Končar, mirovine i transparentnost: što ih povezuje?

Nedavno sam pisao o čudnoj situaciji u kojoj daleko najlikvidnija dionica hrvatskog tržišta kapitala nije izlistana u prime segmentu tržišta s najvišim zahtjevima transparentnosti. Sam Končar je pred samo četiri godine bio ispod radara šire investicijske javnosti; tržište kapitala nije mu bilo bitno za rast. No, za glavne vlasnike – Republiku Hrvatsku i mirovinske fondove… Nastavi čitati "%s"

Ne padaju vlade zbog ideologije, nego zbog brojki: usporedba Francuske i Rumunjske i je li Hrvatska drugačija

Objavljeno

U jučerašnjem tekstu o padu vlade u Francuskoj i programu fiskalne konsolidacije u Rumunjskoj istaknute su tri glavne teze: Fiskalna nestabilnost (neodrživi deficiti proračuna) dovode do političke nestabilnosti i rasta rizika zemlje. Učestalost smjena premijera u Francuskoj je indikator dublje društvene nestabilnosti. Premda Rumunjska ima veći deficit od Francuske, predviđamo bržu fiskalnu konsolidaciju u Rumunjskoj… Nastavi čitati "%s"

Premijeri kao potrošna roba: francuska drama i rumunjski rezovi

Jeste li znali da je netom pali François Bayrou bio šesti Macronov premijer otkako je tada mlad političar stupio na dužnost predsjednika Republike u svibnju 2017.? Prosječni životni vijek francuskog premijera (Philippe, Castex, Borne, Attal, Barnier, Bayrou) u proteklih osam godina i četiri mjeseca iznosi 16,7 mjeseci. Barnier, koji je pao u prosincu prošle godine,… Nastavi čitati "%s"

„Žrtveni omjer“: o porukama centralnih bankara iz Jackson Holea

Objavljeno

Potkraj kolovoza svake godine centralni bankari sa svih strana svijeta okupljaju se u  Jackson Holeu u američkom Wyomingu. Raspravljaju o aktualnim gospodarskim temama. Poruke glavnih govornika – vodećih ljudi američkog FED-a i europskog ECB-a – osluškuju se na financijskim tržištima ne bi li se razotkrilo nešto što ukazuje na budući smjer monetarnih politika. Ove godine,… Nastavi čitati "%s"

Hrvati u gornjem europskom domu na ljestvici internetskog prometa i odabranih IT vještina

Objavljeno

U nedavno objavljenom tekstu o stavovima mladih (do 29 g.) ukazao sam na velike međugeneracijske razlike u Hrvatskoj. Mladi ljudi ne samo da hvataju priključak sa svojim europskim vršnjacima, već prednjače po nekim kriterijima – na primjer prema vrijednostima kao što su povjerenje u druge ljude. U ovom tekstu ćemo pokazati da isti zaključak vrijedi… Nastavi čitati "%s"

Ekonomska interpretacija nestanka ustaša i partizana: o stavovima mladih u Hrvatskoj

Kroz masovne medije i društvene mreže nameće se slika o Hrvatskoj, naročito o mladima, koja je polarizirajuća i besperspektivna. Repliciraju se povijesni obrasci; navodno se opet nalazimo u društvenoj regresiji uzrokovanoj sve dubljim sukobom između stavova koje bismo u standardnoj hrvatskoj političko-povijesnoj metrici označili kao krajnje lijeve i krajnje desne („partizani“ i „ustaše“). Međutim, istraživanja… Nastavi čitati "%s"

Ekonomika gitare: Gibson, Fender i (veliki) „ostatak svijeta“, 2. dio

U prvom dijelu smo kroz analizu promjena relativnih cijena u dugom roku (od 1998. godine naovamo) pokazali nekoliko ekonomskih načela koja pomažu u razumijevanju razvoja na tržištu glazbe i glazbala, a posebno gitara: Prvo, u dugom roku padaju relativne cijene dobara u kojima su prisutne globalizacija, snažna konkurencija i tehnološki napredak. Proizvodnja odjeće i obuće… Nastavi čitati "%s"

Ekonomika gitare: Gibson, Fender i (veliki) „ostatak svijeta“, 1. dio

Objavljeno

Budite strpljivi kroz prvi dio teksta u kojemu još ne analiziramo dubinski tržište gitara jer prvo moramo objasniti neka ekonomska načela. To je lakše učiniti na temama koje gotovo svakodnevno pratimo, poput kretanja cijena hrane, hotela i restorana. Zatim ćemo naučena ekonomska načela primijeniti na kulturna dobra, i na kraju na tržište gitara. Cijene i… Nastavi čitati "%s"

Državno, a “naše”: ako može burza FINA-i, FINA može burzi

Objavljeno

Na Labu se svake godine osvrćemo na poslovanje državnih poduzeća (ovdje je prošlogodišnji prikaz). Ovogodišnji prikaz se temelji na podacima za 2024. godinu. Započinje zanimljivim podatkom da se broj državnih poduzeća značajno smanjio: nakon 1 109 registriranih državnih (javnih, komunalnih) poduzeća 2023., broj je 2024. smanjen na 902. Vjerojatno se radi o okrupnjavanju – spajanju… Nastavi čitati "%s"

Migracije u 2024. godini, 2. dio

Objavljeno

U prvom dijelu teksta o migracijama u prošloj godini bavili smo se međunarodnim migracijama i pokazali pet važnih rezultata: Razdoblje pozitivnog migracijskog salda (većeg doseljavanja nego iseljavanja) nastavlja se treću godinu zaredom. Nakon pozitivnog salda od 30,2 tisuće 2023., saldo se povećao na 31,4 tisuću neto imigranata 2024., što više nego kompenzira negativni prirodni priraštaj… Nastavi čitati "%s"