Kako se snaći u kaosu podataka: BDP, industrija, trgovina

Ad
Ad

U ovom su se tjednu tri podatka tumačila izrazito negativno, pa ćemo ih kratko prokomentirati.

Rast BDP-a od 2,5% u prvom tromjesečju ove u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine tumačen je kao loš podatak, moguće pod utjecajem krize u Agrokoru

Tromjesečja u različitim godinama mogu imati različit broj dana, različit broj radnih dana (korekcija za te učinke naziva se kalendarsko prilagođavanje) i različite praznike i mogućnosti «spajanja» dana (različita sklonost uzimanju godišnjih odmora). Zbog toga se statistički podaci – tzv. vremenske serije – prilagođavaju za sezonske i kalendarske učinke.

Iako je i takozvano sezonsko izglađivanje ili desezoniranje podataka nesavršeno i ako se ne obavlja veoma pažljivo može proizvesti dodatni šum u interpretacijama podataka, u načelu je uvijek bolje koristiti sezonski prilagođene podatke koji sadrže i korekciju za broj radnih dana. Prema toj metodi, rast BDP-a u prvom tromjesečju iznosio je 3,4%, a ne 2,5%.

Međutim, ako se govori o sezonski prilagođenim podacima, onda je puno bolje gledati stopu promjene u odnosu na prethodni kvartal, a ne u odnosu na isti kvartal prethodne godine. Promjena u odnosu na prošli kvartal govori koliki je bio moment rasta najbliže sadašnjosti (pa je puno veća šansa da taj moment i danas prevladava nego da prevladava rast mjeren u odnosu na razdoblje prije cijele godine).

Sezonski prilagođena stopa rasta realnog BDP-a je u prvom tromjesečju 2017. u odnosu na zadnje tromjesečje 2016. iznosila 0,6%, jednako kao u zadnjem tromjesečju 2016. Prema tome, ništa se loše u prvom tromjesečju ove godine nije dogodilo; nikakvo usporavanje se ne vidi u podacima.

Izvor: DZS

U interpretacijama se najčešće ne navodi kako je riječ o preliminarnoj procjeni BDP-a koja se radi na temelju malog broja indikatora. Pogreška te procjene može biti veoma velika. Zbog toga manje varijacije, barem +/-0,3 postotna boda, a možda i više, treba potpuno ignorirati – one ne znače ništa. Jedino što se može zaključiti na temelju statističkih podataka je da je BDP u prvom tromjesečju ove godine nastavio rasti približno istom dinamikom kao i u prošloj godini.

Industrijska proizvodnja u travnju 2017. bila je niža nego u travnju 2016. za 0,6%

Sve što je rečeno za BDP vrijedi i za industrijsku proizvodnju, osim zadnjega, da se radi o procjeni na temelju malog broja indikatora. Statistički izvor je nešto pouzdaniji, no problem dolazi s druge strane: industrijska proizvodnja bilježi vrlo velike varijacije koje nije jednostavno objasniti.

Teško je povjerovati da je vremenska serija na slici prilagođena za razlike u broju radnih dana i sezonske varijacije (iako je). Uočite neobičan vrh u prosincu 2016. Postavlja se pitanje nije li pad s toga vrha u toku ove godine neka vrsta korekcije industrijskog sustava nakon iznimnog događaja, jer su zalihe gotovih proizvoda u industriji u travnju bile niže nego u travnju prošle godine, dok su u doba prosinačkog vrhunca 2016. bile čak 7,4% veće nego u prosincu 2015. (što znači da je proizvodnja u prosincu «ukrala» dio proizvodnje ove godine u koju su prenesene velike zalihe gotovih proizvoda; usporedbe radi, zalihe su u prosincu 2015. bile 4,4% manje nego u prosincu 2014.). Osim toga, zaposlenost u industriji nakon jako puno godina raste (0,6% u odnosu na isti mjesec 2016.) i teško je pretpostaviti da su se poslodavci baš toliko prevarili da su zaposlili ljude prije kolapsa.

Indeks fizičkog obujma industrijske proizvodnje, 2010.=100

Također, brojna tumačenja kako se sada radi o nekom posebnom efektu u prehrambenoj industriji ne stoje, zato što se pojedine industrije kolebaju u neočekivano sinkroniziranom ritmu. U travnju su gotovo sve, pa tako i prehrambena, bile u minusu, dok su u ožujku dominantno bile u plusu (prehrambena je u ožujku bilježila dvocifrenu stopu rasta mjesec na mjesec prethodne godine).

Sve što se iz ove priče i prikazanih podataka može zaključiti je da se u industriji događaju neuobičajene varijacije proizvodnje i zaliha koje otežavaju iščitavanje podataka (statističkim rječnikom, svaki trend je slabo signifikantan). Proizvodnja će ove godine vjerojatno biti manja od prošlogodišnje (koja je bila 5% veća u odnosu na proizvodnju 2015.) zbog prosinačkog efekta, a prerano je za tumačenja o naglom usporavanju i učincima Agrokora. Podatke za svibanj i lipanj treba pažljivo motriti, možda će se tada jasnije profilirati trend. U međuvremenu treba pričekati sa prečvrstim zaključcima.

Uočite da ovo nije prognoza o onome što će se događati, nego samo korektna interpretacija onoga što se može zaključiti iz raspoloživih podataka kako bi se naglasila ograničenja u interpretacijama. Ponekad je iz podataka bolje zaključiti premalo, nego previše.

Realan promet u trgovini na malo u travnju povećan je samo 2,8% (kalendarski prilagođen) u odnosu na prošlogodišnji travanj

Kakve se tek varijacije događaju s realnim prometom u trgovini na malo; dok su mnogi još u podacima za ožujak očekivali «utjecaj Agrokora», dogodilo se najveće iznenađenje s realnim rastom od čak 7,7% (kalendarski prilagođeno) u odnosu na ožujak 2016. (iako je u ožujku 2016. bio Uskrs, a 2017. nije). S obzirom na općenito povećana kolebanja (slika), tek ovdje vrijedi da je prerano za izvođenje bilo kakvih dalekosežnih zaključaka (iako je sezonski prilagođen podatak zabilježio pad u travnju u odnosu na ožujak).

Realan promet u trgovini na malo, promjena u odnosu na isti mjesec prošle godine