U nedavno objavljenom tekstu o stavovima mladih (do 29 g.) ukazao sam na velike međugeneracijske razlike u Hrvatskoj. Mladi ljudi ne samo da hvataju priključak sa svojim europskim vršnjacima, već prednjače po nekim kriterijima – na primjer prema vrijednostima kao što su povjerenje u druge ljude. U ovom tekstu ćemo pokazati da isti zaključak vrijedi i u jednom potpuno drugačijem i naizgled nepovezanom području – prakticiranju IT vještina.
Veliki promet na mobitelima: neobjašnjiva pojava?
Podatak na slici koji pokazuje da je Hrvatska pri europskome vrhu kada je riječ o mobilnom internetskom prometu mjereno brojem gigabajta po pretplatniku privlači pažnju. Pozicionirana između Danske i Cipra, dakle između puno razvijenijih država, Hrvatska osim za Ciprom (ispred Danske smo) zaostaje samo za Švedskom, Islandom, Estonijom, Litvom, Austrijom, Finskom i Latvijom. Nalazimo se daleko ispred razvijenijih država poput Njemačke koja je pri dnu, te Nizozemske i Irske koje su na samome dnu europske ljestvice. Ove dvije razvijene europske države zaostaju čak i za Bosnom i Hercegovinom i Albanijom, što je uistinu neobičan podatak.
Nameću se dva pitanja:
- Koliko je prikazani podatak važan?
- Kako ga protumačiti?
Broj gigabajta po pretplatniku može zavisiti o stvarima koje nisu povezane ni s dostignutim ni s perspektivnim stupnjem razvitka. Moguće je da neki narodi u prosjeku više gledaju pornografiju i druge video-sadržaje na internetu putem mobitela. Moguće je da neki jednostavno previše „surfaju“ jer premalo rade. Ovakve „hipoteze“ mogle bi objasniti zašto je Hrvatska pri vrhu, a Njemačka, Nizozemska i Irska pri dnu ljestvice. Socijalni mazohizam tumačenja društvene zbilje ukorijenjen je u našem javnom diskursu (umanjivanje slike o sebi do razine samo-torture) što znači da ljudi teže brzo prihvaćati kavanska tumačenja („Mi samo pijemo kave po terasama“, „Živimo od turizma; mi smo zemlja kuhara, konobara i sobarica“). Međutim, možda je nešto drugo posrijedi?
Prikazane podatke pokušao sam objasniti uz pomoć stope pokrivenosti širokopojasnim internetom i cijenom najpovoljnije internetske pretplate (Eurostat nudi oba podatka). Moguće je da su cijene usluga teleoperatora u Irskoj i Nizozemskoj visoke, pa ljudi racioniraju promet. S druge strane, stopa pokrivenosti širokopojasnim internetom trebala bi biti pozitivno povezana s količinskim protokom informacija. Međutim, regresijska jednadžba koja razlike u mobilnom prometu povezuje s cijenom usluge i pokrivenošću širokopojasnom mrežom potpuno je bezvrijedna za objašnjenje razlika među zemljama na gornjoj slici. Treba tražiti druga objašnjenja.
Uporaba računala i vještine: vrlo dobri u okviru EU, osobito mladi
Sljedeća hipoteza koju sam istražio glasi da se razlike među zemljama mogu objasniti načinom uporabe računalnih uređaja. Intenzivnija i složenija uporaba povezana je s većim protokom digitalnih informacija. Eurostat nudi pregršt podataka o tome.
Tablica prikazuje devet vještina odnosno praksi s računalima, koje se mogu mjeriti na dva načina: kao postotak ukupne populacije i kao postotak internetskih pretplatnika koji koriste računala za opisane prakse. Hrvati su na vrhu Europske unije prema udjelu osoba koje su selile datoteke između foldera, uređaja i podatkovnih oblaka; jako smo visoko (11. odnosno 6. u EU) prema aktivnom korištenju aplikacija (kriterij promjene „settingsa“ softvera); nalazimo se oko sredine (između 12. i 18. mjesta od 27 država članica) prema udjelu osoba koje kodiraju, instaliraju aplikacije na svoje uređaje, koriste aplikacije za obradu teksta i spreadsheetove za jednostavne ili napredne zadatke. Loši smo prema 2 od 9 kriterija: u stvaranju datoteka koje integriraju outpute iz većeg broja aplikacija (20. u EU) i u uređivanju fotografija, video i audio datoteka (tek 26. u EU).
Izvor: Eurostat, obrada autora
Treba primijetiti kako se slika mijenja ako podatke gledamo prema postotku ljudi koji koriste Internet, a ne u postotku ukupne populacije. Kada se izračuna jednostavan prosjek devet promatranih dimenzija korištenja računala (donji redak u gornjoj tablici), postotak ukupne populacije koji prakticira devet promatranih vještina s računalima slabiji je od prosjeka EU 27 (36 prema 38%), no postotak od populacije koja je koristila Internet bolji je od prosjeka EU 27 (43 prema 42%). Zbog toga je i rang prema drugom udjelu bolji: prosječni rang u prvom slučaju zaustavlja se na 17. mjestu u EU, no u drugom slučaju penje se na 14. mjesto: Hrvatska je zapravo u sredini EU liste.
Razliku prema dvije mjere udjela tumačimo time što su korisnici interneta u prosjeku mlađi od ukupne populacije. Zbog toga razlika između dva načina mjerenja indikatora udjela zapravo pokazuje da mlađi ljudi guraju Hrvatsku prema EU prosjeku ili čak malo iznad njega. To implicitno znači i da su međugeneracijske razlike u Hrvatskoj veće nego drugdje u EU (u prosjeku). I drugi podaci pokazuju veoma velik međugeneracijski razmak koji je među većima u EU.
Kako ovaj rezultat povezati s brojem gigabajta?
U nadi da ću na temelju prikazanih podataka objasniti značajan dio razlika s prve slike pošao sam od pokazatelja vještina s računalima prema udjelima u populaciji koja koristi Internet. Izračunao sam prosječne udjele za svih devet vještina s računalima kao u gornjoj tablici za sve države članice, i usporedio taj podatak s prometom u gigabajtima po pretplatniku koji je prikazan na početku. Regresija za 27 država članica pokazuje pozitivnu vezu ali i velika odstupanja, dok regresijski koeficijent nije značajan. To je rezultat utjecaja pet država – spomenutih Nizozemske i Irske koje imaju neočekivano nizak promet s obzirom na visok stupanj razvoja vještina s računalima, te Latvije, Bugarske i Rumunjske koje imaju neočekivano visok mobilni promet podataka s obzirom na dostignuti stupanj razvoja vještina s računalima. Ako se ovih pet zemalja izbaci iz uzorka, za preostale 22 države članice među kojima je i Hrvatska objašnjen je puno veći dio odstupanja, a regresijski koeficijent postaje pozitivan. Tako izgleda da smo „objasnili“ značajan dio razlika među zemljama. Štoviše, Hrvatska je blizu regresijskog pravca, što bi moglo značiti da je relativno velik broj gigabajta po pretplatniku u Hrvatskoj povezan sa stupnjem razvoja vještina s računalima.
Izvor: Eurostat, izračun autora
Zaključak
Na temelju prikazanog „silovanja“ malog uzorka ne možemo biti sigurni da smo prepoznali pravi uzrok mobilnog internetskog prometa. Veza koja je prikazana na gornjoj slici može biti slučajna. Međutim, dobili smo deksriptivnu statistiku koja učvršćuje smisao daljnjeg istraživanja hipoteze da vještine s računalima uzrokuju količinski internetski promet na mobilnim uređajima. Hipoteza je u skladu s činjenicom da se solidan položaj Hrvatske u europskoj usporedbi ponavlja i s drugim statistikama koje nisu uključene u analizu. Hrvatska je iznad prosjeka EU prema učestalosti čitanja vijesti na Internetu, sudjelovanju u online glasanjima, anketama i peticijama, razmjeni poruka, a na europskom smo prosjeku i prema udjelu zaposlenih ICT specijalista u ukupnom broju zaposlenih.
Najvažnija poruka teksta nije vezana uz objašnjenje podataka s prve slike. Najvažnija poruka glasi: Mlađe generacije u Hrvatskoj dostižu i pomalo prestižu ne samo prosjek EU, nego i svoje vršnjake u nekima od najrazvijenijih zemalja na kontinentu. Načini korištenja računala odnosno stupanj razvoja vještina s računalima još su jedno područje u kojem se ponavlja ovaj obrazac. To je još jedna potvrda stava da su današnji mladi prva generacija Hrvata u povijesti koja po mnogim kriterijima ima jednaku šansu kao i njihovi vršnjaci na zapadu Europe. Na starijima, osobito političarima, leži odgovornost za stvaranje prostora mladima da se razmašu, ostvare svoje potencijale i Hrvatsku za svojega radnog vijeka učine jednom prosječno razvijenom europskom zemljom.