Kao što smo objavili u srijedu, Bugarska od 1.1.2026. uvodi euro i postaje 21. članica europodručja. Odmah su se pojavili komentari tipa „sad će ih inflacija satrati“ i „gotovo je s ekonomskim rastom“. Nezadovoljnici u Sofiji navodno već podižu šatore ispred parlamenta, a neki navodno govore: „…pogledajte što se dogodilo Hrvatskoj“; naši mediji, naravno, prenose, a situaciji sigurno ne pomaže to što je predsjednik države otvoreni protivnik pridruživanja Bugarske europodručju. Bugari su, kako pokazuju istraživanja javnog mnijenja, oko ovog pitanja duboko podijeljeni – popola.
Ništa novo; kao što nije ništa novo da se upravo Hrvatsku koja je zamijenila kunu eurom 1.1.2023. ističe kao primjer države koja je pogriješila. Kada je poljski premijer Tusk na početku mandata pustio balon o mogućoj zamjeni zlota eurom, bivši predsjednik Duda zagrmio je s položaja najvišeg političkog autoriteta: „Pogledajte što se dogodilo Hrvatskoj!“
Ništa čudno; nemoguće je nabrojati hrvatske ekonomiste, političare, novinare-komentatore i ine koji su i prije i poslije priključenja Hrvatske europodručju ispaljivali salve jednostavnih i „razumljivih“ formulacija koje su se poklapale s percepcijom velikoga broja ljudi: „…euro je izazvao (izazvat će) inflaciju.“; „…sjetimo se što je bilo u Austriji i Njemačkoj 1999. – odvijek se zna da euro znači inflaciju.“; „…euro, to su europske cijene i hrvatske plaće“, i tako dalje. Most je pokušao politički oploditi ulog u anti-euro sentiment zahtjevom za referendum, no inicijativa nije uspjela. Možda s dobrim razlogom?
Pogledajmo što govore podaci. Prikazat ćemo usporedbu sa spomenutom Bugarskom i Poljskom. Ukupna inflacija se svuda kreće slično (u zemljama sa i bez eura); maksimumi u onom najvećem inflacijskom valu 2022.-2023. svuda su bili potkraj 2022. ili početkom 2023. (dakle upravo kad je Hrvatska uvodila euro) i – gle čuda – inflacije su bile puno veće u Bugarskoj i Poljskoj nego u Hrvatskoj, iako su te zemlje kroz cijelo promatrano razdoblje imale svoje valute.
HICP – harmonizirani indeks potrošačkih cijena koji uzima u obzir i potrošnju stranaca; CPI – indeks potrošačkih cijena koji uzima u obzir samo potrošnju domaćeg stanovništva
Izvor: Eurostat, DZS
Iako bi bilo logičnije da kažu – Hrvatska je uvela euro i imala je nižu inflaciju od nas s levom (Bugari) odnosno zlotom (Poljaci) – kritičari pričaju obrnutu priču za koju nema uporišta u podacima. Zbog toga, kada se prikažu podaci poput ovih na gornjoj slici, sve-znalci (i oni koji ne mogu priznati da su ranije bili u krivu) obično aktiviraju sljedeći red floskula: „…laži, proklete laži i statistika!“; „…sve su te mjere inflacije pogrešne, valjda mi u dućanima vidimo što se događa.“, i tako dalje. I uistinu, inflacija se mjeri uzimajući u obzir sva potrošačka dobra, a ne samo ono na što trošimo u trgovinama. Na nju će utjecati i cijene električne energije, plina i stvari koje jako rijetko kupujemo kao što su TV uređaji, tepisi i automobili. Stoga, pogledajmo što se događalo s cijenama hrane u Hrvatskoj, Poljskoj i Bugarskoj od 2021. naovamo:
Izvor: Eurostat, DZS
Prema tome, cijene hrane su bile eskalirale upravo u – Bugarskoj. Onoj istoj Bugarskoj u kojoj s inflacijom u Hrvatskoj plaše malu djecu.
Je li moguće da vojske statističara drastično griješe, ili se možda ipak događa nešto drugo – uobičajeno neodgovorno političko nabacivanje blatom u kojemu za činjenice nitko više ne mari nego se svaka priča, makar i izmišljena, koristi za napad na političkog protivnika? Dobar dio ljudi razumije da je na djelu druga stvar i ne nasjeda na priče.
Jer, kada bismo se rukovodili činjenicama, možda i ovima koje su prikazane na slikama u ovom tekstu, morali bismo tražiti odgovore na neka druga pitanja (koja izlaze izvan okvira ovako kratkog osvrta):
- Kako to da je inflacija tako usko korelirana – linije imaju gotovo isti oblik – u svim europskim zemljama, i sa i bez eura, iako su središnje banke vodile prilično različite monetarne politike (štoviše, Poljska je monetarnu politiku zaoštrila prije ECB-a)?
- Kako to da je Hrvatska imala niži inflacijski vrhunac od zemalja srednje i istočne Europe koje imaju vlastite valute (ne samo od prikazanih, nego i od Češke, Mađarske i Rumunjske), iako je uvodila euro na samom vrhuncu inflacijskog vala potkraj 2022. i početkom 2023.?
- Kako to da velik broj ljudi i dalje vjeruje da je euro uzrokovao inflaciju?