Ekonomski lab
U nedavnom prikazu programa hrvatske Vlade napisao sam da je iz tog dokumenta ispuštena tema promjene modela upravljanja državnim poduzećima. Koristim eufemizam „promjena modela upravljanja“ jer se taj pojam udomaćio nakon što je iz hrvatskog političkog i javnog rječnika izbačena riječ „privatizacija“. Prijelaz preko te teme u programu je neobičan, a pitanje je koliko je… Nastavi čitati "%s"
Jučer je bio zanimljiv dan na financijskim tržištima, što je čest slučaj kada zasjeda FOMC (Federalni odbor za operacije na otvorenom tržištu), za razliku od predvidive dosade Eurosustava (ECB-a) o čemu ste mogli čitati moj osvrt prošli tjedan. Pričanje priče zahtijeva povratak na kraj prošle i sam početak ove godine. Tada su tržišta iz nepoznatog… Nastavi čitati "%s"
Dugo najavljivan i naposljetku izveden lipanjski pad kamatnih stopa ECB-a za 0,25 postotnih bodova pravi je anti-događaj jer je potez bio i najavljivan i očekivan. Svjedočili smo školskom primjeru zašto su očekivanja u (makro)ekonomiji ključna: događaj koji utječe na tržišta je tek kada se neki očekivani događaj ne dogodi, ili kada se nešto neočekivano dogodi.… Nastavi čitati "%s"
Prognoze gospodarskoga rasta za ovu godinu još su se prošle jeseni kretale između 2,0% i 2,6%, a jedino se Vlada odvažila objaviti projekciju od 2,8%. Iako se Vladine projekcije uvijek uzimaju sa zrnom soli, niti tada nije bilo teško naslutiti da službene institucije podcjenjuju očekivani tempo gospodarskoga rasta za ovu godinu. U tekstu koji je… Nastavi čitati "%s"
Nova hrvatska Vlada objavila je program rada za razdoblje 2024.-2028. koji bi se mogao označiti kao neambiciozan s obzirom na razvojne prigode koje se otvaraju pred Hrvatskom nakon ulaska u Schengen, europodručje i s obzirom na vjerojatno predstojeći ulazak u OECD. U ovom tekstu neću obuhvatiti sve elemente koji se odnose na sigurnost, zdravstvo, pravosuđe,… Nastavi čitati "%s"
Vlada je u dokumentima koji su pratili prijedlog proračuna za 2024. predvidjela da će omjer javnog duga na kraju 2023. iznositi 60,7% BDP-a. Međutim, ishod je bio znatno viših 63,0%. Ukazuje li ovaj „promašaj“ na dublje fiskalne raspukline koje bi se mogle nastaviti? Prvo dvije dobre vijesti: Bez obzira govorimo li o 60,7% ili 63,0%,… Nastavi čitati "%s"
Hrvatska je psihološki i medijski, ne tuđom nego vlastitom krivnjom, izolirana zemlja u kojoj se svijet čini dalek ako je suditi prema temama koje okupiraju pažnju javnosti. Europa, točnije EU, doima se kao udaljena apstraktna tvorba koja nas se tiče onoliko koliko eura pritječe iz briselske slavine. Otkako su zamrli granični sporovi, susjedna Slovenija mogla… Nastavi čitati "%s"
Trenutačno stanje u hrvastkom gospodarstvu najbolje ilustriraju konfliktni podaci objavljeni na kraju travanja za ožujak: realan promet u trgovini na malo (realan znači nakon otklanjanja utjecaja inflacije) bio je 8,9% veći nego u ožujku 2023., dok je fizički obujam industrijske proizvodnje zabilježio pad za 5,0%. Teško se sjetiti tako velikog raskoraka između dva najčešće korištena… Nastavi čitati "%s"
U pozadini sveprisutne priče o tome kako „nedostaje radnika“ ili kako bi mi ekonomisti to rekli – u pozadini priče o „uskom tržištu rada“ – odvijaju se fantastično brzi procesi koji izazivaju velike društvene promjene. U ovom tekstu pobliže ćemo se upoznati s fenomenom sve veće zaposlenosti žena moje generacije 55+. Socijalistička propaganda i niski… Nastavi čitati "%s"
Državni zavod za statistiku objavio je reviziju preliminarnog podatka o rastu realnog BDP-a prema kojoj je prošlogodišnji rast bio veći od ranije procjene za 0,3 postotna boda (3,1% – 2,8%). Gledano po komponentama finalne uporabe BDP-a, najveće doprinose rastu u prošloj godini dali su: izvoz usluga, u čemu je najvažniji turizam, koji je rastao po… Nastavi čitati "%s"