U ovotjednom pregledu o: rastu BDP-a, imovini i prinosima obveznih mirovinskih fondova, najavi rasta plaća u 2026., kraju jeftinih narudžbi s Temua, robnoj razmjeni EU i SAD-a u 2025., OpenAI-ovoj rekordnoj rundi financiranja vrijednoj 110 milijardi dolara, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna (uz kratak prvi dodatak o očekivanim učincima napada Izraela i SAD-a na Iran, op. ur.). Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva.
Makro pogled na gospodarstvo RH
- Hrvatski BDP porastao je u zadnjem tromjesečju 2025. za 3,6%, što je bilo više od očekivanja (primjerice, model Ekonomskog instituta Zagreb predviđao je rast od 2,5%). Investicije i dalje snažno rastu (+6,9% Y/y), potrošnja kućanstava je bila solidna (+2,6%), državna potrošnja vrlo jaka (+4,7%), a i izvoz roba i usluga (+1,5%) je rastao malo brže od uvoza (+0,3%) pa je doprinos neto izvoza rastu BDP-a bio pozitivan u zadnjem tromjesečju. Gledano prema proizvodnoj metodi odnosno djelatnostima, u najvećoj je mjeri utjecao rast prerađivačke industrije i građevinarstva. Detaljniji osvrt očekujte u ponedjeljak na Ekonomskom labu. Sve u svemu, u 2025. realni je BDP porastao za 3,2% (u nominalnim iznosima rast je iznosio visokih 7,9%), što znači da smo još jednu godinu završili među top 5 EU zemalja prema rastu realnog BDP-a. U usporedbi sa susjednim zemljama, Hrvatska bilježi najbolji rezultat: u Italiji i Mađarskoj BDP je u 2025. porastao svega oko 0,5% (čekamo još rezultate za zadnje tromjesečje), u Sloveniji oko 1%, u BiH oko 2%, u Srbiji također oko 2%, a jedino će rast BDP-a u Crnoj Gori biti u rangu hrvatskog rasta (> 3%).
- Neto imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju siječnja ove godine iznosila je 27 milijardi eura, što je oko pola milijarde eura ili 2,1 posto više nego u prethodnom mjesecu, pokazuje mjesečno izvješće HANFA-e objavljeno u utorak. Za dojam o kolikoj imovini govorimo, kažimo da je to iznos preko polovice ukupnog hrvatskog javnog duga (koji se trenutačno kreće oko 52 milijarde eura). Nominalni mjesečni prinosi Mirexa u siječnju iznosili su 3,29 posto za kategoriju A, 1,78 posto za kategoriju B i 0,18 posto za kategoriju C. U zadnjih godinu dana, prinosi Mirexa iznosili su 15,48 posto za kategoriju A, 8,32 posto za kategoriju B i 2,13 posto za kategoriju C. No valja biti svjestan kako postoje značajne dugogodišnje razlike u prinosima čak i među fondovima iste kategorije, stoga za vašu buduću mirovinu nije svejedno u kojem ste fondu. Više o toj temi možete pročitati u ovom Tetkinom blogu.
Slika 1.
Pregled poslovnih vijesti i trgovine na Zagrebačkoj burzi
- Većina kompanija na Zagrebačkoj burzi objavila je financijska izvješća za prošlu godinu, no poslovni rezultati očito nisu oduševili ulagače pa su glavni dionički indeksi pali u proteklome tjednu: CROBEX je pao za 1,16 posto te je zaključio na 4.020 bodova, dok je CROBEX10 zabilježio tjedni pad od 1,01 posto i završio na 2.574,63 boda. Sektorski indeksi su tjedan završili u rasponu od -5,70 posto koliko bilježi CROBEXkonstrukt, do +2,68 posto koliko je uvećan CROBEXturist. Tjedne promjene deset najlikvidnijih dionica kretale su se u rasponu od -15,25 posto (DLKV) do +3,00 posto (ADPL).
- Čini se kako će veliki poslodavci u Hrvatskoj i ove godine značajnije dizati plaće svojim zaposlenicima. Tako će u Kauflandu od ožujka ove godine primanja zaposlenika rasti u prosjeku za osam posto u odnosu na 2025., a u protekle tri godine plaće na nerukovodećim pozicijama porasle su u prosjeku gotovo 60 posto, kažu u Kauflandu. I najveći poslodavac u turizmu, Valamar, ove godine ponovno diže plaće, ali i nagradu za lokalne djelatnike (koja raste s 400 na 600 eura). U dogovoru sa socijalnim partnerima, kažu, primanja zaposlenika rast će kroz povećanje osnovice od 5 posto, uz dodatno povećanje koeficijenata za više od 30% radnih mjesta.
Makro pogled na gospodarstvo EU i SAD-a
- Europska unija od 1. srpnja ove godine ukida dosadašnji prag oslobođenja od carine za pakete s robom vrijednosti do 150 eura, što znači da dolazi kraj jeftinih narudžbi s Temua, AliExpressa i drugih stranih platformi izvan EU-a. Prema novim pravilima, za male pošiljke izvan EU-a bit će uvedena fiksna carinska naknada od tri eura po kategoriji proizvoda u pošiljci, što znači da se može naplatiti i više ako paket sadrži različite artikle. Primjerice, ako naručite četiri maskice za mobitel, platit ćete jednu fiksnu naknadu od 3 eura, no ako u istom paketu naručite i pamučnu majicu i svilenu košulju, platit ćete tri paušalne naknade (9 eura). Privremena paušalna carina za male pakete naplaćivat će se od 1. srpnja 2026. do 1. srpnja 2028., odnosno mjera je osmišljena kao prijelazno rješenje dok se ne počne s punom naplatom carina na sve uvozne pošiljke. Inače, carine koje se ubiru na robu uvezenu izvan EU spadaju u tzv. tradicionalna vlastita sredstva EU-a i smatraju se izravnim prihodima proračuna Europske unije. To znači da većina prikupljenih carina ide u proračun EU-a, dok države članice zadržavaju dio kao naknadu za troškove naplate. Prema pravilima za razdoblje 2021.–2027., države članice zadržavaju 25 posto prikupljenih carina, a preostalih 75 posto se uplaćuje u proračun EU-a. Time se pokrivaju troškovi administracije i potiče učinkovita naplata, dok glavnina prihoda služi za financiranje zajedničkih politika unutar EU-a.
- Eurostat je objavio podatke o robnoj razmjeni EU s SAD-om u prošloj godini. Kao što sam bio komentirao prije mjesec i pol dana, unatoč carinama, trgovinska razmjena EU s SAD-om porasla je na rekordne razine u 2025. Robni izvoz EU u SAD porastao je za 3,4%, dok je uvoz iz SAD-a porastao za 4,8%. Suficit robne razmjene EU s SAD-om se tako povećao za 1% u 2025. te je dosegao gotovo 200 milijardi eura. Znači li to da carine nisu imale efekta na međusobnu razmjenu? Ne, dapače. Kada pogledamo robnu razmjenu po mjesecima, vidimo goleme oscilacije odnosno sav rast međusobne trgovine dogodio se početkom godine (došlo je do tzv. front loadinga – pomicanja narudžbi unaprijed prije stupanja carina na snagu). U drugoj polovici godine, a naročito u zadnjem tromjesečju 2025., vidimo pad trgovinske razmjene, što je nagovještaj da će se puni negativni efekti carina tek vidjeti.
Slika 2.
Izvor: Eurostat, obrada: I.Brkljača
Dodatak uredništva: napad Izraela i SAD-a na Iran
Iako se dogodio jučer (u subotu), te bi se mogao smatrati viješću koja ne pripada u ovaj pregled, dodajemo kratak prvi komentar. Širi ekonomski učinci napada svode se na mogućnosti (i želje) Irana da blokira promet brodova Hormuškim tjesnacem kojim prolazi 20-33% međunarodnog prometa naftom (ovisno o metodi mjerenja). Izvoz iz Kuvajta, Katara, UAR i značajan dio izvoza nafte iz Saudijske Arabije prolazi kroz Hormuz. Saudijci i SAD mogu kompenzirati dio prometa koji prolazi tim putem, no to je ipak manji dio. Stoga je negativan učinak na svjetsko tržište nafte izvjestan. Osim ako rat ne završi početkom tjedna ili ako se ne pojave uvjerljiva jamstv da će se promet nesmetano nastaviti, za što je vjerojatnost minimalna (iako prve vijesti govore o kraju ajatolaha Ali Khameneija). Kratkoročno, to jest od početka novog ciklusa trgovanja naftom od nedjelje navečer, očekuje se velik skok cijena. Ovisno o razvoju događaja, nemala je vjerojatnost da će nafta brzo dosegnuti i prijeći 90 dolara za barel, što predstavlja rast od 50% u odnosu na cijene početkom godine odnosno oko 30% u odnosu na cijene s kraja zime / početka proljeća 2025. No važnije je pitanje trajanja nego intenziteta početnog šoka. Time ulazimo u zonu nepredvidivosti jer ne možemo predviđati razvoj ovoga rata. Uz iole trajniju blokadu Hormuza ili prijetnju njome i ugradnju tog scenarija u očekivanja, cijena bi se prema prvim procjenama popeti na 110 dolara za barel, a moguće spekulacije unose dodatnu neizvjesnost. Međutim, trajnija blokada šteti svima, pa i Kini koja je najveći kupac iranske nafte, a bez čije prodaje posrnula država ne može dugo živjeti, ma tko u Teheranu bio na vlasti. Stoga većina scenarija zasad ne predviđa dugotrajnu blokadu. To bi, u varijanti i sa i bez pada teokratskog režima, značilo da bi trajniji cjenovni šok mogao biti izbjegnut. Ipak, za sada ne treba isključiti kaotičan scenarij s trajnijim povećanjem cijene sirovine nafte (pa za njom i prerađevina) od 50%+ u odnosu na početak godine, što bi se već kroz 2-3 mjeseca prelilo na cijene hrane i ukupnu inflaciju koju bi osjetili potrošači širom svijeta, kao niti scenarij brzog smirivanja početnog šoka ako se na bilo koji način – vojnim ili političkim putem – zajamči siguran prolaz. Treba razmišljati u terminima krajnjih scenarija koji su, s obzirom na sami početak sukoba, toliko neizvjesni da im nitko ne može racionalno pridavati vjerojatnosti.
Zbivanja na Wall Streetu
- U proteklom tjednu došlo je do pada svih glavnih dioničkih indeksa: Dow je pao za 1,3%, S&P 500 za 0,4%, a Nasdaq za 1,0%. Niti objava sjajnih poslovnih rezultata Nvidije, kompanije s najvećom tržišnom kapitalizacijom na svijetu, nije pomogla promijeniti negativni sentiment; dapače, i sama dionica Nvidije je pala za oko 9% od objave financijskog izvještaja, unatoč tome što je bio bolji od očekivanja, kao i outlook za naredno tromjesečje.
- OpenAI je zaključio rekordnu rundu financiranja vrijednu 110 milijardi dolara, čime je kompanija procijenjena na 730 milijardi dolara prije uključenja svježeg kapitala (pre-money), odnosno 840 milijardi dolara nakon transakcije (post-money). Riječ je o najvećem prikupljanju kapitala u povijesti kompanije i snažnom poticaju za daljnja ulaganja u računalnu infrastrukturu i razvoj umjetne inteligencije. Najveći pojedinačni ulagač je Amazon, koji ulaže ukupno 50 milijardi dolara – 15 milijardi odmah, a preostalih 35 milijardi pod uvjetom da OpenAI izađe na burzu ili ostvari napredak prema tzv. općoj umjetnoj inteligenciji (AGI). SoftBank i Nvidia ulažu po 30 milijardi dolara. OpenAI očekuje i dodatnih oko 10 milijardi dolara od fondova rizičnog kapitala i državnih investicijskih fondova, a zatvaranje runde planirano je do kraja ožujka. U sklopu strateškog partnerstva, OpenAI će koristiti Amazonove AI čipove Trainium te razvijati prilagođene modele za Amazon, uz obvezu potrošnje dodatnih 100 milijardi dolara na Amazon Web Services u idućih osam godina. OpenAI se obvezao implementirati i 5 gigavata Nvidijinih Vera Rubin čipova za treniranje budućih modela. U Bloombergu ističu kako se transakcija odvija u trenutku rastuće zabrinutosti da tehnološke kompanije ulažu goleme iznose u podatkovne centre i čipove bez jasne sigurnosti povrata, pri čemu tzv. cirkularna ulaganja – u kojima proizvođači čipova i pružatelji cloud usluga financiraju AI startupe koji su ujedno njihovi najveći klijenti – povećavaju sistemski rizik ako budući prihodi ne opravdaju današnje valuacije.
Kalendar: što nas očekuje u tjednu pred nama?
Od važnijih domaćih makroekonomskih statistika, istaknimo kako DZS u utorak objavljuje prvu procjenu o kretanju inflacije u veljači, u četvrtak podatke o kretanju trgovine na malo, a u petak podatke o cijenama novih stanova u 2. polugodištu 2025. te indeks obujma industrijske proizvodnje u siječnju. U europodručju će fokus također biti na podacima o inflaciji u veljači, ali na rasporedu su i objave o indeksu proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu, podaci o stopi nezaposlenosti te kretanju maloprodaje u siječnju. U SAD-u se objavljuju ISM-ovi indeksi menadžera nabave te podaci o siječanjskoj maloprodaji, no u fokusu će ipak najviše biti podaci s tržišta rada (jobs report se standardno objavljuje u petak). Početak tjedna svakako će obilježiti vijesti o cijenama nafte, za koju se očekuje da će snažno porasti uslijed zbivanja oko Irana.
_____________
Ako ste propustili, prošli tjedan na Labu (+ pod br. 3 tekst kojim je najavljena dokapitalizacija OpenAI):
- Jesu li Amerikanci „popili“ trošak carina 2025. (Velimir Šonje)
- 250 godina bogatstva naroda: Adam Smith, ekonomist (Velimir Šonje)
- AI kapitalna groznica (Velimir Šonje)