Teza je da su zadnji poslovni rezultati Oraclea (za treći kvartal 2025.) takvi da je samo tržište kaznilo Oracle zbog straha oko njegove strategije financiranja AI-ja.
U suštini, rasprava se svodi na to treba li financirati razvoj (infrastrukture) AI vlastitim kapitalom (eng. equity) ili dugom (eng. debt). Ovaj će članak nastojati pronaći odgovor je li kod Oraclea riječ samo o prevelikom neoperativnom dugu ili je kombinacija više faktora u igri.
Povod pisanja ovog članka nalazi se u okviru šireg razmatranja koliko duga je potrebno i kada je dug uopće potreban, pogotovo kod manjih poduzeća ili tzv. start-upova koji grade svoj životni ciklus bez duga. Utoliko bi zaključci ovog članka trebali pomoći i manjim i srednjim poduzećima, kada biraju svoj poslovni model i put razvoja u budućim godinama. Naravno, pod uvjetom da su sastavili svoj poslovni plan i ne tretiraju poduzeće kao bankomat ili protočni bojler.
Analiza nema namjeru biti podloga za investicijsko savjetovanje, makar može biti korisna za razumijevanje kuda ide tržište kapitala, a onda i vrli novi svijet.
Što se zapravo događa s Oracle-om? Ukratko, po točkama:
- Nakon objave kvartalnih rezultata 10.12.2025. (ispod očekivanja prihoda, posebno u cloud segmentu), dionice Oraclea su pale oko 10–12 % u tzv. after-hours / premarket (Financial Times)
- Pad je prouzročio širi pad tržišne kapitalizacije (Oracle je izgubio stotine milijardi tržišne vrijednosti od vrhunca u rujnu) (The Times of India)
Grafikon 1. Pad cijene Oracle nakon objave rezultata
Izvor: preslika iz kolumne Johna Authera, Bloomberg Newsletter “Points of Return”
Grafikon 2. Kretanje tržišne kapitalizacije Oraclea u 2025. godini
Izvor: preslika iz kolumne Johna Authera, Bloomberg Newsletter “Points of Return”
Oracleovi kreditni derivati (CDS) su bili vijest prije mjesec-dva, i to vrlo velika vijest u financijskim krugovima. Naime, Oracleovi kreditni derivati (CDS) već tada su skočili na najvišu razinu godinama, a prikaz u nastavku sadrži prognozu FT-a da će rasti i dalje.
Grafikon 3: Oracleova premija na dug (Default credit swaps) u 2025.
Izvor: FT, 27.11.2025., grafikon predstavlja kretanje u 2025.
Dapače, evo ih na 140 bps dan nakon objave kvartalnih rezultata, najviši ikad od 2009.:
Grafikon 4: Oracleova premija na dug (Default credit swaps) od 2010. godine
Izvor: Yahoo Finance, 11.12.2025., prijenos članka s Bloomberga, grafikon predstavlja višegodišnje kretanje
Da skratimo o tome zašto su Oracleovi spreadovi na CDS-ove rasli, odnosno zašto je tržište počelo ugrađivati premiju rizika u Oracleove obveznice. Mediji su prenosili da je to zbog povećanja duga i rizika AI kapitalnih ulaganja. No, da i niste to znali, mogli ste pogledati u samo jedan broj – slobodni novčani tok. U njemu je sva kondenzirana istina. A ona je takva da Oracle u zadnja tri kvartala ima negativni slobodni novčani tok. Sami pogled na grafikon priča tu priču: iako neto dobit raste, slobodni novčani tok pada, kao i njegova marža (omjer s prihodom).
Grafikon 5. Prikaz kretanja neto dobiti, slobodnog novčanog toka i marže slobodnog novčanog toka u posljednjih sedam kvartala, iznosi u milijardama dolara
Napomena: Zadnji raspoloživi kvartal je drugi kvartal 2026. Godine, što je datumski 30.11.2025. Tako je poslovna godina 2025. završila sa zadnjim ili četvrtim kvartalom, odnosno 31.5.2025.
Izvor: StockAnalysis.com, obrada autora
Drugim riječima, tržište se boji da se Oracle možda prebrzo zadužuje da bi „uhvatio AI vlak“ koji već voze Microsoft, Amazon i Google. Da objasnimo još kraće, ove kompanije imaju pozitivan slobodni novčani tok.
Očito je da tržište kažnjava Oracle jer se zasad dug pokazuje nerentabilan, odnosno ulaganje u AI se financira iz duga, a ne iz nastalog operativnog novčanog toka koji je dovoljno velik da pokrije investicijski novčani tok. Po definiciji, slobodni novčani tok zbroj je operativnog (kod zdravih firmi uobičajeno pozitivan) i investicijskog novčanog toka (uobičajeno negativan, jer se novac mora ulagati; stoga je pozitivan investicijski tok znak dezinvestiranja).
Utoliko se može reći da tržište jako pazi na eventualni AI balon, odnosno da je slobodni novčani tok pas kerber i čuvar kuće.
Prilog:
Tablica s odabranim financijskim veličinama Oraclea, iznosi u milijardama dolara
Izvor: StockAnalysis.com, obrada autora