Ekonomski lab
Najnovije objave Eurostata potvrđuju tezu koju smo već analizirali u nekoliko navrata, zadnji puta pred tri mjeseca: Hrvatska se usko približila pragu razvoja od 80% realnog dohotka po stanovniku Europske unije. Nakon što je ranije objavljeno da smo prošle godine stigli na 77% prosjeka EU mjereno realnim BDP po stanovniku, modificirani pokazatelj stvarne individualne potrošnje… Nastavi čitati "%s"
Nakon teksta Banića, Deskar-Škrbića i Langa, Velimir Šonje u drugom tekstu iz serije o fiskalnim pravilima objašnjava koncept pričuvnog fiskalnog fonda i raspravlja o tome kako bi se takav fond mogao ustrojiti u Hrvatskoj… Nastavi čitati "%s"
Preliminarna procjena stope inflacije za svibanj (3,5% prema DZS-ovim ponderima domaće potrošačke košarice, što je na donjoj slici označeno kao „Hrvatska CPI“) izašla je malo veća od podataka za ožujak i travanj kada je godišnja inflacija iznosila 3,2%. Za objašnjenje treba pogledati širu sliku. Godišnje stope inflacije (razina cijena u odnosu na isti mjesec prošle… Nastavi čitati "%s"
Objava Državnog zavoda za statistiku o rastu realnog BDP-a za 2,9% (3,1% sezonski prilagođeno) u prvom tromjesečju ove u odnosu na prvo tromjesečje 2024. godine u javnosti je prošla nezapaženo premda je potvrdila da gospodarski rast u Hrvatskoj slabi. To se vidi i iz činjenice da je rast sezonski prilagođenog realnog BDP-a u odnosu na… Nastavi čitati "%s"
S 37,8 sati u prosjeku na tjedan, Hrvati na glavnom poslu provedu približno jednako vremena kao Slovenci (38,0), Česi (37,8) i Slovaci (37,9). Zericu manje rade Mađari (37,4) i Portugalci (37,5), a zericu više Litavci i Letonci (38,3), Rumunji (38,8), Poljaci (38,9) i Bugari (39,0). Znatno više rade Grci (39,8), Srbi (41,3) i Turci (43,1),… Nastavi čitati "%s"
Objavljen je OECD Regulatory Policy Outlook 2025. Države se susreću s izazovima koji zahtijevaju novi val deregulacije. Reguliranje treba biti djelotvorno i učinkovito umjesto nepotrebnog opterećenja. OECD ističe važnost uključivanja građana u proces stvaranja regulatornih pravila i poticanje boljeg razumijevanja regulatornih ciljeva kako bi se poboljšali javna podrška (public buy-in) i usklađenost (compliance) regulative. Jedna od… Nastavi čitati "%s"
Gospodarstvo EU i europodručja uglavnom je stagniralo, točnije, jedva je raslo 2023. i 2024. godine, i to zahvaljujući gospodarstvima europskog juga, što je povijesni kuriozitet. Za veći dio srednje Europe predvođene Njemačkom može reći da se nalazio u blagoj recesiji. Rast su bilježila gospodarstva Francuske, Španjolske, Italije, Grčke, Hrvatske… Tako je scenarij polurecesije u protekle… Nastavi čitati "%s"
U uvjetima kada se sve trese (a trese se), treba jako pažljivo tumačiti svaki podatak kako biste razlučili šum od signala. Inače ćete šum interpretirati kao signal i izvući pogrešan zaključak. Nakon što je US Bureau of Labour Statistics (BLS) jučer objavio preliminarnu procjenu o padu realnog BDP-a SAD-a u prvom kvartalu za 0,3%, krenulo… Nastavi čitati "%s"
Na slici vidimo prognoze Vlade RH za 2024., 2025. i naredne godine. Brojke su iz ključnih dokumenata ekonomske politike koji su doneseni pred nekoliko mjeseci. Možemo ih usporediti sa stvarnim brojkama za 2024. koje su objavljene prošli tjedan. Vladina očekivanja i prognoze Izvor: Vlada RH Omjer javnog duga izašao je malo veći od očekivanja (57,6%… Nastavi čitati "%s"
Smiraj (da li privremeni?) nedavnih studentskih prosvjeda u Srbiji koji su bili prilično praćeni i u Hrvatskoj, ponovo otvara pitanje budućnosti susjedne zemlje. U vrijeme serije prosvjeda u Hrvatskoj se moglo primijetiti nekoliko obrazaca praćenja i komentiranja prosvjeda. Prvi je bio podrška sa simpatijom koja je ponekad išla toliko daleko da su neki promatrači postavljali… Nastavi čitati "%s"