Ekonomski lab
U prvom dijelu trilogije prikazali smo podatke koji pokazuju kinesku dominaciju u svim segmentima lanca vrijednosti proizvodnje rijetkih zemnih metala i na njima zasnovanih magneta. U drugom smo analizirali povijesnu pozadinu ovako visokog stupnja kineske kontrole; kako je spoj državnog kapitalizma i sretnih okolnosti doveo do prikazanog ishoda. Vidjeli smo kako je sve počelo s… Nastavi čitati "%s"
Povijesna pozadina kineske kontrole nad industrijom rijetkih zemnih metala: spoj državnog kapitalizma i “sretnih okolnosti“ Kina posjeduje enormne rezerve rijetkih zemnih metala koje zauzimaju 48% dokazanih svjetskih rezervi (Slika 8), što uistinu predstavlja splet “sretnih geoloških okolnosti“. Ipak, kineska dominacija u proizvodnji rijetkih zemnih metala predstavlja puno više od puke geološke sreće. U prvom dijelu… Nastavi čitati "%s"
Bliski istok ima naftu, Kina ima rijetke zemne metale. Deng Xiaoping, 1992. Uvod: dvije vrste poluga u trgovinskim ratovima Trgovinski ratovi predstavljaju novo normalno u svijetu geopolitičkih napuklina. Poput konvencionalnih ratova, trgovinski ratovi podrazumijevaju korištenje određenih oružja ili poluga ekonomske prisile u svrhu ostvarenja ciljeva poput smanjenja trgovinskog deficita, jačanja domaće industrijske baze, ostvarenja… Nastavi čitati "%s"
Potkraj kolovoza svake godine centralni bankari sa svih strana svijeta okupljaju se u Jackson Holeu u američkom Wyomingu. Raspravljaju o aktualnim gospodarskim temama. Poruke glavnih govornika – vodećih ljudi američkog FED-a i europskog ECB-a – osluškuju se na financijskim tržištima ne bi li se razotkrilo nešto što ukazuje na budući smjer monetarnih politika. Ove godine,… Nastavi čitati "%s"
U nedavno objavljenom tekstu o stavovima mladih (do 29 g.) ukazao sam na velike međugeneracijske razlike u Hrvatskoj. Mladi ljudi ne samo da hvataju priključak sa svojim europskim vršnjacima, već prednjače po nekim kriterijima – na primjer prema vrijednostima kao što su povjerenje u druge ljude. U ovom tekstu ćemo pokazati da isti zaključak vrijedi… Nastavi čitati "%s"
Kroz masovne medije i društvene mreže nameće se slika o Hrvatskoj, naročito o mladima, koja je polarizirajuća i besperspektivna. Repliciraju se povijesni obrasci; navodno se opet nalazimo u društvenoj regresiji uzrokovanoj sve dubljim sukobom između stavova koje bismo u standardnoj hrvatskoj političko-povijesnoj metrici označili kao krajnje lijeve i krajnje desne („partizani“ i „ustaše“). Međutim, istraživanja… Nastavi čitati "%s"
U prvom dijelu priče o ekonomici gitara, analizom promjena cijena od 1998. do 2025. pokazali smo dva ekonomska načela koja će pomoći u razumijevanju razvoja na tržištu glazbala i gitara. Evo podsjetnika na uvodni dio: Prvo, u dugom roku smanjuju se relativne cijene dobara koja su podložna globalizaciji, snažnoj konkurenciji i tehnološkom napretku. Odjeća, obuća… Nastavi čitati "%s"
Budite strpljivi kroz prvi dio teksta u kojemu još ne analiziramo dubinski tržište gitara jer prvo moramo objasniti neka ekonomska načela. To je lakše učiniti na temama koje gotovo svakodnevno pratimo, poput kretanja cijena hrane, hotela i restorana. Zatim ćemo naučena ekonomska načela primijeniti na kulturna dobra, i na kraju na tržište gitara. Cijene i… Nastavi čitati "%s"
Većina interpretacija sastanka/“dogovora“/sporazuma Donalda Trumpa i Ursule von der Leyen od prošle nedjelje na tragu je europskog političkog duha sadomazohizma. Trump se prikazuje kao genijalni pregovarač i pobjednik (jer je ranijih 2-3% carina na uvoz roba iz EU u SAD digao na 15%), a von der Leyen odnosno EU kao gubitnica (jer je pristala na… Nastavi čitati "%s"
U prvom dijelu teksta o migracijama u prošloj godini bavili smo se međunarodnim migracijama i pokazali pet važnih rezultata: Razdoblje pozitivnog migracijskog salda (većeg doseljavanja nego iseljavanja) nastavlja se treću godinu zaredom. Nakon pozitivnog salda od 30,2 tisuće 2023., saldo se povećao na 31,4 tisuću neto imigranata 2024., što više nego kompenzira negativni prirodni priraštaj… Nastavi čitati "%s"