milijarde dolara su na vagi), što u pravilu donosi povećani trgovinski volumen i volatilnost. Ipak, najizglednije je kako će geopolitička zbivanja, odnosno rat na Bliskom istoku i kretanje cijene nafte, determinirati još jedan tjedan zbivanja na financijskim tržištima.
_____________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Cijena nafte na 120 dolara za barel? (Velimir Šonje)
- 250 godina Bogatstva naroda: Adam Smith, mislilac o društvu (Velimir Šonje)
- Jesu li tržišta nafte u krivu: priča o futuresima i o Rusiji (Mario Gatara)