Ekonomski lab
Šonje u drugom nastavku rasprave o knjizi Martine Dalić «Agrokor: slom ortačkog kapitalizma» identificira četiri stvari u kojima je Dalić uspjela, i tri u kojima nije, a tekst zaključuje raspravom o odnosu tehnokracije i demokracije u kojoj objašnjava zašto ortački kapitalizam u Hrvatskoj živi i dalje, mirno - jer njegov centralni toranj nije bio na Savskoj nego na Markovom trgu… Nastavi čitati "%s"
Šonje u dva nastavka u dva dana na Labu komentira knjigu Martine Dalić «Agrokor: slom ortačkog kapitalizma». Ujedno deklarira «sukob interesa» s obzirom da autoricu privatno dobro poznaje još od fakultetskih dana iz druge polovice osamdesetih. Ovo je prvi nastavak.… Nastavi čitati "%s"
Što je slučajno u informacijama koje nas okružuju? Filozofija i statistika slučajnosti i rasporeda informacija lijepo će se moći analizirati na slučaju Agrokora kako će rasti količina informacija s kojima raspolažemo… Nastavi čitati "%s"
Nakon što je 2020. označio kao najrizičniju godinu, Šonje je zaključio da za sada ne vidimo uvjete da bi sljedeća recesija u Hrvatskoj mogla biti nalik onoj koja je počela 2008./09. jer su početne neravnoteže znatno manje.… Nastavi čitati "%s"
Eksplozija prinosa na dugoročne talijanske obveznice na sreću nije značajno utjecala na druge zemlje, ali krajnje je neizvjesno što će se sada događati jer koaliciji populista i populističke desnice uoči Europskih izbora zapravo odgovara sukob s Europskom komisijom oko proračuna čiji je deficit mnogo veći od očekivanog.… Nastavi čitati "%s"
Nakon izbijanja globalne financijske krize prije punih deset godina pa sve do danas ispisane su brojne osmrtnice posvećene Sjedinjenim Američkim Državama kao hegemonu na zalasku. Nakon izbora Donalda Trumpa za 45. američkog predsjednika spomenuta teza dodatno je zaoštrena. No, što ukoliko dotična percepcija ne korespondira s činjeničnim stanjem? Što ukoliko je američki primat u svijetu i dalje bez premca, unatoč usponu novih sila poput Kine ili sve jačeg revizionizma Rusije kao stare sile u silaznoj putanji? … Nastavi čitati "%s"
Za nama je jedan miran tjedan u kojemu su, kako je i red u zemlji kao što je Hrvatska, svi bili preokupirani prošlim i davno zaključenim temama. Ta neobična težnja ka žučnim raspravama i sukobima oko stvari koje su davno zaključene, tipična je za ljudske skupine koje slabo poimaju svijet i nisu u stanju rangirati… Nastavi čitati "%s"
U nastavku serijala Je li ovo (puno) bolji ili (puno) lošiji svijet, Darko Polšek raspravlja o zadnjoj knjizi prerano preminulog Hansa Roslinga Factfulness. Ljudi na pitanja o stanju svijeta odgovaraju s više pogrešaka od majmuna koji nasumično bira odgovore. Ta porazna činjenica vrijedi za nas jednako kao i za lidere koji se okupljaju u Davosu. Pogreška je posljedica psiholoških pristranosti koje ljudi tek trebaju naučiti kontrolirati… Nastavi čitati "%s"
Pokazuje to Svjetsko izvješće o konkurentnosti 2018. Svjetskog gospodarskog foruma.Hrvatska bi srednjoročno trebala ući u TOP 50 da se može smatrati konkurentnom zemljom. U tom smislu rezultat potvrđuje zaostajanje Hrvatske u reformama i objašnjava zašto relativno nazadujemo u odnosu na ostatak Nove Europe. Gleda se niz indikatora iz područja kvalitete javnog i privatnog menadžmenta te kvaliteta društvenih institucija i odnosa u cjelini. Amerikaje ponovno najkonkurentnija nacija svijeta.… Nastavi čitati "%s"
Ususret skoroj objavi novog rangiranja na globalnoj ljestvici Doing Business: što bi moglo utjecati na novi ranking, zašto presporo napredujemo iako pomalo napredujemo u dugom roku, što bi se još moglo napraviti da Hrvatska raste na listi 2020. i 2021. i zašto veliki problem leži u Bandićevoj administraciji… Nastavi čitati "%s"