U ovotjednom pregledu o: planu Vlade RH da dodatno poveća ugriz države u BDP i nastavi s visokim deficitima, usporavanju stope inflacije na godišnjoj razini, suradnji Ministarstva obrane s KONČAROM, novom poslu Dalekovoda u Švedskoj, novom maloprodajnom lancu u Hrvatskoj, dogovoru Trumpa i Xi-a, FED-ovom spuštanju kamatnih stopa i prestanku QT-a, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Vlada je na sjednici u četvrtak usvojila Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2026. godinu, koji je pripremljen i dostavljen Europskoj komisiji u skladu s obvezama članica europodručja. U Nacrtu se tako predviđa usporavanje realnog rasta BDP-a s 3,2% u 2025. na 2,7% u 2026., inflacija bi se trebala sniziti s prosječnih 3,7% u 2025. na 2,8%, dok se na tržištu rada očekuje blago usporavanje rasta zaposlenosti s 1,9% u 2025. na 1,8% u 2026. Projekcije usporavanja rasta BDP-a i inflacije čine mi se korektnima, no bojim se da je projekcija rasta zaposlenosti preoptimistična jer već nekoliko mjeseci vidimo osjetno usporavanje zaposlenosti (a nema naznaka da se trend mijenja). Što se tiče fiskalnog okvira, u 2026. se proračunski deficit opće države planira u visini 2,9% BDP-a, baš kao i ove godine (na Ekonomskom labu smo više puta pisali kako je to preveliki manjak za ovu fazu gospodarskog ciklusa). Time dolazimo do sljedećih nevjerojatnih podataka: Vlada planira povećanje prihoda opće države s 46,1% BDP-a u 2024., na 47,2% u 2025. i 47,8% BDP-a u 2026., dok se rashodi povećavaju s 48% BDP-a u 2024., na 50,2% u 2025. i 50,8% sljedeće godine. Ovakav trend i zagriz države u BDP je krajnje zabrinjavajući.
Slika 1. Proračunske projekcije Vlade RH
Izvor: Nacrt proračunskog plana Republike Hrvatske za 2026. godinu
- Inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u listopadu 2025. primjetno usporila, na 4,0% s 4,6% u rujnu. Usporavanje ukupne inflacije bilo je rezultat usporavanja rasta cijena svih glavnih komponenata inflacije osim usluga, pri čemu se najviše smanjio doprinos cijena hrane. Unatoč ubrzavanju rasta cijena usluga, i temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) se u listopadu usporila, na 3,8% (s 4,0% u rujnu) uslijed usporavanja inflacije cijena industrijskih proizvoda. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava, usporila se s 4,2% u rujnu na 3,6% u listopadu.
Slika 2. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente
Izvor: HNB
- Nastavlja se porast realnog prometa od trgovine na malo 30. mjesec zaredom na godišnjoj razini. U rujnu 2025. u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 3,1%. U prvih devet mjeseci 2025. promet od trgovine na malo realno je porastao za 3,6% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: CROBEX je završio u tjednom minusu od 0,73 posto dok je CROBEX10 zabilježio tjedni pad od 1,77 posto. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -1,87 posto koliko bilježi CROBEXnutris do +3,48 posto koliko je uvećan CROBEXkonstrukt. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -4,55 posto (PODR) do +16,71 posto (ADPL). Gotovo sve kompanije su objavile financijske izvještaje za prvih 9 mjeseci godine, a sve ih možete pronaći na stranicama Zagrebačke burze.
- U srijedu je u Rijeci svečano otvoren novi kontejnerski terminal Rijeka Gateway, a riječ je o velikoj privatnoj investiciji vrijednoj preko 380 milijuna eura. U prvoj fazi terminal raspolaže sa 400 metara obale i ima kapacitet od 650.000 TEU (standardna mjerna jedinica u kontejnerskom transportu koja označava kapacitet jednog kontejnera dužine oko 6,1 metar) godišnje, što će nakon planirane dogradnje terminala u narednoj fazi investicije porasti na 680 metara obale i kapacitet od više od milijun TEU. Ukupna investicija u Rijeka Gateway, zajedno s vrijednošću prometne infrastrukture, od cesta do željezničkog sučelja u luci i oko nje, doseže 600 milijuna eura. Zaposleno je 300 radnika koji su već počeli s operativnim radom, a u dolasku je osmi komercijalni brod. Premijer je pak kazao da kroz ovakvu investiciju Hrvatska postaje mediteranska vrata srednje Europe i koristi poseban položaj Rijeke koja leži na čak tri transeuropska prometna koridora: koridoru Jadran – Baltik, koridoru Istočni Mediteran – Zapadni Balkan te Mediteranskom koridoru.
- Dalekovod je izvijestio u utorak kako je švedska nacionalna kompanija za prijenos električne energije nakon evaluacijskog procesa odabrala Dalekovod za izgradnju 400 kV dalekovoda u okolici Stockholma, u ukupnoj duljini 36 kilometara. Realizacija projekta vrijednog više od 100 milijuna eura uključuje demontažu postojećeg 220 kV i izgradnju novog 400 kV voda po istoj trasi duljine 26 kilometara te rekonstrukciju i izgradnju novog dijela 400 kV dalekovoda u duljini od 10 kilometara na relaciji Odensala – Skoby. Realizacija projekta planirana je od 2026. do početka 2030. godine.
- Ministarstvo obrane Republike Hrvatske najavilo je suradnju s KONČAROM na projektu nabave sustava protudronske zaštite vrijednom 125 milijuna eura (bez PDV-a). Prema najavi, KONČAR će potpisati okvirni sporazum kao sistem integrator i proizvođač dijela opreme. Projekt bi trebao ojačati domaću obrambenu industriju kroz prijenos znanja i proizvodnje u Hrvatsku te smanjiti ovisnost o inozemnim dobavljačima.
- Nizozemski maloprodajni lanac Action, poznat po svom pristupu diskontnih cijena, uskoro dolazi u Hrvatsku. U pitanju je diskont neprehrambenih proizvoda koji se posljednjih godina širi velikom brzinom po Europi. Iako dominiraju neprehrambeni proizvodi, u Actionu postoji i manji izbor hrane i pića. Glavni je fokus na kućanskim potrepštinama, kozmetici, dekoracijama, tekstilu, igračkama i sezonskim sitnicama. Kažu kako planiraju uvoditi oko 150 novih proizvoda svaki tjedan, a u ponudi će biti više od 1500 artikala čija je cijena niža od jednog eura.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Upravno vijeće ECB-a na sjednici u četvrtak odlučilo je da će sve tri ključne kamatne stope ESB‑a ostati nepromijenjene: kamatna stopa na novčani depozit iznosi 2,00%, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 2,15% i kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana iznosi 2,40%. Inflacija je, kažu, i dalje blizu srednjoročnog cilja od 2% i ocjena Upravnog vijeća o inflacijskim izgledima uglavnom je nepromijenjena. Program kupnje vrijednosnih papira (APP) i hitni program kupnje zbog pandemije (PEPP) nastavljaju se smanjivati predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira.
- Prema brzoj procjeni Eurostata, inflacija u europodručju u listopadu 2025. iznosila je 2,1%, što je pad u odnosu na 2,2% u rujnu. Očekuje se da će najviše godišnje stope u listopadu imati usluge (3,4% u usporedbi s 3,2% u rujnu), a slijede hrana, alkohol i duhan (2,5% u usporedbi s 3,0% u rujnu).
- Udio poreza u BDP-u (zbroj poreza i neto socijalnih doprinosa kao postotak bruto domaćeg proizvoda) u EU-u i europodručju povećao se u 2024., pokazali su podaci Eurostata. Udio poreza u BDP-u znatno se razlikovao među državama članicama, pri čemu su najveći udjeli poreza i socijalnih doprinosa kao postotak BDP-a zabilježeni u Danskoj (45,8 %), Francuskoj (45,3 %) i Belgiji (45,1 %). Na suprotnom kraju ljestvice najniže su stope zabilježile Irska (22,4 %), Rumunjska (28,8 %) i Malta (29,3 %). Hrvatska se smjestila na sredinu ljestvice s 38,6 posto udjela, no ako se vratite na sam početak ovog tjednog pregleda vijesti, onda vam je jasno zašto bi već sljedeće godine mogli ući u top 10 ovog „elitnog“ društva (Nizozemska nam je dohvat ruke, a onda se možemo potući s Nijemcima za top 10).
Slika 3. Udio poreza i socijalnih doprinosa kao postotak BDP-a u 2024.
- Ruski naftni gigant Lukoil objavio je kako je prihvatio ponudu svjetskog trgovca energentima Gunvora za otkup cijelog svog inozemnog portfelja. Ovaj potez druge najveće ruske naftne kompanije izravno proizlazi iz sankcija koje je Washington nametnuo prošlog tjedna. Lukoil je odgovoran za oko 2 posto globalne proizvodnje nafte, a njegova najveća inozemna imovina je iračko naftno polje Zapadna Qurna 2 – jedno od najvećih na svijetu, u kojem drži 75 % udjela, s proizvodnjom u travnju većom od 480.000 barela dnevno. Kompanija također posjeduje rafineriju u Bugarskoj (najveću na Balkanu), rafineriju Petrotel u Rumunjskoj, opskrbljuje naftom Mađarsku, Slovačku i tursku rafineriju STAR, ima udjele u naftnim terminalima i maloprodajne lance goriva u Europi, te brojne projekte u Srednjoj Aziji, Africi i Latinskoj Americi.
- Na samitu održanom u Južnoj Koreji, američki predsjednik Donald Trump i kineski predsjednik Xi Jinping postigli su jednogodišnji privremeni trgovinski dogovor s ciljem ublažavanja dugotrajnih napetosti između SAD-a i Kine. Dogovorom je predviđeno smanjenje tzv. fentanil carine s 20% na 10%, što znači da će se američke carine na kinesku robu smanjiti s prosječnih 57% na oko 47%. Kina će zauzvrat odgoditi planirane izvozne kontrole rijetkih zemnih metala ključnih za proizvodnju čipova i električnih vozila, ponovno povećati uvoz američkih poljoprivrednih proizvoda (osobito soje), a Peking se također obvezao na bližu suradnju s Washingtonom u suzbijanju ilegalne proizvodnje i izvoza fentanila, opioida koji je izazvao ozbiljnu zdravstvenu krizu u SAD-u. Posebna točka razgovora odnosila se na Nvidiju: Trump je potvrdio da prodaja najnaprednijih „Blackwell” čipova Kini zasad ostaje zabranjena, ali da će se razmotriti mogućnost izvoza ograničenih količina manje sofisticiranih modela uz strogu kontrolu američkih regulatora.
- Federalne rezerve snizile su kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, na raspon 3,75-4 posto. Odluku su dužnosnici američke središnje banke donijeli u omjeru 10-2, pri čemu je guverner Stephen Miran glasao za veće smanjenje od 0,5 postotnih bodova, dok je guverner Jeffrey Schmid preferirao da stopa ostane nepromijenjena. Jerome Powell uzbunio je kratkotrajno tržišta izjavivši kako prosinačko smanjenje nije izvjesno: „Postojala su snažno različita mišljenja o tome kako postupiti u prosincu. Daljnje smanjenje stope nije izvjesna stvar – daleko od toga”. Tržišta su odmah reagirala – izgledi za prosinačko smanjenje pali su s iznad 90 na ispod 60 posto. Još jedna važna odluka je da FED od 1. prosinca prestaje sa smanjenjem bilance. Štoviše, Powell je najavio kako je za očekivati da će FED uskoro opet početi kupovati američke trezorske zapise. I tako će u praktički jednom koraku FED prijeći iz QT (kvantitativnog stezanja) u QE mod (kvantitativnog popuštanja), iako je inflacija daleko od ciljane razine i kreće se suprotno od željenog smjera.
Zbivanja na Wall Streetu
- Glavni dionički indeksi porasli su u proteklome tjednu na nove rekordne razine. S&P 500 porastao je za 0,7%, Dow Jones za 0,8%, a Nasdaq za čak 2,2%. Nvidia je u prošlom tjednu postala prva kompanija koja je premašila tržišnu kapitalizaciju od 5 bilijuna dolara, dok su Microsoft i Apple postale 2. i 3. kompanija (poslije Nvidije) koje su postale vrjednije od 4 bilijuna dolara. Većina kompanija objavila je financijske rezultate bolje od očekivanja: oko dvije trećine kompanija iz sastava S&P 500 već je objavilo izvješća, a procjenjuje se kako su zarade u trećem kvartalu porasle za 13,8% Y/y. To je dalo dodatni „poguranac“ dionicama koje su od dna postignutog u travnju u praktički neprekinutom porastu duže od pola godine (S&P 500 je porastao oko 40%, a Nasdaq preko 50%).
Slika 4. Rast glavnih dioničkih indeksa od najnižih razina u travnju
- Microsoft i OpenAI postigli su dogovor o restrukturiranju OpenAI-a: kompanija koja je stvorila ChatGPT transformirat će se u javno trgovačko društvo s fokusom na profit, ali pri tome će kontrolu zadržati OpenAI Foundation, neprofitna organizacija koja je i dalje ključna za strateško usmjeravanje tvrtke. Microsoft će tako imati udio od približno 27 posto u novoj strukturi, uz zajamčena prava na korištenje proizvoda i AI modela koje OpenAI razvija, i to do 2032. godine.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, ovaj tjedan su na rasporedu podaci DZS o robnoj razmjeni s inozemstvom za prvih 9 mjeseci te podaci o poslovnoj demografiji i poslovanju poduzeća za prošlu godinu. U europodručju će fokus biti na indeksima menadžera nabave (PMI) te proizvođačkim cijenama u rujnu (PPI). U SAD-u se shutwdown nastavlja što znači da se službene statistike ne objavljuju, stoga je fokus na privatnim kompanija poput ADP-a koji će objaviti podatke o stanju na tržištu rada. Od najvažnijih financijskih izvještaja kompanija ovaj su tjedan na rasporedu Palantir, AMD, Berkshire Hathaway, McDonald’s, Qualcomm, Pfizer, Uber i drugi.
Slika 5. Najvažniji financijski izvještaji kompanija u tjednu pred nama
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Izazovi liberalizma: bliži li se liberalizam svojem kraju? (Karlo Jurak)
- Izlazak Tokića na burzu: deep dive (Ivica Brkljača)
- Izazovi liberalizma: kada izazov prerasta u krizu? Harari i AI (Velimir Šonje)
- Optimistični potrošači imaju više djece, a inflacija uzrokuje manjak nataliteta (Velimir Šonje)