U ovotjednom pregledu o: rastu plaća i zaposlenosti, sljedećem usklađenju mirovina, uspješnom izdanju 10-godišnjih državnih obveznica na inozemnom tržištu, Ryanairovom planiranom povećanju broja letova za Hrvatsku, presudi američkog Vrhovnog suda o Trumpovim carinama, usporavanju američkog gospodarstva u zadnjem tromjesečju 2025., zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Prosječna mjesečna neto plaća za prosinac 2025. (isplate u siječnju) iznosila je 1 494 eura, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno više za 9,8%, a realno za 6,3%. Ako pak uzmemo čitavo razdoblje od siječnja do prosinca 2025. i usporedimo s istim razdobljem 2024., dobit ćemo sličan rezultata: neto plaće prošle godine porasle su za 9,9% nominalno, odnosno za 6,0% realno. Medijalna neto plaća u prosincu 2025. iznosila je 1 280 eura, odnosno porasla je za 10,7% u odnosu na isti mjesec prethodne godine. Kažimo i da je u siječnju broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio malo više od 1,7 milijuna, što je u odnosu na isti mjesec prethodne godine više za 0,6%.
- Sad kad se zna koliko su plaće rasle u 2025., znamo i koliko će biti sljedeće usklađenje mirovina: u travnju bi mirovine trebale porasti za 2,68 posto i donijeti oko 18 eura više na prosječnu starosnu mirovinu od 680 eura, piše Večernji list. Naime, podaci pokazuju da su prosječne bruto plaće u drugom dijelu 2025. godine povećane za 2,8 posto u odnosu na prvu polovicu godine, a kako je u tom razdoblju inflacija iznosila dva posto, poznati su i svi parametri na temelju kojih se usklađuju mirovine. U svakom slučaju, u travnju će umirovljenici retroaktivno dobiti i razliku za siječanj i veljaču. Podsjetimo, mirovine u Hrvatskoj se usklađuju dvaput godišnje (od 1. siječnja i 1. srpnja) prema rastu cijena i plaća, a po novome je to u omjeru 85:15 (prema povoljnijem faktoru za umirovljenike). Prošle je godine travanjsko usklađivanje mirovina iznosilo 3,03 posto, dok je ono u rujnu bilo 6,48 posto.
- RH je izdala 10-godišnje euroobveznice na inozemnom tržištu kapitala vrijedne 2 milijarde eura, uz prinos od 3,3 posto. Interes je bio velik: ukupna potražnja je na zatvaranju knjige upisa bila gotovo 9 milijardi eura odnosno preko 4 puta više od konačnog iznosa izdanja. Navedeno je omogućilo da se prinos na izdanju odredi na razini od 55 baznih bodova iznad standardno primjenjivog referentnog pokazatelja, što je do sada rekordno niska razina za hrvatsku 10-godišnju euroobveznicu. Drugim riječima, razlika između prinosa na hrvatske i njemačke desetogodišnje obveznice nikada nije bila manja. Pogledajmo priloženu sliku: još 2016. Hrvatska se zaduživala uz skoro 4 postotna boda više od Njemačke, da bi ta razlika sada pala na tek malo više od pola postotnog boda.
Slika 1. Usporedno kretanje prinosa na hrvatske i njemačke 10-godišnje obveznice u zadnjih deset godina
- Najveća europska zrakoplovna kompanija Ryanair u Zagrebu je u srijedu predstavila ljetni red letenja u 2026. za sedam hrvatskih zračnih luka, iz kojih će letjeti na 118 ruta s 850 tjednih letova. Usporedbe radi, prije pandemije Ryanair je imao samo 40 ruta za Hrvatsku. Ove godine uvode i dvije nove rute kojima će povezivati Dubrovnik s Gdanjskom i Budimpeštom, a ukupno će ponuditi pet posto više sjedala u odnosu na prošlu godinu. Ryanair ističe kako Hrvatska trenutačno ima prednost u odnosu na neka druga europska tržišta poput Austrije, Francuske i Njemačke, gdje visoki porezi i naknade usporavaju oporavak zračnog prometa. Zahvaljujući povoljnijim uvjetima, dio kapaciteta preusmjeren je upravo na hrvatske zračne luke. Kompanija smatra da bi dodatno ukidanje određenih poreznih opterećenja moglo dodatno potaknuti rast, povećati promet i osigurati dugoročnu konkurentnost Hrvatske kao turističke destinacije.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Glavni dionički indeksi pali su u proteklome tjednu: CROBEX je pao za 0,82 posto te je zaključio na 4.066,99 bodova, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni pad od 1,51 posto i završio na 2.600,93 boda. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -1,16 posto koliko bilježi CROBEXturist do +3,60 posto koliko je uvećan CROBEXtransport. Tjedne promjene deset najlikvidnijih kretale su se u rasponu od -4,65 posto (KOEI) do +4,42 posto (DLKV).
- Ericsson Nikola Tesla potpisao je ugovore u području nacionalne i javne sigurnosti te telekomunikacija vrijedne više od 22 milijuna eura, objavila je kompanija na Zagrebačkoj burzi. ENT je s Ministarstvom unutarnjih poslova Republike Hrvatske potpisao ugovore vezane uz nadzor vanjske granice EU, a na izvoznom tržištu ENT je s HT-om Mostar potpisao ugovor o pružanju podrške pri održavanju Ericssonovih rješenja u fiksnoj i mobilnoj mreži. U utorak je ENT objavio i rezultate poslovanja za prošlu godinu: prihodi Ericssona Nikole Tesle u 2025. iznosili su 238,6 milijuna eura, što je pad od 4,4% u odnosu na 2024., dok je neto dobit porasla na 17,7 milijuna eura (+13,8% Y/y), ponajprije zbog nižeg poreznog opterećenja, kažu iz kompanije.
- Zagrebačka banka je u 2025. ostvarila neto dobit u iznosu od 510 milijuna eura, što je za 60 milijuna eura ili 13,3 posto više u odnosu na dobit ostvarenu 2024. Prihodi su joj dosegli 848 milijuna eura ili 4,8 posto više, a troškovi poslovanja 248 milijuna eura ili 0,4 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč višoj dobiti, Zagrebačka banka objavila je u utorak da predlaže isplatu dividende od 1,27 eura po dionici iz lanjske dobiti, što je za 13 centi manje nego godinu ranije.
- Zagrebački holding sklopio je s Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC), koja je dio grupacije Svjetske banke, ugovor o zelenom kreditu u iznosu do 56 milijuna eura namijenjenom za modernizaciju vozila, strojeva i opreme Zagrebačkog holdinga. Predsjednik Uprave Holdinga ranije je kazao da se tim sredstvima omogućava značajan investicijski ciklus koji se odnosi na nabavu komunalnih vozila, radnih strojeva i opreme u svrhu zamjene postojeće zastarjele mehanizacije, veće operativne efikasnosti i povećanja opsega pružanja komunalnih usluga. Ukupna flota Zagrebačkog holdinga bit će obnovljena s više od 300 vozila, strojeva i opreme za gospodarenje otpadom, održavanje zelenih površina i cesta.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Najvažnija vijest protekloga tjedna svakako je ona da je Vrhovni sud SAD-a u petak presudio kako predsjednik Donald Trump nije imao zakonsku ovlast uvesti opsežne globalne carine na temelju Zakona o međunarodnim izvanrednim gospodarskim ovlastima (IEEPA), potvrdivši time odluku nižeg suda kako taj zakon predsjedniku ne daje pravo samostalno nametati carine bez ovlaštenja Kongresa (prema američkom ustavu, Kongres ima isključivu nadležnost za poreze i uvozne pristojbe). Odluka Vrhovnog suda odnosi se na tzv. recipročne carine uvedene američkim trgovinskim partnerima na temelju spomenutog zakona iz 1977., dok carine donesene na temelju drugih zakonskih osnova nisu automatski obuhvaćene ovom odlukom. Više o posljedicama ove presude pročitajte u odličnom tekstu Velimira Šonje na Ekonomskom labu.
- U svom prvom javnom obraćanju nakon presude Vrhovnog suda, Trump je bio standardno (neprimjereno) oštar; poseban gnjev usmjerio je na republikanske suce koji su presudili protiv njega, nazivajući ih „budalama“, „poslušnicima demokrata“, „sramotama za njihove obitelji“ te zaključio kako je sud „podlegao utjecaju stranih interesa“. Odmah je, prema drugom zakonu koji mu to dopušta, najavio i uvođenje novih globalnih carina od 10 posto, no niti 24 sata nakon toga odlučio je kako će ta stopa ipak iznositi 15%. To je ujedno i maksimalna stopa koja prema tom zakonskom propisu može iznositi, a također je i vremenski ograničena na maksimalno 150 dana (po čijem isteku opet mora tražiti odobrenje Kongresa). U svakom slučaju, zbrka i kaos.
- Petak nikako nije bio dobar za predsjednika Trumpa jer je malo prije objave odluke Vrhovnog suda, BEA objavila kako je u četvrtom tromjesečju 2025. američko gospodarstvo usporilo rast na samo 1,4% godišnje (anualizirana kvartalna stopa rasta), što je znatno ispod očekivanja ekonomista i znatno sporije nego u trećem tromjesečju. Jedan od razloga sporijeg rasta bio je najduži federalni shutdown u povijesti SAD-a koji je trajao 43 dana i snažno smanjio državnu potrošnju te time izravno oštetio BDP. Zbog zatvaranja savezne vlade federalna potrošnja je pala gotovo 17%, što je prema procjenama smanjilo rast BDP-a za oko jedan postotni bod. Uz to, osobna potrošnja usporila je u odnosu na ranije razdoblje, a i izvoz je bio slabiji pa je vanjska trgovina pružila manju potporu rastu. Naravno, Trump je okrivio demokrate za tako niski rast BDP-a, no u tome je bio toliko nestrpljiv da je četrdeset minuta prije službene objave nagovijestio da će američki BDP za četvrti kvartal 2025. biti slabiji (tvrdeći na Truth Socialu da je prošlogodišnje dugo gašenje vlade „koštalo SAD dva boda BDP‑a“). To je ponovno otvorilo pitanja o kršenju pravila koje zabranjuje dužnosnicima otkrivanje i komentiranje ekonomskih podataka prije i 30 minuta nakon javne objave. Trumpu ovo, dakako, nije prvi put odnosno i ranije je prijevremeno otkrivao ekonomske podatke, što izaziva opravdane kritike i zabrinutost oko mogućeg utjecaja na tržišta.
Zbivanja na Wall Streetu
- U proteklom tjednu došlo je do rasta svih glavnih dioničkih indeksa: Dow je porastao za 0,3%, S&P 500 za 1,1%, a Nasdaq za 1,5%. Dow i S&P 500 tako su u plusu gledano od početka godine, no Nasdaq je i dalje u minusu od oko 1,5%. Sezona objava financijskih izvještaja za protekli kvartal bliži se kraju: 423 kompanije iz S&P 500 sastava objavilo je rezultate, a u 72,6% slučajeva rezultati su bili bolji od očekivanja analitičara. Prihodi kompanija porasli su oko 9% Y/y, a zarade skoro 14%, pri čemu se najviše ističe tehnološki sektor s rastom zarada od preko 31%. Ipak, čini se da ni takvi sjajni rezultati poslovanja nisu bili dovoljni da tehnološke dionice nastave s daljnjim rastom u 2026.
Slika 2. Zarade S&P 500 kompanija u zadnjem tromjesečju 2025., prema sektorima, Y/y
Izvor: LSEG I/B/E/S
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, istaknimo kako DZS u četvrtak objavljuje indeks građevinskih radova te indeks proizvođačkih cijena industrije, a u petak prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2025. HNB također krajem mjeseca objavljuje podatke o kretanju kamatnih stopa, kredita i depozita. Velika europska gospodarstva, uključujući Njemačku, Francusku i Španjolsku, objavit će ovaj tjedan preliminarne podatke o inflaciji za veljaču, a u četvrtak se objavljuje i Indeks ekonomskog sentimenta (eng. Economic Sentiment Indicator, ESI). Osim geopolitičkih vijesti, na Wall Streetu će se pozorno pratiti i financijski rezultati koje ovaj tjedan objavljuje Nvidia, Berkshire Hathaway, Salesforce, HP i druge kompanije.
_____________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu:
- Bijela knjiga 2026. (I): kako prilagoditi model rasta (Velimir Šonje)
- Bijela knjiga 2026. (II): kako prilagoditi model rasta kroz porezne poticaje (Velimir Šonje)
- Bijela knjiga 2026. (III): analitičke podloge (Velimir Šonje)
- Nastavlja se AI kapitalna groznica: perspektiva SAD vs. EU (Velimir Šonje)
- Kako je Trumpov Vrhovni sud predsjedniku oduzeo glavno oružje (Velimir Šonje)