U ovotjednom pregledu o: plaćama koje nastavljaju rasti, broju zaposlenih koji više ne raste, novim makroekonomskim projekcijama HNB-a, odlukama europske i američke središnje banke i promjenama tržišnih očekivanja po pitanju kamatnih stopa, zbivanju na burzama, cijenama nafte te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Prosječna neto plaća u Hrvatskoj po prvi je put prešla 1.500 eura. Preciznije, prosječna neto plaća za siječanj (isplate u veljači) iznosila je 1.511 eura, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno više za 8,5%, a realno za 4,9%. Medijalna neto plaća također je po prvi put premašila 1.300 eura: danas 50% zaposlenih u Hrvatskoj prima neto plaću u iznosu jednakom ili manjem od 1.304 eura, a druga polovica zaposlenih prima jednaku ili veću od tog iznosa. S plaćom manjom od 859 eura (bez neoporezivih primitaka) spadate u 10% najniže plaćenih zaposlenika, a s plaćom većom od 2.305 eura spadate u 10% zaposlenika s najvišom plaćom u RH.
- Državni zavod za statistiku izvještava kako je u veljači pao broj zaposlenih za 0,6% u odnosu na isti mjesec lani. Pisao sam već puno puta o tome kako DZS u ovom slučaju radi metodološku grešku (i time producira fake news). Međutim, točno je kako broj zaposlenih u Hrvatskoj više – ne raste. Pogledajmo priloženi grafikon: od sredine 2021. do sredine 2025., broj zaposlenih u Hrvatskoj prosječno je rastao za oko 3% na godišnjoj razini (to je 40 do 50 tisuća više zaposlenih svake godine), nakon čega rast počinje naglo usporavati sve do današnje „nule“. Bojim se da bi po ovom pitanju moglo biti neugodnih iznenađenja. Naime, iako većina institucionalnih prognoza za Hrvatsku predviđa blago usporavanje rasta broja zaposlenih u 2026., i dalje se radi o relativno visokim prognoziranim stopama rasta: EK predviđa rast od 1,5%, HNB 1,8%, Vlada RH 1,8% itd. Moje je mišljenje kako je to teško dostižno, a s obzirom na trenutačni trend, svaki rast koji bi se makar približio stopi od 1% smatrao bih odličnim razvojem događaja.
- Hrvatska narodna banka objavila je novu proljetnu makroekonomsku projekciju u kojoj procjenjuje da će hrvatsko gospodarstvo u 2026. i 2027. nastaviti rasti, ali sporije nego što se očekivalo krajem prošle godine, ponajprije zbog posljedica rata na Bliskom istoku, skuplje energije i izraženije neizvjesnosti. HNB navodi da je projekcija realnog BDP-a revidirana blago naniže u odnosu na prosinac, na 2,5 posto, i to uz pretpostavku da će sukob biti razmjerno kratkotrajan i da će se cijene energenata od drugog tromjesečja početi spuštati prema razinama prije rata u Iranu. Uz temeljnu projekciju i s obzirom na visoku razinu neizvjesnosti, izrađena su dva alternativna, hipotetska, scenarija koja prikazuju rizike za rast i inflaciju ako posljedice sukoba budu snažnije i dugotrajnije. Pretpostavke ugrađene u alternativne scenarije počivaju na mogućnosti dugotrajnijeg poremećaja u opskrbi naftom i plinom, što se nepovoljno odražava na gospodarski rast i inflaciju, osobito u kratkom roku. Unatoč tome, u osnovnom bi scenariju rast trebao ostati relativno snažan zahvaljujući robusnom tržištu rada i jačem korištenju fondova EU-a, dok se za 2026. očekuje i ubrzanje osobne potrošnje, dijelom zbog baznih učinaka nakon bojkota maloprodajnih lanaca početkom 2025. te slabije potrošnje tijekom prošlog ljeta. Istodobno, HNB upozorava da bi rast mogli pritiskati sporiji rast realnih dohodaka, manje poticajna fiskalna politika, povišena ekonomska neizvjesnost i nepovoljniji uvjeti zaduživanja za kućanstva. Na tržištu rada očekuje se usporavanje rasta zaposlenosti, uz nastavak ovisnosti o većoj participaciji domaće radne snage, aktivaciji umirovljenika i zapošljavanju stranih radnika. S druge strane, inflacija bi se u 2026. mogla dodatno ubrzati: HNB procjenjuje da bi prosječna godišnja inflacija mjerena HIPC-om mogla dosegnuti 4,6 posto, nakon 4,4 posto u 2025., dok bi nacionalni IPC mogao porasti na 4,4 posto s prošlogodišnjih 3,7 posto. Glavni razlog je prelijevanje snažnog poskupljenja sirove nafte na maloprodajne cijene derivata, uz mogući rast temeljne inflacije. HNB pritom upozorava da bi u nepovoljnijim scenarijima gospodarski rast mogao biti još slabiji, a inflacija osjetno viša od osnovne projekcije.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi Zagrebačke burze pali su u proteklome tjednu: CROBEX je pao za 0,66 posto te je zaključio na 3.926,7 bodova, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni pad od 0,67 posto i završio na 2.510,8 bodova. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od +0,66 posto koliko bilježi CROBEXkonstrukt do +10,34 posto koliko je umanjen CROBEXtransport. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -4,63 posto (ATGR) do +9,02 posto (MAIS).
- Američki OFAC izdao je Jadranskom naftovodu novu licencu kojom se hrvatskoj kompaniji omogućuje nastavak transporta sirove nafte za Naftnu industriju Srbije (NIS) sve do 17. travnja 2026., čime se osigurava stabilna opskrba Srbije putem JANAF-a. Produženje licence dio je američkog režima sankcija prema ruskom energetskom sektoru, budući da je NIS pod kontrolom ruskog Gazpromnjefta, a istodobno je Srbiji produljen rok za dogovor o prodaji ruskih udjela u toj kompaniji (mađarski MOL bi trebao biti kupac). U jeku globalnih energetskih napetosti, dodatno potaknutih ratom na Bliskom istoku, Srbija je produljila zabranu izvoza nafte i derivata, dok je predsjednik Aleksandar Vučić najavio nove mjere štednje. Kazahstan je prošle godine bio najveći dobavljač sirove nafte za Srbiju, odnosno Srbija je iz te azijske zemlje uvozila gotovo 60 posto svoje nafte. Sva uvezena sirova nafta pristiže tankerima do Krka, a potom se transportira JANAF-ovim cjevovodima.
- Prema pisanju francuskih medija, Bugatti-Rimac razmatra dodatno preseljenje dijela proizvodnje budućih Bugattija u Hrvatsku, na Rimčev kampus u Svetoj Nedelji, čime bi domaća industrija mogla dobiti još važniju ulogu u proizvodnji jednog od najprestižnijih automobilskih brendova na svijetu. Navodi se da bi taj proces mogao početi već tijekom 2026. godine, pri čemu bi se u Hrvatskoj proizvodili određeni mehanički dijelovi i šasija za Bugatti Tourbillon, dok bi završna montaža i uređenje interijera ostali u Molsheimu u Francuskoj, povijesnom središtu marke Bugatti.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Upravno vijeće Europske središnje banke odlučilo je u četvrtak da će sve tri ključne kamatne stope ostati nepromijenjene: kamatna stopa na novčani depozit iznosi 2,00 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 2,15 posto i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana iznosi 2,40 posto. Zbog rata na Bliskom istoku, u novim projekcijama banka sada očekuje prosječnu inflaciju od 2,6 posto u 2026., 2,0 posto u 2027. i 2,1 posto u 2028., dok je prognozu gospodarskog rasta za 2026. snizila na 0,9 posto. Predsjednica Lagarde je na konferenciji za novinare pokušala povući jasnu razliku u odnosu na 2022. Tada je, kako je rekla, inflacija već bila oko 6 posto kad je energetski šok udario, dok je sada zadnje očitanje bilo 1,9 posto, što ECB-u daje puno bolju početnu poziciju. Naglasila je i da sada bolje razumiju kako se šokovi cijena energije prelijevaju na širu inflaciju, uključujući neizravne i tzv. second-round učinke. Dakle, poruka nije bila u stilu kako je ovo prolazno pa će ignorirati, već više u stilu „naučili smo lekciju iz 2022. i pažljivo ćemo pratiti mogući prijenos šoka“. Tržište zbog svega toga sada daje vjerojatnost od čak 60 posto da će ECB na sljedećem sastanku dignuti kamatne stope za 25 baznih bodova (na 2,25%), a do sastanka u lipnju možda čak i za 50 b.b. (na 2,50%). U svakom slučaju, tržišna su očekivanja jasna: kamate idu gore, samo je pitanje kojim tempom.
Izvor: ECB Watch
- Europska unija prvi je puta u 2025. uvezla više automobila i automobilskih dijelova iz Kine nego što ih je izvezla u drugo najveće svjetsko gospodarstvo, pokazala je analiza konzultantske tvrtke EY. Izvoz automobila i dijelova iz EU-a u Kinu pao je prošle godine za 34 posto, na 16 milijardi eura, čime se od 2022. godine izvoz više nego prepolovio. Uvoz iz Kine porastao je pak za osam posto, na 22 milijarde eura, pretvorivši tako izvozni višak u manjak u samo nekoliko godina.
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni američki dionički indeksi pali su i četvrti tjedan zaredom: Dow je pao za 2,1%, S&P 500 za 1,9% te Nasdaq za 2,1%. Na FOMC sastanku u srijedu, guverneri FED odlučili su u skladu s tržišnim očekivanjima zadržati kamatne stope nepromijenjenima (3,5%–3,75%). Predsjednik Jerome Powell naglasio je da će, kako bi ponovno započeli snižavanje kamatnih stopa, morati vidjeti napredak u smanjenju inflacije. Tržišta tako više ne očekuju smanjenje kamatnih stopa ove godine, dok su do nedavno očekivali dva rezanja po 25 b.b.
- Cijene nafte (i plina) i rat na Bliskom istoku i dalje su u fokusu financijskih tržišta. Tržišta su pretrpjela novi šok nakon izraelskog napada na najveće iransko plinsko polje Južni Pars te iranskog odgovora napadom na najveći zaljevski plinski terminal Ras Laffan u Kataru (kojim je, navodno, oko 17% katarskih LNG kapaciteta stavljeno izvan stroja na 5 godina). Velimir Šonje na Ekonomskom labu detaljno analizira sva zbivanja oko nafte pa predlažem redovno praćenje ako vas zanima tema. A trebala bi jer ovakav naftni šok kojem svjedočimo nije viđen jako dugo vremena: cijene nafte više su se nego udvostručile od početka godine.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Tjedan pred nama bit će dosta mirniji što se tiče objava makroekonomskih podataka. U Hrvatskoj možemo istaknuti samo indeks prometa industrije koji se objavljuje u petak, dok će u europodručju u fokusu biti novi val flash PMI podataka (indeksi menadžera nabave) koji bi trebali potvrditi nastavak slabosti u industriji, ali i slabljenje aktivnosti u segmentu usluga. U SAD-u se također objavljuju flash S&P Global PMI podaci za ožujak, zatim uvozne i izvozne cijene (očekuje se umjeren rast uvoznih cijena od 0,2%) te finalni Michigan indeks potrošačkog sentimenta. Rat na Bliskom istoku i kretanje cijena energenata obilježit će tako još jedan tjedan pred nama.
_____________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Energetski scenariji: rezerve nafte i Reaganovo otvaranje Hormuza (Velimir Šonje)
- Cijene nekretnina u fokusu: rast i priuštivost (Velimir Šonje i Ivica Brkljača)
- Od Ras Laffana do ECB-ove prognoze inflacije: današnje stanje stvari (Velimir Šonje)