U ovotjednom pregledu o: rastu građevinskih dozvola, rastu plaća, padu (?) broja zaposlenih, novom poskupljenju duhanskih proizvoda, KONČAREVOM proboju na američko tržište, zakašnjelim američkim statistikama o inflaciji i zaposlenosti, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Nakon što je ukupan broj izdanih građevinskih dozvola od siječnja do kolovoza 2025. u usporedbi s istim razdobljem 2024. bio manji za 2,3%, rujan i listopad donijeli su izraženiji rast koji su preokrenuli rezultat. Tako je ukupan broj izdanih građevinskih dozvola od siječnja do listopada 2025. u usporedbi s istim razdobljem lani bio veći za 1,9%. Prema istim građevinskim dozvolama predviđena je gradnja 18.944 stana (18.088 novogradnje), što je 11,5 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine.
- Plaće nastavljaju rasti: prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama RH za listopad 2025. iznosila je 1.470 eura, što je u odnosu na rujan 2025. nominalno više za 1,0%, a realno za 0,4%. U odnosu pak na isti mjesec prethodne godine, nominalno je viša za 9,7%, a realno za 5,9%. Najviša prosječna neto plaća za listopad isplaćena je u djelatnosti Zračni prijevoz, u iznosu od 2.397 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 948 eura. Kažimo i kako je medijalna neto plaća za listopad iznosila 1.281 euro, što je u odnosu na rujan 2025. više za 1,7%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 10,4%.
- Državni zavod za statistiku također izvještava kako je broj zaposlenih u studenome – pao! Kažu kako je u odnosu na listopad 2025. broj ukupno zaposlenih pao za 1,1%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 0,2%. To je – a vjerni će čitatelji znati jer sam i nedavno najavio kako se pribojavam će do toga doći – fake news! Nažalost, DZS radi metodološku grešku kada uspoređuje konačne prošlogodišnje podatke o broju zaposlenih s privremenim ovogodišnjim podacima. To je velika greška koju kontinuirano rade (podcjenjuju rast broja zaposlenih u mjesečnim priopćenjima), a koja se naročito sada vidi jer izvještavaju o padu broja zaposlenih, iako u stvarnosti broj zaposlenih i dalje raste. Sreća u nesreći je što je mnogim medijima ova vijest promakla, inače smo mogli vidjeti puno bombastičnijih naslova od ovoga koji sam zapazio na Direktno.hr: Izašli novi podaci o nezaposlenosti u Hrvatskoj: Što će Plenković reći na ovo? Da ne duljim, točna informacija je sljedeća: broj zaposlenih u Hrvatskoj u studenome bio je viši za 1,3% u odnosu na isti mjesec lani. Dakle, broj zaposlenih i dalje raste, iako je taj rast sve sporiji. Na priloženoj slici vidimo kako se do nedavno broj zaposlenih povećavao se po godišnjoj stopi od oko 3%, a u 2025. kreće usporavanje i trenutačno je na upola nižoj stopi rasta. No, još uvijek nije ispod crvene crte (kako krivo izvještava DZS).
- Glavni ekonomisti 4 najveće banke u Hrvatskoj iznijeli su svoje prognoze za sljedeću godinu u novim HUB Izgledima. Tako u 2026. očekuju rast BDP-a po stopi od 2,8%, uz raspon očekivanja između 2,6% kod najvećeg pesimista i 3,2% kod najvećeg optimista. Očekuju i fiskalni manjak u visini 3,0% BDP-a u 2026., što je na samom rubu europskog fiskalnog pravila. Po pitanju inflacije očekuju usporavanje s 3,7% u 2025. na i dalje relativno visokih 3,1% u 2026. Za plaće očekuju da će iduće godine rasti po stopi od oko 6%.
- Od Nove godine pušače čeka novo poskupljenje: od prvog dana 2026. stupaju na snagu više trošarine na cigarete, cigare, duhan, e-tekućine i grijane duhanske proizvode, čime će duhanski proizvodi u prosjeku poskupiti za oko deset posto. Procjena je da će pušači ovime povećati državne proračunske prihode za dodatnih 129 milijuna eura. U Hrvatskoj inače gotovo 38% odrasle populacije konzumira duhanske proizvode.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom minusu od 0,65 posto i zaključio na 3.809,82 boda, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni pad od 0,52 posto i završio na 2.432,09 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -3,46 posto koliko bilježi CROBEXturist do +0,93 posto koliko je uvećan CROBEXkonstrukt. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -4,36 posto (ERNT) do +1,29 posto (ADRS2).
- KONČAR je napravio iskorak u najavljenom proboju na američkom tržište: s kompanijom Sanmina Corporation sklopio je ugovor „o zajedničkom razvoju prilagođenog transformatora srednjeg napona te istraživanju dodatnih mogućnosti suradnje u cilju podrške planovima rasta KONČARA na američkom tržištu“. Sanmina je kompanija koja se nalazi na popisu Fortune 500 (lista 500 najvećih američkih korporacija prema ukupnom prihodu), a ima oko 80 proizvodnih lokacija diljem svijeta i zapošljava oko 39 tisuća radnika, s godišnjim prihodom većim od 8 milijardi dolara. Sanminu je, inače, prije 45 godina u Kaliforniji osnovao američki Hrvat Jure Šola s partnerom Milanom Mandarićem. Suradnja s KONČAREM realizirat će se pak kroz novu, suvremenu tvornicu u Houstonu u Teksasu, a u čijim se pogonima (između ostalog) planira proizvodnja distribucijskih transformatora srednjeg napona, mjernih transformatora i sklopne opreme. Sporazum s KONČAROM obuhvaća upravo poslove dizajniranja prilagođenog transformatora srednjeg napona, uz podršku planovima rasta KONČARA na američkom tržištu. Početak rada spomenute tvornice očekuje se u 2027. godini, „uz već osigurane početne ugovore s kupcima“. Druge bitne detalje ugovora nisu objavili; primjerice, o kakvom točno modelu suradnje govorimo, kakva je dinamika ulaganja pojedinih strana, kako će se dijeliti dobit od zajednički razvijenih proizvoda i sl. Moje prvotno tumačenje bilo je da će KONČAR pružiti know-how u proizvodnji srednje energetskih i mjernih transformatora (gdje su svjetska klasa), dakle bez financijskih ulaganja s njihove strane, a da će zauzvrat imati nekakav postotak od prodaje. No, kasnije je predsjednik Uprave Gordan Kolak na godišnjem susretu s medijima izjavio kako „tvornicu u SAD-u planiraju izgraditi u roku od oko godinu dana, do 2027.“, što znači da je moguće je da se radi i o nekoj drugoj opciji. Kako god, nadam da ćemo uskoro saznati više informacija jer ovo bi mogao biti veliki iskorak za KONČAR na ovom golemom tržištu.
- Cijeli tjedan je zapravo bio obilježen vijestima iz KONČARA, što oslikava dominaciju koju njegove dionice imaju na Zagrebačkoj burzi. Tako je jedna od sastavnica iz grupe, KONČAR Digital, s Ministarstvom obrane RH potpisala okvirni sporazum za razvoj i proizvodnju naprednih sustava protudronske obrane vrijedan 125 milijuna eura (bez PDV-a). Druga sastavnica, KONČAR – Distributivni i specijalni transformatori, obavijestili su investicijsku javnost kako su učvrstili svoje vlasništvo u tvrtki Novi Feromont s dodatnih 26,5 posto, na ukupno 81,2 posto vlasničkog udjela. Konačno, u KONČARU su pobrali i najvažnije nagrade Zagrebačke burze: nagrada za Zlatnu dionicu godine dodijeljena je Matici (KOEI), a nagrada za Srebrnu dionicu pripala je KONČAR D&ST-u (KODT).
- Hrvatski biotehnološki startup GlycanAge, poznat po istoimenom testu biološke dobi, osigurao je novu investiciju od 8,7 milijuna dolara kako bi ubrzali klinički razvoj tehnologije temeljene na glikanima i nastavili s komercijalizacijom svog testa. Nakon što su početkom 2024. godine dobili 4,2 milijuna dolara seed investicije od rumunjskog fonda LAUNCHub Ventures i britanskog deep-tech fonda Kadmos Capital, novu ovu rundu financiranja predvodi Fifth Quarter Ventures (sudjeluje i više drugih fondova). U GlycanAgeu trenutačno zapošljavaju preko 30 ljudi, a većina istraživanja i razvoja, uključujući klinički razvoj i softver, smještena je u Hrvatskoj. Više od 60 posto prihoda dolazi im iz SAD-a, unatoč činjenici da ondje još nemaju stalno zaposlene ljude, što će se, kako navode, promijeniti ovom investicijskom rundom.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- U skladu s očekivanjima, Upravno vijeće ECB-a odlučilo je u četvrtak da će tri ključne kamatne stope ostati nepromijenjene: kamatna stopa na novčani depozit iznosi 2,00 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 2,15 posto i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana iznosi 2,40 posto. Prema novim makroekonomskim projekcijama stručnjaka Eurosustava, ukupna inflacija iznosit će u prosjeku 2,1 posto u 2025., 1,9 posto u 2026., 1,8 posto u 2027. i 2,0 posto u 2028. Inflacija je revidirana naviše za 2026. u prvom redu zato što sada očekuju sporije smanjivanje inflacije cijena usluga. U odnosu na projekcije iz rujna očekuje se da će gospodarski rast biti snažniji, čemu će u prvom redu pridonijeti domaća potražnja. Gospodarski rast revidiran je naviše na 1,4 posto u 2025., 1,2 posto u 2026. i 1,4 posto u 2027.
- Nakon dugog čekanja i nekoliko odgoda, konačno su objavljeni službeni podaci o kretanju inflacije i zaposlenosti u SAD-u. Inflacija je pozitivno iznenadila: potrošačke cijene porasle su u studenom 2,7 posto na godišnjoj razini, značajno manje od 3,1 posto koliko su očekivali analitičari. Takav „promašaj“ analitičara se rijetko viđa, a pogled u sam CPI report otkriva zašto: podaci za listopad uopće nisu objavljeni, a i za studeni nedostaje jako puno stavki pa je i sam izračun ukupne inflacije upitne kakvoće (što je sve posljedica shutdowna i ne prikupljanja određenih podataka na vrijeme). Podaci o zaposlenosti također nisu bili potpuni: u listopadu je navodno došlo do pada broja zaposlenih za 105 tisuća (i nisu mogli izračunati stopu nezaposlenosti), dok je u studenom došlo do navodnog rasta za 64 tisuće, ali je i stopa nezaposlenosti porasla na 4,6% (što je najviša stopa nezaposlenosti u zadnje četiri godine). Uglavnom, svi su čitali objavljene podatke s određenom dozom skepticizma, jer posljedice najdužeg shutdowna u povijesti tako se jasno vide na ovim najvažnijim službenim makroekonomskim statistikama.
Zbivanja na Wall Streetu
- Iako bi se po tjednim izvedbama glavnih dioničkih indeksa moglo zaključiti suprotno (S&P je porastao za 0,1%, Nasdaq za 0,5%, dok je Dow pao za 0,7%), iza nas je prilično volatilan tjedan na Wall Streetu. Glavni dionički indeksi bili su u padu prva tri trgovinska dana (pri čemu su najviše pale cijene dionica u tehnološkom sektoru jer ulagače sve više zabrinjavaju golemi troškovi razvoja umjetne inteligencije), da bi u četvrtak i petak zabilježili solidne pluseve jer su podaci o popuštanju inflacijskih pritisaka u SAD-u podržali nade u daljnje smanjenje kamatnih stopa američke središnje banke. Godina se bliži kraju i čini se kako će 2025. biti još jedna godina vrlo dobrih prinosa na Wall Streetu: od početka godine Dow je u plusu za 13,1%, S&P 500 u plusu za 16,2%, a Nasdaq u plusu za 20,7%. Moguće je da će ovi brojevi biti još malo viši jer kraj godine najčešće prolazi u „pozitivnom ozračju“ (famozni Santa Claus Rally), ali i bez toga će 2025. zadržati epitet dobre godine za investitore.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika u blagdanskom tjednu pred nama, u ponedjeljak nas očekuje objava o indeksu građevinskih radova te u srijedu indeks prometa industrije. U Hrvatskoj se dvodnevni blagdani nadovezuju na vikend, no trgovine na Zagrebačkoj burzi neće biti niti u srijedu (odvijat će se samo u ponedjeljak i utorak). U europodručju također nema na rasporedu objava nekih bitnih podataka, a možemo izdvojiti samo nove podatke o novoregistriranim automobilima u utorak. U SAD-u će biti nešto više objava podataka, a najvažnija će vjerojatno biti nova procjene kretanja bruto domaćeg proizvoda koja se očekuje u utorak. Na Wall Streetu je trgovina zatvorena samo za Božić (četvrtak).
(Obavijest vjernim čitateljima: naredne dvije nedjelje neće biti Tjednog pregleda. Želim vam sretan i blagoslovljen Božić, te svako dobro u 2026. godini!)
_______________________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Cijene u Hrvatskoj su tamo gdje trebaju biti (Velimir Šonje)
- Anatomija krize dolara: gura li FED kamatne stope u pogrešnom smjeru? (Mario Gatara)
- Pokazuje li slučaj Oraclea da tržište ne želi AI balone? (Hrvoje Serdarušić)
- Otkrijte 100 najvrjednijih hrvatskih poduzeća te po čemu se izdvajaju Rovinj i Karlovac (Bon.hr i Hrvoje Serdarušić)