Ekonomski lab
Kako su se investicije kretale u novijoj povijesti, što ih određuje i kakva je veza između investicija i gospodarskog rasta. Ivo Bićanić i Milan Deskar Škrbić u trećem nastavku serije Povratak osnovama pišu o ovim i drugim pitanjima vezanim uz investicijske procese. Postavljaju i jedno intrigantno pitanje: jesu li investicije u Hrvatskoj poseban slučaj?… Nastavi čitati "%s"
Kako objasniti ukupnu osobnu potrošnju u nacionalnom gospodarstvu? Što se događa u krizama, što u razdobljima uzleta i da li na potrošnju osim dohotka utječu i druge stvari poput planiranja životnog ciklusa i gledanja preko susjedova plota? Bićanić i Deskar Škrbić u drugom predavanju iz serije Back to Basics ili Povratak osnovama tumače promjene najvažnije sastavnice bruto domaćeg proizvoda - osobne potrošnje … Nastavi čitati "%s"
Koliko ste puta čuli da se "previše troši" ili "previše štedi"? Da potrošnju treba "pokriti" onime što se zaradi? Iza naizgled jednostavnih ekonomskih postavki kriju se složeni makroekonomski odnosi. Bićanić i Deskar Škrbić raščlanjuju te odnose u prvom od petnaest nastavaka serije "Back to Basics". Svake druge srijede na Labu ćemo objaviti po jedno predavanje iz makroekonomike s primjenama na podacima za Hrvatsku. Na kraju serije pažljiviji čitatelji će mnogo bolje razumjeti makroekonomske teme i lakše prepoznavati pogreške u stavovima brojnih komentatora i sudionika ekonomskih rasprava.… Nastavi čitati "%s"
Kratku, ali za internet format veoma dugu povijest Druge industrijske revolucije Bićanić je začinio pregledom najvažnijih izuma i inovatora. Pogled u inovativnu prošlost ponekad je nužan da bolje shvatimo današnju industrijsku dinamiku. Danas se svijet možda brže mijenja nego svijet opisan u ovom tekstu.… Nastavi čitati "%s"
U prvom tekstu o Velikom razlazu – razvojnom napretku Zapada spram Istoka – Ivo Bićanić je proces smjestio u razdoblje prije Prve industrijske revolucije i opisao razlaz rastom nadnica. U ovom nastavku prikazuje ulogu drugih faktora – različitih stupnjeva tržišne integracije i političke stabilnosti. Spoj tržišne integracije i političke nestabilnosti pogodovao je razvoju na Zapadu, dok je Kina imala političku stabilnost i tržišnu fragmentaciju. … Nastavi čitati "%s"
Nakon što je ponudio tumačenje Malog razlaza - razvojnog ubrzanja koje je u sjeverozapadnoj Evropi nastupilo prije Industrijske revolucije - Ivo Bićanić analizira Veliki razlaz Evrope i Azije koji se dogodio približno u isto vrijeme. Ubrzanje rasta u Kini nakon 1980. i ponovno izrastanje Kine u najveće gospodarstvo svijeta, analizu privremenog silaska Kine s povijesne pozornice od 17. do 20. stoljeća čini osobito zanimljivim štivom. … Nastavi čitati "%s"
Kako je nastalo i kada je započelo razvojno razilaženje sjevera i juga Europe? U potrazi za uzrocima još uvijek aktualne podjele sjever-jug Ivo Bićanić se vraća u šesnaesto stoljeće, mnogo prije Prve industrijske revolucije. Među objašnjenjima ističe rast dohodaka i sučeljava Allenovo objašnjenje koje počiva na plaćama s Van Zandenovim složenijim objašnjenjem koje uključuje institucije i druge uzroke.… Nastavi čitati "%s"
«Mali razlaz» ili povijesna razvojna divergencija sjever-jug i «Veliki razlaz» istok-zapad ne mogu se razumjeti ako se ne razumije presudna uloga epidemije kuge u europskoj povijesti. Ivo Bićanić piše da se među različitim reakcijama na dramatičan pad stanovništva u XIV st. ističu transformacija feudalnih institucija i obitelji odnosno promjena uloge žena na tržištu rada.… Nastavi čitati "%s"
Mnogi gospodarski i društveni problemi (poput aktualnog Agrokora) izviru iz povijesti i ideja o tome što je uspješno gospodarstvo. Na primjer, kada neka zemlja slabo raste, govori se da joj institucije ne valjaju. Međutim, institucije nisu jedino važno objašnjenje rasta. Ideje i relativne cijene koje određuju što se isplati raditi, a što ne, jednako su važne. Ivo Bićanić ovim tekstom postavlja pitanje kakav je odnos ideja, institucija i užih ekonomskih objašnjenja gospodarskoga rasta. Nakon «kopanja» po povijesnim dubinama bolje ćemo shvatiti što se danas događa. … Nastavi čitati "%s"