Šonje kod Karduma: s tržištima oprezno, jer tržišta su sublimirana pamet mnoštva ljudi koji povremeno polude

Objavljeno

Foto: Ekonomski lab, Screenshot s HRT-a. Šonje govori o dugoročnom doprinosu EU fondova rastu

Nakon što je 2020. označio kao najrizičniju godinu, Šonje je zaključio da za sada ne vidimo uvjete da bi sljedeća recesija u Hrvatskoj mogla biti nalik onoj koja je počela 2008./09. jer su početne neravnoteže znatno manje.

Željko Kardum je u srijedu u Drugoj strani na HRT4 (raspoloživo na HRTi) emitirao razgovor s Velimirom Šonje o značenju najnovijih tržišnih turbulencija i izgledima za izbijanje nove recesije. Cijeli razgovor je izgledao kao igra mačke i miša, jer je voditelj htio izvući neku konkretnu prognozu, a Šonje koji ne vjeruje u javno dane prognoze i savjete, trudio se ne navući na tanak led.

Bio je to susret dvije filozofije komunikacije o ekonomiji i financijama. Već u prvom pitanju Kardum inzistira na tezi da je Šonje u nekim ranijim tekstovima tvrdio da histerija i pad na burzama nisu opravdani. Šonje odgovara da to nije rekao. Tržište je sublimirana pamet mase ljudi u čemu ponekad ima malo ludila, ali u dugom roku tržište pokaže kako stvari stvarno stoje. Naime, tržišne korekcije nisu ništa neobično i na rastućim tržištima, tako da je pravo pitanje kako izgleda jako dugoročni trend. Najdulje bikovsko tržište u povijesti u SAD-u sugerira da bi brzo mogao doći kraj. Ali, činjenica je da je tržišna korekcija bila krajem siječnja i početkom veljače ove godine, zatim se tržište oporavilo i sada opet ide aktualna korekcija. Otvoreno je pitanje znači li to najavu recesije. Ono što nije pitanje, nego je posve jasno: tržišta su malo umorna.

Kardum je nastavio inzistirati na tezi da je Šonje rekao da su tržišta bila u krivu u korekciji krajem siječnja i početkom veljače ove godine, a Šonje tumači da nisu tržišta bila u krivu, nego su apsorbirala neke nove informacije – formirala su se očekivanja o ponašanju novog čelnika FED-a Powella, varila su se nova očekivanja o rastu kamatnih stopa zbog boljih rezultata američkog gospodarstva od očekivanja. U uzlaznom dijelu ciklusa često se javlja paradoks kakav imamo sada u SAD-u, da gospodarstvu ide dobro pa kamatne stope rastu, a onda taj rast kamatnih stopa malo ispuhuje balon cijena dionica. To su korekcije na rastućem tržištu, a ne najave recesije, premda kako vrijeme prolazi rastu izgledi da jedna od takvih korekcija najavi recesiju. No pri tome treba gledati ukupan kontekst – kumuliranje faktora rizika kao što su učinci protekcionizma i problemi u Europi s Italijom. Nema spora da su rizici veći nego ranije. Međutim koliko, teško je reći. Ti rizici za sada ne izgledaju kao da bi mogli bitno ugroziti rast u sljedećoj godini. No, godina nakon iduće je otvoreno pitanje. JP Morgan je nedavno izašao s prognozom da postoji 50% šanse za recesiju 2020., a to je ozbiljna vjerojatnost, mnogo veća nego u ranijim objavama.

Kardum je ponovo inzistirao na tezi da se klasičnom ekonomskom analizom ne može ništa predvidjeti, osobito u uvjetima zamke likvidnosti – ekstremno niskih kamatnih stopa kakve još uvijek prevladavaju u Europi. Šonje se tome nije usprotivio, ali je opet naglasio period prema kraju sljedeće godine kao ključan. Tada se mijenja čelnik Europske središnje banke Mario Draghi koji je bio sklon ekspanzivnijoj monetarnoj politici, a jednim je okom sigurno s posebnom osjetljivošću pratio događanja u svojoj domovini Italiji.

Italiji treba jako ekspanzivna monetarna politika da se prinosi na obveznice koji su već jako visoki zadrže pod kontrolom i Italija je bez daljnjeg na listi od 4-5 najvećih rizika s kojima se osobito Europa u perspektivi od nekoliko godina suočava. Italija na kamate plaća više od 3% BDP-a, što je više nego mi, a to je previše, i zbog toga je bilo fiskalno neodgovorno u takvim uvjetima predložiti proračun s deficitom od 2,4% BDP-a. To nije strašan problem u ovom trenutku i ne izaziva dramu tečaja dolar za euro. Dolar jača već dulje vrijeme i trend je i dalje taj, što je logično s obzirom na razliku u kamatnim stopama.

Kardum je u tom trenutku pokušao uhvatiti Šonju na krivoj nozi u pogledu prognoze kretanja tečaja, ali Šonje koji je objavljivao znanstvene radove o informacijskoj efikasnosti financijskog tržišta, odgovara da ne može na TV-u davati prognoze kretanja tečaja jer emisiju gleda mnogo ljudi s različitim vremenskim horizontima; netko razmišlja u okviru dva tjedna, netko ima vremenski horizont od godine dana, a netko od više godina u glavi, a kako su devizna tržišta najefikasnija, znači da su i najteže predvidiva, pa bi bilo neodgovorno iznositi čvršće prognoze.

Razgovaralo se i o tome treba li rejting agencije ozbiljno shvaćati (ne, jer reagiraju ex post), zašto je Italija 1993. u mnogo težoj fiskalnoj situaciji imala bolji rejting nego danas (jer investitori nakon Grčke ugrađuju premije rizika u državne obveznice bez obzira na euro) i hoće li Italija potopiti euro (Šonje misli da Italija može zaljuljati, ali ne i potopiti euro): jer, od sredine 19.st. Europa pokazuje tendenciju monetarnom ujedinjavaju, i čak i u vrlo turbulentnim uvjetima, osim onih krajnjih za svjetskih ratova, središnja Europa funkcionirala je kao optimalno valutno područje. Šonje ne očekuje ni da bi Brexit na proljeće sljedeće godine sam za sebe mogao izazvati ozbiljan potres. Kratkoročnu fluktuaciju svakako da.

Nakon što je 2020. označio kao najrizičniju godinu, Šonje je zaključio da za sada ne vidimo uvjete da bi sljedeća recesija u Hrvatskoj mogla biti nalik onoj koja je počela 2008./09. Naime, trajanje i dubina recesija korelirane su s početnim neravnotežama – fiskalnim deficitima, viškovima u pravilu neefikasnih investicija nad štednjom i deficitima tekućih računa bilanci plaćanja. Hrvatska je u međuvremenu smanjivala tu vrstu neravnoteža i praktički ih otklonila, što znači da je rast danas zdraviji nego pred deset i više godina. Neki europski i globalni poremećaj će se bez dvojbe preliti i na nas zbog uske povezanosti gospodarstava, ali otpornost u pogledu dubine i trajanja recesije danas je mnogo veća, pa bi se scenarij mogao odvijati kroz «normalno» usporavanje rasta i blažu recesiju kakve su se povremeno u svijetu pojavljivale prije 2008.