Pred 20-30 godina ekonomska pismenost bila je rjeđa od tartufa. Svaka promjena stope inflacije bila je popraćena masovnom zloporabom veznika i općom zbrkom. Inflacija se primjerice povećavala za 3% (iako je zapravo ubrzavala na 3%) umjesto na 3%.
Budući da je ubrzanje inflacije u ožujku na 4,8% (gleda se u odnosu na ožujak prošle godine, što znači „na godišnjoj razini“) izazvalo veliku medijsku pažnju, provjerio sam kako mediji danas pišu o inflaciji. Internetsko putovanje završio sam prilično zadovoljan; vidio sam samo jednu pogrešku. Glavni mediji su uglavnom izvijestili o (redoslijedom kao u mojoj tražilici):
- skoku inflacije na 4,8 posto (Tportal, Večernji) – točno
- porastu inflacije na 4,8 posto (Forbes) – točno
- divljanju odnosno značajnom skoku na 4,8 posto (Dnevnik.hr) – malo nabrijano, ali točno
- dosegu 4,8 posto (hr) – samozatajno, ali točno
- ubrzanju na 4,8 posto (IstraIN) – meni najbolje, i opet točno.
Ako vam se ovo čini trivijalno, vjerujte nije. Jer godišnja stopa ili stopa na godišnjoj razini može značiti čak tri različite stvari:
- možda mjesečna stopa (stopa promjene u odnosu na prethodni mjesec) iznosi 0,39%, pa je podignuta na godišnju razinu (4,8%);
- možda se misli na kumulativnu (prosječnu anualiziranu) stopu kroz dulje vremensko razdoblje koju financijaši poznaju kao CAGR (eng. compounded annual growth rate),
- a možda se misli na ono što jest – stopa promjene u odnosu na isto razdoblje (u ovom slučaju mjesec) prethodne godine.
Korištenje pojma godišnje inflacije koja skače, pada, ubrzava, usporava, raste, pada, doseže ili podbacuje, dopustiva je izričajna nesavršenost. Može se u potpunosti otkloniti formulacijom koja se u svakodnevnoj komunikaciji ne koristi, iako bi, radi potpunosti izričaja, trebalo kazati ili napisati da je stopa inflacije ubrzala na 4,8 posto mjereno u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Pri tome su dopustive engleske kratice y-o-y ili y/y (mogu i velika slova ili neka kombinacija), što znači year-on-year.
Ako se danas ekonomske pojave prenose točnije nego ikada, to ne znači da smo napredovali u pogledu njihova tumačenja. Čim se povede rasprava o uzrocima – objašnjenjima promjene stope inflacije – mišljenja se razlikuju. Jedan je komentator na društvenim mrežama nakon posljednje objave nervozno primijetio da ekonomisti zbunjuju ljude jer uvijek govore drugačije: jednom je ovaj uzrok inflacije, drugi put onaj. Je li riječ o neznanju ili o tome da se uzroci (objašnjenja) inflacije brzo mijenjaju, a ekonomisti to uspijevaju pratiti?
Tu počinje druga od tri razine. Prvu, čisto statističku, smo apsolvirali. Na drugoj razini statistika se kombinira s ekonomskom teorijom i empirijom.
Ulaz kroz druga vrata započinjemo konstatacijom da je inflacija (porast opće razine cijena) nekakav prosjek. Točnije, ponderirani prosjek (vagana sredina).
Ponderi su udjeli pojedinih skupina roba i usluga u reprezentativnoj potrošačkoj košarici. Utvrđuju se redovitim anketama o potrošnji. Ponderi se svuda sporo mijenjaju jer zavise o razini socio-ekonomskog razvitka. Stoga ćemo u nastavku zaobići problem njihovih promjena da ne otvaramo tehnička pitanja konstrukcije indeksa cijena. Tablica u nastavku pokazuje četiri široko definirane grupe proizvoda i usluga (a pojedinačnih cijena i pondera u uzorku ima na stotine), te uočavamo da je udjel usluga u Hrvatskoj manji nego za prosjek EU i Nizozemsku (Hrvati troše relativno manje usluga), kao i to da je udjel hrane, pića i duhana te energije u Hrvatskoj veći (Hrvati troše relativno više tih dobara).
HICP* Ponderi, 2026 (‰)
| COICOP grupa | HR | EU | NL | |
| FOOD | (hrana)** | 289.95 | 203.41 | 168.06 |
| IGD_NNRG | (industrijska roba bez energije) | 260.26 | 257.29 | 290.18 |
| NRG | (energija) | 121.94 | 94.22 | 71.74 |
| SERV | (usluge) | 327.85 | 445.08 | 470.02 |
| Σ (‰) | 1,000.00 | 1,000.00 | 1,000.00 | |
| Σ (%) | 100.0% | 100.0% | 100.0% |
*harmonizirani indeks cijena potrošača uključuje i potrošnju nerezidenata u Hrvatskoj što, uglavnom zbog turizma, mijenja pondere u odnosu na čisti „domaći“ indeks (indeks potrošačkih cijena) u kojemu hrana** ima udjel 31,9%. energija 15,6%, industrijska neprehrambena roba bez energije 26,9%, a usluge 25,5%.
**uključuje pića i duhan
Izvor: Eurostat, obrada Anavela – Ekonomski lab uz pomoć Claude AI
To je potvrda Engelovog zakona. Engel je još u 19. stoljeću uočio (i predvidio) da s rastom dohotka neka dobra (npr. kruh) ne trošimo proporcionalno više, međutim neka druga dobra (npr. usluge – turizam, obrazovanje, komunikacije, zdravlje) trošimo nadproporcionalno više.
Ova međuigra teorije i empirije ima važnu poantu za razumijevanje inflacije. U zemljama poput Hrvatske, gdje je udjel hrane i energije u potrošačkoj košarici veći, ubrzanje rasta cijena tih dobara dovest će do veće stope inflacije zbog većih pondera. Na primjer, ako cijene energenata i u Hrvatskoj i u Nizozemskoj narastu 10%, hrvatska će inflacija iznositi 1,22 postotna boda, a nizozemska 0,72 boda, što daje značajnu razliku od 0,5 postotnih bodova – toliko će inflacija u Hrvatskoj biti veća (brža).
Teorijska i statistička saznanja možemo kombinirati tako da na drugoj razini analize steknemo dublji uvid u to koja skupina roba i/ili usluga vodi inflacijski proces. Promjene cijena (na godišnjoj razini) možemo pomnožiti s prikazanim ponderima da dobijemo strukturu godišnje stope inflacije. Struktura, kao i godišnja stopa, prikazane su na Slici 1. Iz nje vidimo kako je doprinos usluga (zeleno) postao gotovo konstantan od 2022., dok se doprinos drugih kategorija mijenjao uzrokujući promjene (ubrzanja i usporavanja) inflacije.
Ovaj dio priče bit će još jasniji ako prikazane doprinose pokažemo kao dinamičnu strukturu. Na Slici 2 doprinosi-stupci zbrajaju se u 100% ako su doprinosi svih kategorija pozitivni, pa lakše pratimo koja komponenta daje veći ili manji doprinos inflaciji. Ako su neki doprinosi negativni (energija u fazi pada cijena), onda se doprinos preostalih kategorija zbraja iznad 100% tako da je neto 100% (ovaj izračun nije moguć ako je inflacija = 0% što je iznimno rijedak slučaj). Iz ove slike jasno vidimo kako cijene usluga, koje snažno reflektiraju snagu ukupne potražnje, nisu davale dominantan doprinos sve do druge polovine 2023. kada počinje period njihove dominacije. Ožujak 2026. je znak promjene – povratak vodećoj ulozi drugih komponenti, napose energije.
Prikazani koncept doprinosa inflaciji nikako ne treba tumačiti kao uzrok inflacije. Analizi uzroka možemo se malo približiti ako prikažemo doprinos pojedinih kategorija promjenama stope inflacije u odnosu na isti mjesec prošle godine. Uočite: spominje se promjena stope promjene (derivacija višeg reda). Gledamo promjene visine boja pojedinih kategorija sa Slike 1. Pri ubrzanju inflacije u ožujku (u odnosu na ožujak 2025.) sav doprinos dali su energenti; ostale su komponente čak usporavale rast. Kako se to dogodilo, mogli ste pročitati u detaljnom prikazu uloge cijena goriva koji je objavljen prekjučer. Sve u svemu, iako novi inflacijski proces tek počinje, puno je naznaka da se po snazi i karakteru razlikuje (slabiji je) od inflacijskog procesa kojem smo bili izloženi 2021.-2023.
Međutim, ni to nije analiza uzroka. Analiza kretanja, doprinosa kategorija i njihove strukture tek je druga razina pronicanja u inflacijski proces. Dublja znanja o tome kako se taj proces odvija, na primjer, u svjetlu utjecaja cijena energenata na druge cijene, osobito hrane i industrijskih roba, potrebna su za raspravu o uzrocima. Kako je novi inflacijski ciklus tek na početku, crvenom će se stupiću uskoro priključiti ostali, a i on sam bi se mogao povećati.
Općenito, utjecaj (što nije što i doprinos) cijena energenata na inflaciju puno je veći od područja koja zauzimaju crveni stupci. No, to je već treća analitička razina koja izlazi izvan okvira ovoga teksta.